Škoti imaju kiltove, šta imaju Katalonci?
Barselona smatra da će joj prepoznatljivost u svijetu pomoći da od španskih vlasti iznudi referendum o nezavisnosti
Kada je poslije tri decenije katalonski jezik vraćen u škole ovog regiona na sjeveru Španije, Nati Gabrijel je bila među prvima koji su obučavali učitelje kako da svoje učenike podučavaju tom jeziku.
Danas je ova 72-godišnja učiteljica u penziji krenula u novi pohod: pokušava da ubijedi svijet da Katalonija treba da se odvoji od Španije. Ona i još petoro starijih istomišljenika putuju početkom godine u SAD da snime film koji objašnjava katalonsku kulturu i istoriju.
Ova kinematografska avantura Gabrijelove je dio marketinške inicijative, koja uključuje filmove, knjige i veb projekte, u cilju promovisanja rastućeg pokreta koji se zalaže za to da region od 7,5 miliona stanovnika – ili 16 odsto populacije Španije – postane nezavisna država.
Gotovo polovina stanovništva Katalonije glasala bi u korist nezavisnosti na referendumu, pokazale su ankete, i oni traže izbore slične onima koje će Škotska održati naredne godine o napuštanju Velike Britanije.
Gabrijel i ostali indipendisti na krovu Muzeja katalonske istorije u Barseloni (FOTO: Rojters)
Cetralna vlada u Madridu se opire ovom potezu, poručujući da bi referendum bio neustavan. Većina Španaca ih ne razumije, s obzirom na to da Katalonija ima veliku autonomiju a prošle godine je od Madrida dobila finansijsku pomoć vrijednu više milijardi eura. Međutim, mnogi Katalonci smatraju da im ta pomoć ne bi bila potrebna da novac od poreza koji plaćaju ne ide u kase siromašnijih regiona.
Želja Katalonije za većom kontrolom nad porezima i javnom potrošnjom dobila je na snazi u posljednje dvije godine, od kada je kompletna Španija morala da se podvrgne bolnim mjerama štednje kako bi se smanjio javni deficit. Tenzije između ovog regiona, koji čini petinu španske ekonomije, i Madrida, oko budžeta i drugih pitanja su povećali izglede odvajanja.
Katalonija vas zove
U isčekivanju tog trenutka, Katalonci nastoje da se njihov glas čuje širom svijeta. Urednica časopisa Klaudila Pujol je nedavno sakupila više od 150.000 eura u internet kampanji da se napravi knjiga fotografija i eseja na engleskom jeziku „Katalonija vas zove“. Kazala je da će knjiga biti dostavljena na internet adrese 10.000 ličnosti poput američkog predsjednika Baraka Obame, pape Franja, bivšeg fudbalera Pelea i holivudske zvijezde Nikol Kidman.
„Svi znaju za Škotsku – za kiltove, za viski. Ali ne znaju puno o Kataloniji, stoga želimo da od nje napravimo međunarodni 'brend' i u javnosti ukažemo na našu borbu“, kaže Feran Sivit, jedan od lidera Nacionalne skupštine Katalonije.
Diplomatski napori
Premda je Katalonija jedan od najprosperitetnijih regiona u Španiji, sa velikim bankama, industrijom i dinamičnim umjetničkim i turističkim gradom - Barselonom, ogorčenost zbog kulturne i ekonomske diskriminacije je porasla posljednjih godina.
Javna upotreba katalonskog jezika je bila zabranjena u vrijeme diktature Fransiska Franka a obrazovanje je moralo da bude na kastiljskom španskom. Od kada se Španija vratila demokratiji, Katalonija je uvela nastavni plan na katalonskom jeziku.
Katalonci poput Gabrijelove su bijesni zbog, kako smatraju, pokušaja vlade da oslabi njihov model katalonskog obrazovanja time što je Madrid povećao broj časova kastiljskog jezika.
„Želim da ljudi shvate da nismo sve to umislili. Oduzeli su nam jezik i kulturu. To već traje vjekovima“, kazala je.
Novi marketinški napori, stoga, imaju za cilj slavljenje i promovisanje katalonske kulture i istorije izvan Španije kao načina da se vrši pritisak na Madrid, ističu promoteri. Pojedine knjige i filmovi slave čuvene Katalonce, narodne plesove i navike u ishrani; drugi imaju više politički fokus, kao što su kolekcije eseja na engleskom jeziku „Šta se dešava sa Katalonijom“ i „Šta Katalonci žele“, koji imaju za cilj da strancima objasne njihovu želju za nezavisnošću. Pojedini su uvidjeli da je zabrana borbi bikova, koje su katalonske vlasti uvele 2011, dio napora da se istakne njihova različitost od ostatka zemlje.
Takođe postoji i zvanični diplomatski napori putem mini-ambasada Katalonije u Njujorku, Briselu, Londonu, Parizu i Berlinu, koje imaju budžet od ukupno tri miliona eura. Savjet za javnu diplomatiju (Diplokat), koji finansiraju regionalne vlasti, organizuje seminare širom Evrope.
Predsjednik Katalonije Artur Mas, koji je tek nedavno prigrlio ideju pune nezavisnosti, takođe je pojačao diplomatiju u Evropi. Angažovao je britansku konsultantsku kuću Nezavisni diplomata koji će pomoći njegovoj vladi da ubijedi članice Evropske unije da vrše pritisak na španskog premijera Marijana Rahoja da promijeni mišljenje i dopusti održavanje referenduma.
Zvaničnici EU su, međutim, obeshrabrili Katalonce, poručujući da će ovaj španski region, poput Škotske, morati ponovo da aplicira za članstvo. Protivljenje tom koraku među stanovništvom biće velika prepreka ostvarenju ideje nezavisnosti.
Velika očekivanja
Mas je nagovijestio da će, ukoliko Ustavni sud Španije blokira referendum za nezavisnost Katalonije, on raspisati prijevremene regionalne izbore kako bi pokazao raspoloženje javnosti.
Ali s obzirom na to da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi Mas izgubio regionalne izbore od jedne radikalne pro-secesionističke partije, politički analitičari kažu da će on, umjesto toga, pokušati da se sa Rahojom dogovori da napusti ideju o nezavisnosti u zamjenu za veće poreske slobode za Kataloniju.
I ljevičari i desničari, ali i nervozni preduzetnici, traže od Rahoja da se dogovori sa Masom. Španski premijer je oprezan, jer ne želi da otvori vrata novim zahtjevima vlada iz još 16 španskih regiona.
Istrajni secesionisti poput Nati Gabrijel, međutim, poručuju da ne prihvataju ništa manje od referenduma.
(Preveo: M.Rudović)
Galerija
( Reuters/Fiona Ortiz )