Lukšić o ulasku u NATO: Referendumom se baviti kada stigne poziv za članstvo

Potpredsjednik Vlade Igor Lukšić smatra da se, umjesto pitanju referenduma u vezi sa članstvom u NATO-u, važnije posvetiti ispunajvanju ostalih obaveza tokom pristupanja Alijansi, prije svega povećavanju znanja i podrške javnosti.

On je danas gostovao u Info centru o evroatlantskim integracijama Centra za demokratsku traziciju, gdje je, u okviru građanskog sata, govorio o NATO-u i odgovarao na pitanja građana.

Lukšić je kazao da se, umjesto pitanjima u vezi sa održavanjem referenduma, treba pozabaviti ispunajvanju preostalih obaveza, kako bi Crna Gora postala spremna za članstvo u Alijansi.

"Okolnost da imate dvije trećine parlamenta za NATO postavlja pitanje da li ima smisla organizovati referendum, ali ako je to opredjeljenje u Skupštini, onda treba organizovati. Ali time ćemo se baviti kada dobijemo poziv, a sada je bitnije angažovati se na planu objašnjavanja i širenja znanja na tu temu", rekao je on.

Prema riječima Lukšića, teško je reći da li će Crna Gora na narednom NATO Samitu proširenja dobiti poziv za članstvo u NATO.

Lukšić je rekao da do sledećeg Samita, koji će, kako je rekao, najvjerovatnije biti u septembru naredne godine u Velikoj Britaniji, Crnoj Gori ostaje dovoljno vremena da se bavi svojim obavezama.

"Siguran da se neće samo ponoviti tekst iz Čikaga. I da ne bude pozivnice, vjerujem da će biti dovoljno argumenata da imamo još jedan korak koji će jasno signalizirati da je Crna Gora tu i da je praktično jedan od saveznika", kazao je on.

Lukšić je podsjetio da je Crna Gora počela zvanično i četvrti ciklus godišnjeg programa, u skladu sa nacionalnim planom za članstvo.

"U tom cikljusu adresirali smo nekoliko ključnih tema kojima ćemo se baviti i ispunili ostale zadatke - bolje razumijevanje građana i jačanje podrške za ulazak u NATO, dalja reforma bezbjednosnog i obavještajnog sistema, kao i uspostavljanje vladavine prava", ukazao je on.

Prema riječima Lukšića, istorijski najveći broj država postaje član između četvrtog i šestog ciklusa.

"Tako da sve to upućuje da ne treba gajiti lažna očekivanja i naduvavati ih, jer mi treba da budemo sigurni da smo ispunili obaveze i da našim partnerima možemo reći da smo spremni, a sa druge strane i NATO mora biti spreman za proširenje, za koji je potreban konsenzus svih članica", rekao je on.

Lukšić je rekao da je realno očekivati da će ključna tema narednog Samita biti ISAF Misija i dogovor šta nakon 2014. godine.

"I ako znamo da je to osnovna tema Samita biće teško izboriti se uz to da tema proširenja bude prisutna", dodao je on.

Lukšić je rekao da NATO, posle Avganistana, ulazi u novu fazu, navodeći da je učešće Crne Gore svim mirovnim misijama dobilo pozitivne ocjene, i da je t doprinijelo poboljšanju interabilnosti vojske.

On je poručio da ne treba biti opterećen datumima, već kvalitetom urađenih refori.

"Smatramo da u NATO treba da uđemo jer je to interes društva u cjelini. Logično je očekivati da će se, ako ste jedna od država zapadnog Balkana, imajući u vidu i tu našu pomalo i preopterećenu istoriju, iskazati interes za uspostavljanjem bezbjednosnog sistema koji će otkloniti svaku buduću dilemu", dodao je on.

Lukšić je kazao da je ohrabren jednim od posljednjih istraživanja, koja pokazuju da je otprilike jednak broj protivnika i zagovornika člansta u Alijansi, uz određen broj neopredijeljenih.

On smatra da su ekonosmko-socijalne teme i pitanja dnevne politike uticale da po strani stave pitanje članstva i kampanja za NATO.

