Korlet: Ovakvo Brodogradilište u Bijeloj je prijetnja za životnu sredinu

Kompanija Adriatic Marinas, koja upravlja tivatskom marinom za megajahte Porto Montenegro, ponudila je Vladi i Brodogradilištu Bijela osnivanje posebne kompanije za remont i servisiranje jahti, uz partnerstvo jedne od najrenomiranijih kompanija iz oblasti jahtinga, holandskog Amels/Damena.

Direktor Adriatic Marinasa, Oliver Korlet u razgovoru za „Vijesti“ kaže da je u pitanju jedan od najboljih partnera za taj posao koja bi obučila postojeće radnike Bijele za novu jahting industriju.

„Predložili smo Vladi i Brodogradilištu osnivanje kompanije za remont i servisiranje jahti, čija bi djelatnost bila ekološki i finansijski održiva, koja bi se oslanjala na veliko znanje i vještine zaposlenih u Brodogradilištu, koja bi mogla funkcionisati koristeći prednosti novog tržišta jahti, za koje smo dokazali da u sve većem broju dolaze u Crnu Goru. Ona bi predstavljala dalji podsticaj novim investicajama u Porto Montenegro i drugim novim projektima u Bokokotorskom zalivu, ali i na čitavoj obali, pa i šire“, rekao je Korlet.

Holandska kompanija, prema njegovim riječima, posluje isključivo u skladu sa najvišim evropskim standardima i ima izuzetno iskustvo u transformaciji brodogradilišta.

„Ukoliko bi uspijeli da dovedemo kompaniju Amels/Damen u Crnu Goru, to bi zaista bila prekretnica, i mnoge buduće generacije bi osjećale dugoročne direktne i indirektne benefite od ovog poduhvata. Uspjeh koji smo postigli transformacijom u Tivtu, postigli bismo i u Bijeloj“, rekao je Korlet.

On je kazao da analize pokazuju da trenutna poslovna djelatnost Brodogradilišta u Bijeloj predstavlja znatnu opasnost za životnu sredinu.

„Takođe, s obzirom na to da smo dokazali da Crna Gora može biti konkuretna na globalnom nautičkom tržištu, nije logično da se u neposrednoj blizini obavlja djelatnost koja predstavlja rizik po sredinu u kojoj živimo. Ukoliko bi se desila samo jedna ozbiljnija nezgoda koja bi negativno uticala na okolinu, egzistencija velikog broja ljudi u Boki bila bi ugrožena“, upozorava Korlet.

On je rekao da Brodogradilište nije ispunilo uslove propisane ugovorom koji se odnose na uklanjanje opasnog otpada a da strani partneri nijesu zainteresovani za djelimično rješenje ovog problema.

„Oni žele da se problem riješi jednom za sva vremena, tako da lokalna zajednica u Bijeloj može odmah da ima benefite od nove, ekološki održive djelatnosti, koja počiva na tržištu koje već postoji u Crnoj Gori – na jahte i nautičku industriju u Tivtu. Ne mogu da zamislim bolji i komplementarniji način i sinergiju da se izvrši nadgradnja uspjeha jahting industrije u Crnoj Gori“, naveo je Korlet.

Problem Brodogradilišta riješiti jednom za sva vremena: Korlet (Foto: Adriatic Marinas)

Porto Montenegro, prema njegovim riječima, ulaže velike napore da spriječi pad poslovne aktivnosti tokom zimskih mjeseci zbog odlaska jahti na remont i servis u Italiju i Hrvatsku.

“U tom smislu, zaista se nadamo da ćemo doći do dogovora sa Bijelom i nastaviti njihovu nautičku tradiciju tako što ćemo za buduće generacije pokrenuti novu, ekološki bezbjednu industriju koja se zasniva na jahtama, kao što radimo i u Tivtu”, kazao je Korlet.

Porto Montenegro će biti najbolja marina u Evropi

Korlet je kazao da je cilj Adriatic Marinasa da Porto Montenegro bude najbolja matična luka za jahte u Evropi, koja će biti aktivna tokom čitave godine.

"Želimo da budemo bolji od Francuske, Italije, Španije i Hrvatske, i iako smo ostvarili veliki napredak ka ovom cilju, nećemo biti zadovoljni dok ne budemo na prvom mjestu", dodao je Corlette.

Taj cilj sigurno zahtijeva velika ulaganja. Koliko ste zadovoljni dosadašnjim nivoom razvoja projekta?

