MUP ne vodi Centralni registar stanovništa

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) ne vodi Centralni registar stanovništa. Shodno Zakonu o centralnom registru stanovništva, vođenje Centralnog registra stanovništva je u isključivoj nadležnosti Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT), navodi se u saopštenju MUP-a, te dodaje da je MUP "prijavio sve svoje zbirke podataka Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama".

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je nedavno prijavila MUP Agenciji za zaštitu ličnih podataka jer joj, kako tvrdi ta nevladina organizacija, nije prijavilo matične registre stanovništva.

MANS je, pored MUP-a, Agenciji za zaštitu ličnih podataka prijavio i Ministarstvo odbrane jer nije prijavilo evidenciju lica koja službuju u vojsci. Ministarstvo pravde nije prijavilo kaznenu evidenciju lica koja su izvršila krivično djelo i Upravu za sprečavanja pranja novca jer nije prijavila evidenciju ličnih podataka koje im dostavljaju razni obveznici banke, mikrokreditne institucije, notarska udruženja...

"Iako u Crnoj Gori gotovo svaki državni i organ lokalne uprave, kao i veliki broj privatnih kompanija, posjeduju razne baze podataka koje sadrže lične podatke pojedinaca, Agencija za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama jedino je urgentno naložila Poreskoj i Upravi za nekretnine da matične brojeve uklone iz javnih registara dostupnih na Internetu", naveli su nedavno u MANS-u.

Agencija je tim postupkom, ocjenjuju u MANS-u, "uklonila jedini antikorupcijski mehanizam koji je bio dostupan, a preko kojeg je bilo moguće precizno utvrditi ko su vlasnici privatnih kompanija i nepokretnosti". To je urađeno, dodaju oni, uz izgovor za "navodnu brigu o ličnim podacima crnogorskih građana", iako se do sada nijedan građanin ili pravno lice nisu žalili zbog objavljivanja matičnih brojeva u registrima. "Na taj način, predstavnici medija i nevladinih organizacija onemogućeni su da istražuju slučajeve korupcije i organizovanog kriminala, a Agencija je faktički zaštitila samo javne funkcionere i druga lica koja su povezana sa kriminalnim strukturama", zvanično su saopštili iz MANS-a. Iz MANS-a napominju da je broj državnih i organa lokalne uprave koji prikupljaju lične podatke, a da to nisu prijavili Agenciji, "neuporedivo veći". "Svaki organ ima knjige dolazaka i odlazaka gostiju, gdje se upisuju lični podaci. Ovo nam je potvrđeno od strane niza institucija, uključujući i Ministarstvo odbrane, koje je navelo da upisuju matične brojeve... Lične podatke prikupljaju i telekomunikacioni operateri, hoteli, banke, osiguravajuće kuće, i brojne druge privatne kompanije koje pružaju razne usluge građanima, ali ni to Agenciji očigledno nije previše važno", istakli su iz MANS-a. Iz MANS-a dodaju da je Agenciji prijavljena Skupština Crne Gore jer "nije registrovala evidencije ličnih podataka koje se tiču radnih dosijea poslanika i službenika", kao i DPS jer "nije prijavio centralnu elektronsku evidenciju članova te partije, za koju su njegovi zvaničnici na sjednicama Anketnog odbora povodom afere 'Snimak' priznali da postoji". "0 tome da Agenciji nije previše stalo do zaštite ličnih podataka građana, i da se to koristi samo kao puki izgovor da bi se zaštitili korumpirani funkcioneri u ovoj zemlji najbolje pokazuje činjenica da ključne institucije koje mogu kršiti prava na privatnost građana nemaju kod Agencije registrovanu ni jednu bazu evidenciju ličnih podataka", istakli su iz MANS-a. MANS je od 13. do 16. oktobra Agenciji podnio prijave protiv više institucija, kako bi se oni koji "stvarno krše i mogu da krše prava na privatnost građana priveli poznavanju prava". "Agenciju za ancionalnu bezbjednost i Upravu policije smo prijavili jer kod Agencije nemaju nijednu registrovanu evidenciju ličnih podataka, iako nesporno, upravo te dvije instucije operišu sa najvećim brojem ličnih podataka građana, i samim tim kod njih je prostor za zloupotrebu najveći", naveli su iz MANS-a. Oni dodaju da Agencija nije našla za shodno da detaljno provjeri evidencije ličnih podataka ANB i policije i ispita postojanje zloupotreba, iako ima, prema navodima pojedinih opozicionih političara, NVO aktivista i novinara, zloupotreba ličnih podataka kroz prisluškivanje i druge mjere.

( Vijesti online, Marija Mirjačić )