"U narednim mjesecima potrebno je da na različitim vidovima primjene komunikacione strategije, ojačamo interes grana za ovu temu, a onda će sve biti lakše", kazao je Lukšić.

Komentarišući ulogu partija u kampanjama za članstvo u NATO, on je rekao da smatra da one treba da intenziviraju svije aktivnosti, posebno partije koje su opredijeljenje za članstvo u NATO.

"Možemo se slagati ili ne na dnevno-političkom nivou, ali to ne treba miješati sa strateškim ciljevima. Volio bih kada bi postojao neki mehanizam koordinacije u tom pogledu između svih partija, bipo da su vlast ili opozicija kako bi taj cilj ostvarili", naveo je Lukšić.

Iz CDT-a su podsjetili da je 65 odsto poslanika za NATO, a da je podrška javnosti oko 35 odsto, i upitali da li kao potredsjednik DPS-a osjeća odgovornost i za učinak svoje partije kada je u pitanju doprinos podizanju podrške javnosti i kampanji za NATO.

Lukšić je rekao da u DPS-u razgovaraju o potrebi da se svi više angažuju kako bi njihovi članovi raspolagali adekvatnim argumentima za promovisanje tih pitanja.

"I mislim da svi treba da urade slično kroz svoje partije. Vjerujem da bi svi na neki način trebalo da osjećaju odgovornost, jer kako je moguće da ako ste politički relevantni postoji takva vrsta jaza", dodao je on.

Na pitanje iz nevladine organizacije Građanska alijansa da prokomentariše to što, kako smatraju, na veliku odbojnost članstavu u Alijansi utiče bombaradovanje Jugosalvije, kao i civilne žrtve u Crnoj Gori, Lukšić je kazao da se u ratnim sukobima dešavaju tragični događaji.

"Nesumnjivo da je taj konkretan događaj tokom tih nekoliko mjeseci vojnih dejstava ostavio ozbiljan trag na naše društvo. Ako se vratimo 15 godima unazd, jedna, potpuno pogrešna, najblaže rečeno, politika Beograda je povukla SRJ u konflikt sa Zapadom", kazao je on.

Lukšić je dodao da je Crna Gora bila žrtva bombardovanja najvećim dijelom zbog vojnih lokacija, kao i da to ne umanjuje osjećaj stanovništva.

On je podsjetio da postoji obaveza da se donose odluke koje će spriječiti da Crna Gora ikad više bude u situaciji da trpi zbog bilo čijih »suludih odluka« i ne bude u prilici da sama odlučuje.

"Interes je Crne Gore da, djelujući kroz sistem kolektivne bezbjednosti, pruži odgovore i na tragične događaje iz ranijeg perioda", dodao je Lukšić.

Kao primjer nepristarsnosti NATO-a naveo je primjer da je ranije Alijansa bila garant bezbjednosti Albancima, a da je sada to za Srbe tražila njihova Vlada.

Na pitanje studenta Fakulteta političkih nauka, da li učešćem u mirovnim misijama Crna Gora »na sebi crta metu«, i ruši odnose sa nekim država, Lukšić je kazao da ne misli tako.

"Iskustvo država, pogotovo novih članica, pokazuje da nema korelacije sa tom vrstom rizika. To što ćemo biti član NATO-a od nas ne čini nikakvu metu. Naprotiv, i kada su u pitanju i ekonomski benefiti, članstvo u Alijansi može djelovati samo afirmativno", naveo je on.

Na pitanje koliko je potrebno da država uloži u vojsku da bi se približilo NATO standardima, kao i da i će članstvo u Alijansi uticati na povećavanje plata vojnicima, Lukšić je rekao da su neophodna ulaganja u opremu i interabilnost, sa ciljem da ta izdvajanja budu na nivou do dva odsto BDP-a.

Lukšić je pohvalio aktivnosti CDT-ovog Info centra, navodeći da bi trebalo razmisliti o uspostavljanju takvih kancelarija i u drugim, makar većim, crnogorskim gradovima.

Građanski sat u Info centru organizovan je povodom godišnjice postojanja te kancelarije.

( Mina )