Kako bismo postigli taj cilj, već smo realizovali značajna ulaganja u izgradnju infrastrukture: u novo naselje svjetske klase izgrađeno u skladu sa najvišim standardima estetike i kvaliteta; u moderno opremljenu marinu u kojoj se vezuju neke od najsofisticiranijih jahti na svijetu; u preko 50 maloprodajnih objekata, kako bi podržavali nove kompanije koje predstavljaju pokretač nove industrije o kojoj govorimo. Takođe, međunarodna škola Najtsbridž na engleskom jeziku, odnosno prvi internat u Crnoj Gori, učvrstila je poziciju grada Tivta na globalnoj mapi i u međunarodnoj jahting industriji.

Na projektu, direktno ili indirektno, radi više od 800 ljudi, koji predstavljaju važan dio naše nautičke industrije koja je, naglašavam, operativna tokom čitave godine (to je skoro dvostruko veći broj zaposlenih nego 2007. godine kada smo preuzeli Arsenal), i veoma smo ponosni što je najveći dio naših zaposlenih upravo iz Tivta i Boke, ali i iz drugih dijelova Crna Gore.

Vjerujemo da Crna Gora ima velike konkuretne prednosti na međunarodnoj sceni u nautičkoj industriji, koja živi tokom čitave godine, i da je veliki uspjeh koji smo ostvarili u prethodnim godinama, tokom teškog perioda krize, dokazao da nautička industrija predstavlja ekonomski održivu novu industriju za buduće generacije u Crnoj Gori.

Koliko je izazovno baviti se jahting biznisom u zemlji koja do sada nije imala to iskustvo, pa ni infrastrukuturu?

Da, bilo je izazovno dokazati da Crna Gora zaista može biti globalni lider u jahting industriji. Bez obzira na to, ja sam siguran da je povjerenje u ljude iz Crne Gore zaista osnovano i nedvosmisleno dokazano. Uz to, treba da imamo u vidu da Crna Gora ima značajnu nautičku tradiciju. Transformacija od brodogradnje do jahting industrije zahtijeva vrijeme, ali postoje mnoge sličnosti između ovih industrija, te upravo zbog toga vjerujem da je ovo put kojim Crna Gora treba da ide.

Bilo je jasno da bi pravni okvir za jahting industriju koji je bio na snazi prije nekoliko godina odbio, a ne privukao jahte u Crnu Goru, tako da smo naporno radili kako bi Crna Gora imala konkurentni zakonodavni okvir kojim se uređuje jahting industrija, i kako bi mogla stati rame uz rame sa Hrvatskom, Francuskom, Italijom i Španijom.

Porto Montenegro (Foto: Adriatic Marinas)

Međutim, ključno je da ne idemo unazad, i da se ponovo ne stvore biznis barijere i visoki porezi koji bi uništili razvoj ovog dinamičnog, novog, ali još uvijek krhkog pokretača ekonomskog rasta, zapošljavanja i investicija. Ne znam nijednu drugu novu industriju u Crnoj Gori koja je privukla ovoliko investicija i otvorila ovoliko novih radnih mjesta, tako da bi svaki korak unazad značio smanjenje projekata i gubitak radnih mjesta.

Pravi izazov našeg poslovanja jeste pozicionirati se na globalnom tržištu, jer je konkurencija u svjetskoj jahting industriji žestoka. Svaka zemlja želi da privuče jahte, jer im one sa sobom donose značajne investicije i otvaranje novih radnih mjesta. Kako bi postigli vrhunski uspjeh, moramo da vrlo ambiciozno promovišemo naš projekat i Crnu Goru, intenzivno i u kontinuitetu. Od izuzetnog je značaja da u tome imamo podršku cijele zemlje, kako bi se, na pravi način, kao destinacija, predstavili međunarodnoj zajednici.

Koliko su krizne godine uticale na tempo razvoja projekta, ali i na samo poslovanje marine i ostalih sadržaja u Porto Montenegru?

Naravno da je finansijska kriza imala uticaj na razvoj projekta, ali je takođe stvorila nove mogućnosti. U suštini, bogati ljudi pažljivije troše novac tokom krize, odnosno žele da dobiju najveću moguću vrijednost za ono što ulože. Oni i dalje troše svoja sredstva, što je važno, za razliku od tržišta masovnog turizma na koji je kriza znatno uticala, kao što je slučaj u Hrvatskoj. Ovo je velika šansa za Crnu Goru, jer možemo ponuditi naše usluge za samo dio cijene koja važi na Zapadnom Mediteranu, tako da tokom perioda krize možemo privući bogate ljude koji žele da mudrije troše svoj novac.

Imajući u vidu da je naš uspjeh zasnovan na tome da smo povoljnija, ali visoko kvalitetna alternativa Zapadnom Mediteranu, intenzivirali smo naše investicione aktivnosti, i dokazali da imamo održiv biznis model za Crnu Goru koji treba primjenjivati. Tome svjedoče i druge nove, velike investicije u Boki koje su najavljene, a neke od njih se već i realizuju.

