Njemačkoj fali radnika: Mladi neće u fabrike

Nini Klej hitno su potrebni mladi ljudi koji bi se obučavali za proizvodnju vozila u fabrikama njene kompanije na sjeveru i istoku Njemačke. Ima dovoljno porudžbi i novca da zaposli 20 ljudi ovog ljeta, ali ih je našla samo 14, piše Rojters.

Kompanija Feldbinder godišnje napravi oko 2.000 prikolica, vagona i kontejnera po narudžbi, ali bez novih radnika neće moći da održi taj tempo, naročito imajući u vidu činjenicu da će mnogi od sadašnjih zaposlenih otići u penziju u narednih pet godina.

„Ako ne uspijemo da popunimo ta radna mjesta, moraćemo razmišljati koje narudžbe ćemo moći da ispoštujemo“, kazala je Rojtersu 41-godišnja Klej, direktorka kompanije koju je njen otac osnovao prije četiri decenije.

Feldbinder nije jedina firma sa ovakvim problemom. Više od trećine kompanija u Njemačkoj nisu mogle da nađu kandidate za obuku prošle godine, a u jednoj od deset kompanija nije uopšte bilo prijava za pripravnička mjesta, pokazalio je istraživanje privredne komore DIHK.

Prošle godine je zabilježen rekordan broj slobodnih mjesta za koja bi se radnici obučavali.

Njemački sistem obrazovanja u okviru kojeg učenici u trajanju do tri i po godine idu na praksu u različite kompanije uporedo sa teorijskom nastavom u stručnim školama obezbijedio je toj zemlji najmanju stopu nezaposlenosti među mladima u Evropskoj uniji – u 2017. je iznosila 6,8% u poređenju sa evropskim prosjekom od 16,8%.

Ovaj sistem je u različitim oblicima primijenjivan u Evropi, Aziji, Africi i SAD. Međutim, njegova popularnost kod kuće je u opadanju, pošto se mladi ljudi sve više odlučuju da steknu fakultetsku diplomu koja donosi bolji status.

Ovakva situacija djelimično je izazvana i činjenicom da stotine hiljada starih radnika odlaze sa tržišta svake godine i mogla bi naškoditi rastu najveće evropske ekonomije.

„Ovo je opasan trend – Njemačka ostaje bez kvalifikovane radne snage“, kaže predsjednik DIHK Erik Švejcer. „U početku porudžbe duže čekaju, a onda kompanije moraju da ih odmah odbiju, sve dok cijeli sektori ne upadnu u probleme.“

Vlada je zato odlučila da sprovede mjere koje bi popravile stanje u stručnim školama – ulaganje u opremu kako bi se škole prilagodile digitalnom dobu, definisanje minimalne cijene rada za učenike, organizovanje obuka na način da polaznici mogu da usklade posao sa porodičnim obavezama, smanjenje problema regionalne neuravnoteženosti na tržištu rada poboljšanjem mobilnosti...

Prošle godine bilo je oglašeno više od 49.000 mjesta za obuku, mahom u sektorima trgovine i ugostiteljstva. U isto vrijeme broj prijavljenih kandidata je bio oko 24.000.

Osim ovog disbalansa, uočavaju se i regionalne razlike, kao i razlike u pojedinim sektorima. Dok je u južnom dijelu Njemačke daleko više slobodnih pozicija nego kandidata za obuku, u Berlinu je obrnuta situacija, naročito u administrativnom i IT sektoru.

Kako se učenici u Njemačkoj sve češće odlučuju za studije, ministarstvo i privredna komora se trude da pokažu da i stručno obrazovanje pruža mogućnost dobre zarade.

Gotovo polovina kompanija se trudi da privuče i fakultetski obrazovanu omladinu na nepopunjena mjesta, a 16% njih nude povoljnosti poput smartfona, dodatnih slobodnih dana, besplatnog članarine za teretane ili boljih plata.

Kompanije i predstavnici industrijskih sektora zamjeraju da se škole previše usredsređuju da šalju učenike na fakultete. Čak i one kompanije koje nađu kandidate za obuku se žale na njihovu slabu motivisanost i loše znanje njemačkog i matematike.

„Naravno da su nam potrebni inženjeri i matematičari, ali su nam potrebna i druga zanimanja“, kazao je Rejner Dulger, predsjednik unije poslodavaca metalne industrije.

Njemački sistem obrazovanja hit u svijetu

Njemačko ministarstvo obrazovanja sarađuje sa 16 zemalja, uključujući Grčku, Kinu, Indiju, Rusiju i SAD na reformi njihovih sistema stručnog obrazovanja. Tokom prvog susreta njemačke kancelarke Angele Merkel i predsjednika SAD Donalda Trampa u martu 2017, cijeli sat se govorilo ovom sistemu. Ivanka Tramp je čak posjetila polaznike obuke u Simensu tokom prošlogodišnjeg boravka u Berlinu.

Interesovanje za ovaj sistem stručnog obrazovanja poraslo je u inostranstvu od početka globalne finansijske krize, pošto su u njega duboko uključene kompanije koje se trude da obuče radnike koji se odmah mogu zaposliti.

U pilot projektu koji je njemačka privredna komora pokrenula 2013. i sprovodi ga u 11 zemalja (Kina, Grčka, Indija, Italija, Letonija, Meksiko, Portugal, Rusija, Slovačka, Tajland i Sjedinjene Države) učestvuje 820 kompanija i 7.400 polaznika.

( Danka Vraneš Redžić )