"Obustaviti postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu"

Sudija Miodrag Latković predložio je da Ustavni sud Crne Gore pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu i naredi Skupštini i predsjedniku države da do konačne odluke te institucije obustave radnje za izbor novih sudija tog suda. Advokat Predrag Mugoša podnio je inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore zbog, kako se navodi, nedorečenosti u vezi sa prestankom mandata, odnosno pravnog položaja sudija tog suda. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović raspisao je javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, a Ustavni odbor trebalo bi sjutra da utvrdi tekst javnog poziva za još petoricu sidija te institucije. Latković, koji je sudija izjvjestilac u ovom predmetu, predlog je dostavio predsjedniku i sudijama Ustavnog suda koji će se o tome izjasniti. Latković navodi da su Ustavom propisani uslovi za prestanak funkcije predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prije isteka vremena na koje su izabrani. Propisano je da predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Predviđeno je da se razrješavaju dužnosti ako je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije ili javno ispoljava politička uvjerenja.

Ustavom je, kako se navodi, propisano da o nastupanju razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu. „Postupak za prestanak funkcije predsjednika i sudije Ustavnog suda propisan je i odredbama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore“. Navedena ustavna norma je, kako se objašnjava u predloženom rješenju, u funkciji njegove nezavisnosti od svih segmenata vlasti i sve dok je ona na snazi ne postoji nikakva druga mogućnost prestanka funkcije sudije. „Ta mogućnost se ne može propisivati ni ustavnim zakonom za sprovođenje ustava ili amandmana, niti zakonom ili bilo kojim drugim pravnim aktom. Ona je eksplicitna u svom sadržaju, neposredno se primjenjuje i nije joj potrebno dodatno tumačenje da bi svakome bilo jasno da bez njome propisanih uslova i procedure nema mogućnosti prestanka funkcije sudije Ustavnog suda“, stav je Latkovića. Međutim, kako ocjenjuje, osporenom odredbom zakonodavac je propisao da dosadašnji predsjednik i sudija Ustavnog suda nastavljaju sa radom do izbora svih sudija Ustavnog suda, odnosno potrebnog broja sudija za odlučivanje u skladu sa Ustavom i ovim zakonom. „Ovakvim propisivanjem zakonodavac je osporenom odredbom prekoračio granice ustavnih ovlašćenja jer je zakonom na drugačiji način uredio ustavom propisane uslove i postupak za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda prije isteka vremena na koje je izabran“, kaže Latković u predloženom rješenju.

„Ovakvim propisivanjem zakonodavac je osporenom odredbom prekoračio granice ustavnih ovlašćenja jer je zakonom na drugačiji način uredio ustavom propisane uslove i postupak za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda prije isteka vremena na koje je izabran“, kaže Latković

Polazeći od toga da Ustav isključuje mogućnost da se bilo kojim aktom nižim od Ustava pa ni zakonom mijenja ustavnim položaj Ustavnog suda, ocjenjuje se da osporena odredba nije u saglasnost sa najvišim pravnim aktom. „Osporena odredba je nejasna, neprecizna i neprimjenjiva, jer se ne može sa sigurnošću tvrditi šta znači propisano da ,,do izbora svih sudija Ustavnog suda, odnosno potrebnog broja sudija Ustavnog suda za odlučivanje u skladu sa Ustavom i ovim zakonom’’ i što znači da ,,predsjednik i sudije Ustavnog suda nastavljaju sa radom’’, sa aspekta ustavnih normi o prestanku funkcije sudije Ustavnog suda propisanih Ustavom“, navodi Latković. Prema njegovoj ocjeni, nije isto ,,svih sudija’’, i ,,potrebnog broja’’ pa se u inicijativi s razlogom postavlja pitanje: koji je to potreban broj sudija koje bi trebalo izabrati da bi dosadašnjim sudijama prestao mandat prije isteka vremena na koje su izabrani. „Taj broj nije šest sudija, jer se ne bi mogla donositi odluka kod rezultata glasanja 3:3, to nije pet sudija jer se ne bi mogla donositi odluka kod rezultata glasanja 3:2, to nijesu ni četiri sudije, jer se ne bi mogla donijeti odluka ako glasanje nije jednoglasno, to nijesu ni tri sudije, jer one mogu odlučivati samo po ustavnim žalbama i to samo u slučaju jednoglasnog odlučivanja“, navodi Latković. On ocjenjuje nejasnim kako je zakonodavac osporenom normom mogao propisati da dosadašnji ,,predsjednik i sudije Ustavnog suda nastavljaju sa radom’’ do ,,izbora svih sudija Ustavnog suda, odnosno potrebnog broja sudija Ustavnog suda za odlučivanje’’. „Da bi dosadašnje sudije, ,,nastavile sa radom’’ i da bi se izvršio ,,izbor svih sudija Ustavnog suda, odnosno potrebnog broja sudija’’, prethodno bi bilo potrebno ispuniti Ustavom propisane uslove, odnosno utvrditi da je dosadašnjim sudijama prestala funkcija iz ustavnih razloga. Sadašnjim šest sudijama Ustavnog suda nije prestala funkcija po navedenoj odredbi Ustava pa je nejasno kako će se osporenom odredbom izvršiti izbor novih sudija Ustavnog suda i kako će sadašnje sudije u funkciji ,,nastaviti sa radom’“, kaže se u predlogu Latkovića. On ocjenjuje da postupajući po osporenoj odredbi Zakona o Ustavnom sudu, Skupština i predsjednik Crne Gore preduzimaju konkretne aktivnosti i radnje za novi izbor svih sudija Ustavnog suda, iako se za to nijesu ispunili ustavni uslovi. „Izborom novih sudija, bez prethodnog Ustavom propisanog prestanaka funkcija ili razrješenja sadašnjih sudija, mogle bi nastupiti neotklonjive štetne posljedice po sadašnje sudije Ustavnog suda, a isto tako po pravnu sigurnost i vladavinu prava u Crnoj Gori. Stoga Sud smatra da ima mjesta naredbi da Skupština i predsjednik Crne Gore do konačne odluke u ovom slučaju obustave radnje za izbor novih sudija propisane Zakonom o Ustavnom sudu“, kaže se u predloženom rješenju Latkovića.

( Mina )