Najveći izazov sa kojim se suočavamo tokom finansijske krize je taj što banke sve manje daju kredite kojim bi finansirale razvoj, čime se generalno usporava projekat. Iako sve naše prihode ulažemo u nove faze razvoja projekta, nedostatak bankarske podrške u Južnoj Evropi usporava cjelokupni napredak ovog tržišta.

Lokalna zajednica je imala skepsu kada je u pitanju Porto Montenegro. Da li nerazumijevanja ima i dalje i šta se uradilo po pitanju tog povjerenja?

Dobro je kada su ljudi skeptični, jer na taj način poštovanje zasluže samo ozbiljni učesnici na tržištu, ali vjerujem da je povjerenje građana Tivta poraslo, i da svakodnevno raste, jer su danas naši uspjesi vidljivi i opipljivi.

Mislim da činjenice govore za sebe: direktno ili indirektno smo otvorili više od 800 novih radnih mjesta na projektu Porto Montenegro; zaustavljeno je uništavanje životne sredine u Tivtu; skoro 200 miliona eura investirano je u projekat i Tivat; šetalište između Pina i Seljanova otvoreno je prvi put nakon više od 100 godina; preko 2 miliona eura opredijeljeno je za donacije, sponzorstva i stipendije; budžet Opštine Tivat uvećao se sa 2 miliona eura, koliki je bio 2006. godine kada sam ja došao u Crnu Goru, na 12 miliona eura, koliko iznosi danas! Objektivno govoreći, ostvaren je zaista veliki napredak.

Naravno, ima ljudi koji ne vole izazov nove nautičke industrije, i nažalost, oni su zadovoljni samo kada kritikuju i pokušavaju da obmanu javnost, ali generalno govoreći, vjerujem da iz dana u dan stvaramo uslove da većina ljudi iz Tivta ima direktne ili indirektne beneficije od ovog projekta.

Takođe, uvijek tražimo nove načine na koje možemo raditi zajedno, i upravo smo, naprimjer, ostvarili partnerstvo sa Srednjom školom Mladost kako bi im pomogli da naprave novi nastavni program, koji će, nadam se, podržati najmlađe članove naše zajednice da budu dio nečega što trenutno predstavlja jednu od najbrže rastućih novih industrija u Crnoj Gori – jahting industriju!

Više puta se čulo da investitor u Porto Montenegro ima povlašćen status kod lokalnih i državnih vlasti. Kakav je Vaš stav po tom pitanju i da li smatrate da vas niz pogodnosti koje ste dobili stavlja u povoljniji položaj u odnosu na ostale investitore?

Investitori projekta Porto Montenegro nemaju povlašćen status, i nemaju status koji se razlikuje od statusa bilo kojeg drugog investitora. Ekonomski okvir u Crnoj Gori je povoljan za investitore i tu, prije svega, mislim na poreske stope, gdje Crna Gora ima veliku konkurentnu prednost u odnosu na većinu drugih država Evrope. Međutim, moram da naglasim da bi izmjene gore navedenog režima imale negativan uticaj na investicije i kreiranje novih radnih mjesta u Crnoj Gori, jer se danas sve zemlje Evrope udvaraju međunarodnim investitorima i njihovom kapitalu.

Sada je vrijeme da se poreske stope smanje, kako bi se dodatno privukli investitori, što će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Svi ozbiljni investitori, koji dolaze sa višemilionskim kapitalom, održivim projektima i planovima da zaposle lokalno stanovništvo, treba da budu stimulisani, i vjerujem da treba da im se daju podsticaji, jer se time zaista ostvaruje dugoročan pozitivan efekat. Ti podsticaji ne stvaraju gubitak za državu, jer da oni nisu postojali, investitori ne bi ni došli.

Porto Montenegro (Foto: Adriatic Marinas)

Mislim da je Kina najbolji primjer, jer je primjenjivala strategiju podsticanja investitora tokom 80-tih i 90-tih godina, a danas je višestruki lider kada je u pitanju ekonomski napredak. Naravno, ti podsticaji treba da su na raspolaganju svakom ozbiljnom, kredibilnom investitoru, a ne samo inostranim kompanijama.

Možete li nam reći precizno koliku je finansijsku korist imala Crna Gora kao država (kroz poreze, doprinose i ostale troškove) od Porto Montenegra?

Kada smo došli u Crnu Goru, naša inicijalna investicija za preuzimanje Mornaričko-remontnog zavoda Sava Kovačević - Arsenal bila je 23 miliona eura, a novac je uplaćen državi, lokalnoj samoupravi i bivšim radnicima. Mi smo jedna od kompanija u Crnoj Gori koja je na Bijeloj listi Ministarstva finansija i Poreske uprave kao firma koja uredno obračunava poreze i redovno izmiruje sve poreske i druge obaveze.

