Neki poreski dužnici nastavljaju sa lošom praksom i nepoštovanjem zakona
Iz Poreske uprave, međutim, uvjeravaju da veliki dužnici nemaju tretman drugačiji od ostalih poreskih obveznika, ali da moraju da imaju u vidu i njihove trenutne finansijske mogućnosti kako bi naplata duga bila uspješna
Rudnik uglja Pljevlja, Vektra Jakić, Plantaže, samo su neke od 30 najvećih poreskih dužnika koji državi duguju 63 miliona eura. Pa iako su već godinu i po u procesu reprograma duga, neke od ovih 30 kompanija opet kasne sa plaćanjem gotovo 8 miliona eura tekućih obaveza. Dok im Ministarstvo finansija gleda kroz prste jer zapošljavaju oko 4 hiljade ljudi, ekonomski analitičari ipak vjeruju da su razlozi za to politički a ne ekonomski.
"Zato što su politički zaštićene, to nijesu kompanije koje su nastale na ozbiljnim poslovnim vizijama. Sada vode ozbiljne poslove i nikako da shvate da ta ozbiljnost pripada njihovom ispunjavanju obaveza, a ne njihovom sjedenju po kafanama i branjenju zakulisnih dogovora", kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Iz Poreske uprave, međutim, uvjeravaju da veliki dužnici nemaju tretman drugačiji od ostalih poreskih obveznika, ali da moraju da imaju u vidu i njihove trenutne finansijske mogućnosti kako bi naplata duga bila uspješna.
"Od navedenih 30 poreskih obveznika, osam uredno servisira poreske obaveze, kod osam obveznika ukinuto je rješenje o reprogramu, dok je kod tri obveznika podnijet prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Činjenica da je od predmetnih obveznika naplaćeno 12,5 miliona eura kroz reprogram, kao i značajan dio tekućih obaveza, ukazuje da se u najvećem dijelu radi o obveznicima koji ulažu napore da izmire poreske obaveze, uprkos objektivnim poteškoćama u poslovanju", saopšteno je iz Poreske uprave (PU).
Ni uvođenje stečaja, kažu, nije rješenje, jer u tom slučaju nema naplate duga. Zbog toga sa dužnicima dogovara plaćanje duga imovinom, putem eksproprijacije zemljišta i ustupanjem duga trećim licima.
"Poreska uprava očekuje da će ovim mehanizmima, kao i mjerama prinudne naplate, u najskorijem roku naplatiti značajan dio dospjelih obaveza, a svakako da se opcija predlaganja stečajnog postupka predviđa kao krajnja mjera", kazali su iz PU.
Ipak, Kasalica smatra da je ovaj mali broj kompanija u povlašćenom položaju i da je diskriminacija ovdje očigledna.
"Tri ili četiri hiljade zaposlenih je važnije od ostalih 170 hiljada zaposlenih, tako da kad se podvuče crta, ozbiljan mali i srednji biznis u Cg nikako da dobije jednaku šansu sa onima koji su privilegovani, a nijesu privilegovani zato što zapošljavaju, nego zato što ih politika štiti i daje im mogućnost da ne budu odgovorni prema državi", kazala je Kasalica.
Zakon o reprogramu poreskog potraživanja usvojen je prije godinu i po kako bi se do kraja 2021. godine naplatila poreska dugovanja i od onih kompanija koje godinama nisu bile u mogućnosti da izmire dospjele poreske obaveze. Do kraja 2017. godine, ukupni poreski dug je smanjen za oko 117 miliona eura, i početkom ove godine iznosio je oko 450 miliona.
( Matija Otašević )