Državna kasa 2014. je 1,49 milijardi eura

Nacrtom zakona o budžetu za narednu godinu, planirano je da državna kasa bude “teška” oko 1,49 milijardi eura, što je na nivou ukupnog ovogodišnjeg budžeta, saznaju “Vijesti”.

Taj iznos uključuje primitke iz tekućih prihoda (porezi, doprinosi, takse, naknade...), kao i iznos kojim se država planira zadužiti iduće godine.

Ovogodišnji budžet, bez uračunatih zaduženja, iznosio je 1,26 milijardi.

Ministarstvo finansija je poslalo nacrt budžeta ministarstvima i drugim potrošačkim jedinicama na izjašnjenje. Nakon toga resorno Ministarstvo finansija treba da sačini predlog zakona koji će uputiti Vladi. Tada će biti poznato i koliki je predviđeni iznos zaduženja za 2014, koliko su resori Vlade dobili više ili manje novca u odnosu na ovu godinu...

Prema planu, očekuju se pozitivni pomaci u odnosu na ovogodišnji budžet pa je tako deficit projektovan na oko 66 miliona eura, što je za 30 miliona manje u odnosu na ovogodišnji od 95,3 miliona. Deficit iznosi 1,89 odsto bruto-domaćeg proizvoda, dok je ovogodišnji projektovan na 2,73 odsto BDP-a.

Cilj - jačanje razvojne komponente budžeta

Izvor “Vijesti” je saopštio da je cilj budžeta za narednu godinu da se pojača razvojna komponenta kroz kapitalni budžet i smanji ranjivost fiskalnog sektora kroz uticaj na osnovne fiskalne parametre deficit i javni dug.

“Nacrt je pripremljen polazeći od izvršenja ovogodišnjeg budžeta za deset mjeseci i presjeka za naredna dva mjeseca. U pripremi se pošlo i od korekcija shodno makroekonomskim smjernicama koje je Vlada usvojila, mjerama fiskalne konsolidacije, zaključku o dodatnim mjerama štednje u tekućoj potrošnji od jednog procenta i preusmjeravanju dijela tekuće potrošnje kroz štednju prema kapitalnom budžetu”, rekao je dobro upućen sagovornik “Vijesti”.

Prema posljednjim podacima Ministarstva finansija, budžetski prihodi za devet mjeseci ove godine su 879,5 miliona eura što je za 70 miliona više u odnosu na uporedni godišnji period i 40 miliona više nego što je planirano. Tokom prošlog mjeseca prihodovano je 117,7 miliona eura, što je za 12,8 miliona više od plana.

Državni dug na kraju ove godine projektovan je na 1,88 milijardi eura, od čega je strani 1,5 milijardi, a domaći 380,7 miliona.

Dodatne mjere za konsolidaciju javnih finansija

Izvršna vlast je najavila da planira da stabilizuje javne finansije kroz deset novih mjera, uz opterećenje građana koje može izazvati rast poreza na zarade, što bi doprinijelo smanjenju primanja. Mjere uključuju uređivanje sistema zarada u javnom sektoru kojima će zaposleni za iste poslove u različitim institucijama imati istu platu. Predviđeno je da se ne smanjuju plate nižim činovnicima, zaposlenima u prosvjeti i zdravstvu , a da budu niže u raznim agencijama i gubitaškim preduzećima u državnom vlasništvu.

Jedna od mjera biće drugačije oporezovanje plata fizičkih lica. Ministarstvo finansija pripremilo je pet verzija mogućeg novog oporezivanja plata u Crnoj Gori od kojih su dva rješenja za povećanje proporcionalne stope i tri za progresivno oporezivanje.

Proporcionalno oporezivanje podrazumijeva postojanje jedne stope bez obzira na veličinu prihoda, a u verzijama Ministarstva predviđeno je njeno povećanje sa sadašnjih devet na 10, 11 ili 12 odsto. U verzijama za progresivno oporezivanje, kada stopa raste sa povećanjem dohotka, predviđeno je dodatno oporezivanje zarade preko 1.440 eura sa 19 ili 21 odsto.U najizdašnijoj varijanti povećanja proporcionalnog poreza sa devet na 12 odsto državna kasa bi bila punija za 17,8 miliona eura, ali bi primjena te stope povećala nezaposlenost za 3,7 odsto. Eventualno uvođenje progresivne stope sa 19 i 21 odsto donijelo bi prihod u državnu kasu od tri miliona eura.

Dodatni paket mjera

Ministarstvo finansija planira da predloži Vladi zaključke kojima će obavezati potrošačke jedinice da sve diskrecione i troškove službenih putovanja i naknada u toku decembra svedu na minimum.

Nove planirane mjere spasavanja javnih finansija uključuju uvođenje akciznog kalendara kojim bi bila unaprijed precizirana dinamika postepenog povećavanja akciza u periodu od tri do pet godina.

Planirano je strože sankcionisanje povratnika u prekršajima (neplaćanje PDV-a, nepravilan obračun poreza, neevidentiranje primeta, kršenje zakona o radu i pravima potrošača...) kroz utvrđivanje rigoroznih mjera. One će značiti i oduzimanje licenci za rad.

Nove mjere podrazumijevaće i jednokratnu otplatu glavnice za starije dugove i da se poreskim dužnicima otpiše kamata, naplatu poreskog duga imovinom kompanije ili građana, racionalizaciju javnih nabavki kroz unapređenje regulatornog okvira i preispitivanje njihove opravdanosti. Predviđena je i dopuna zakonskog okvira kako bi se osnažila mjenica kao sredstvo obezbjeđenja.

Mjere za stabilizaciju javnih finansija uključuju i pronalaženje nove formule za usklađivanje penzija kako bi se penzioni sistem učinio održivim. Podaci pokazuju da je deficit Fonda PIO oko 150 miliona eura.

Kapitalni budžet 101 milion

Za razliku od ove i prethodnih godina, odlučeno je da se poveća iznos za kapitalni budžet. Nacrtom budžeta za narednu godinu predviđen je 101 milion eura po tom osnovu.

To je za oko 35,4 miliona više u odnosu na ovogodišnji koji iznosi 65,6 miliona.

( Marija Mirjačić )