Do danas smo crnogorskim kompanijama koje su bile angažovane na projektu uplatili nešto više od stotinu trideset miliona eura. Ukupan iznos poreza koji smo, do septembra ove godine, uplatili državi Crnoj Gori iznosi 8,5 miliona eura.

Koliko zapošljavate radnika, kojih profila najviše i kolika je prosječna plata u preduzeću?

Ovog ljeta, broj zaposlenih u kompaniji Adriatic Marinas dostigao je 300. To su ljudi svih profila, od kojih je 80% iz Crne Gore. Partnerske kompanije koje sa nama rade na projektu Porto Montenegro, kao i zakupci nasih poslovnih prostora, zapošljavaju dodatno više od 400 radnika. U sve ovo ne računamo zaposlene na jahtama, koji čine zajednicu od stotinjak ljudi. Hotel Regent, koji će biti otvoren sljedećeg ljeta, zapošljavaće oko 150 ljudi mahom profila iz hotelijerske i ugostiteljske sfere, a kampanja regrutovanja kadra iz Crne Gore počeće kroz nekoliko dana. Do svog završetka, očekujemo da će projekat zapošljavati više od 3.000 ljudi.

Plate u našoj kompaniji su poslovna tajna i o njima ne mogu govoriti, ali mislim da danas svi u Crnoj Gori znaju da su plate koje mi isplaćujemo našim zaposlenima svakog prvog u mjesecu, iznad tržišnih plata, i da smo vrlo popularna firma kod ljudi koji traže posao. Mi zaista stojimo iza rečenice da su zaposleni najvažnija komponenta uspjeha projekta Porto Montenegro.

Kada se može očekivati kraj izgradnje Porto Montenegra?

Izgradili smo nautičko naselje sa rezidencijalnim jedinicama za međunarodnu jahting zajednicu; 3,000 m2 poslovnih prostora; marinu koja pruža usluge na nivou od 5 zvjezdica sa 250 vezova, najmodernijom tehnologijom i infrastrukturom; 64 metra dug bazen Lido koji je postao simbol ovog podneblja i koji krasi naslovne stranice najpoznatijih međunarodnih magazina kojima se Crna Gora pozicionira kao jedna od novih najpopularnijih destinacija. Renovirali smo podmornicu Heroj, kroz koju je od otvaranja počekom ljeta do danas prošlo više od 6.000 ljudi iz svih krajeva svijeta i koja predstavlja jedan od malobrojnih tako dobro očuvanih pomorskih artefakta jugoslovenske mornarice.

Nakon što smo postigli da Crna Gora bude ozbiljan učesnik u međunarodnoj jahting zajednici, danas nas samo nekoliko mjeseci dijeli od otvaranja našeg hotela Regent sa pet zvjezdica, koji će uključivati spa centar, restorane, konferencijske sadržaje, te 3 nova restorana, kafiće i barove. Ovaj hotel će doprinijeti daljem razvoju naše marine kao matične luke za jahte, koja je aktivna tokom čitave godine, te će, zajedno sa proširenjem naše marine tokom ove zime, dodatno učvrstiti Porto Montenegro kao jednu od najmodernijih jahting destinacija na Mediteranu.

Na kraju, najvažnije je reći da ulažemo velike napore da spriječimo pad poslovne aktivnosti tokom zimskih mjeseci zbog odlaska jahti na remont i servis u Italiju i Hrvatsku. U tom smislu, zaista se nadamo da ćemo doći do dogovora sa Bijelom i nastaviti njihovu nautičku tradiciju tako što ćemo za buduće generacije pokrenuti novu, ekološki bezbjednu industriju koja se zasniva na jahtama, kao što radimo i u Tivtu.

Koliko će, okvirno, biti uloženo novca za kompletnu izgradnju Porto Montenegra?

Do sada smo završili samo četvrtinu projekta, tako da imamo još mnogo toga da uradimo, i zaista želimo da intenziviramo naša ulaganja, ukoliko se, zajedno sa građanima Crne Gore, potrudimo da zadržimo i zaštitimo važne konkuretne prednosti koje su prvobitno privukle naše investitore, te nakon njih i mnoge druge kredibilne kompanije da dođu u Crnu Goru.

Te prednosti uključuju zaštitu i revitalizaciju životne sredine; zapošljavanje građana Crne Gore koji su vrijedni, proaktivni, sa preduzetničkim duhom; međunarodno konkurentni poreski sistem, ali i davanje prioriteta razvoju elitnog turizma. Sa ovim komponentama, naša ukupna investicija će premašiti četvorostruki iznos dosadašnjih investicija, te sam siguran da ćemo tražiti druge mogućnosti za nastavak naših dugoročnih planova u okviru ove veoma posebne i po mnogo čemu jedinstvene zemlje.

Galerija

( Rajko Milić )