NSA špijunirala 35 svjetskih lidera

Američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) prisluškivala je telefonske razgovore 35 svjetskih lidera pošto je njihove brojeve dobila od jednog zvaničnika iz drugog odjeljenja američke vlade, navedeno je u povjerljivim dokumentima koja je objelodanio zviždač Edvard Snouden.

Dokumenta pokazuju da NSA takođe ohrabruje visoke zvaničnike u Bijeloj kući, Pentagonu i Stejt departmentu da sa njima podijele podatke iz adresara kako bi Agencija mogla dodati brojeve vodećih stranih političara u svoje sisteme za nadzor.

Jedan neimenovani američki zvaničnik je predao preko 200 brojeva, uključujući i brojeve telefona 35 svjetskih lidera, ali se u dokumentima ne navodi koji su to lideri.

Ovo otkriće će doprinijeti sve većim diplomatskim tenzijama između Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu optužila SAD za prisluškivanje njenog mobilnog telefona.

Nakon što su Merkelini navodi objavljeni, portparol Bijele kuće Džej Karni je izdao saopštenje u kojem je navedeno da SAD „ne prisluškuju, niti će prisluškivati“ komunikacije njemačke kancelarke. Međutim, to nije izgladilo stvar, pošto su zvaničnici iz Berlina odmah istakli da Amerikanci nisu negirali da su špijunirali kancelarkine razgovore u prošlosti.

Mobilne telefone je lako prisluškivati

U teoriji, mobilne telefone je mnogo teže prisluškivati nakon pojave 3G mreža, gdje su pozivi šifrovani tehnologijom koja je, izgleda, još neprobojna. Međutim, bivši haker Stiv Gold ne vjeruje da je to bila prepreka za Amerikance.

„Za male pare se može kupiti nešto što će ometati pozive preko 3G i 4G te ih vratiti na GSM mrežu", objasnio je.

„Za male pare se može kupiti nešto što će ometati pozive preko 3G i 4G te ih vratiti na GSM mrežu"

GSM sigurnosni sistem je uveden krajem 1980-ih i relativno je lako u njega provaliti, kazao je. Obavještajni agenti takođe mogu postaviti „evil twin“ ili lažnu baznu stanicu, koja omogućava, u spoju sa ometačem, presretanje svih razgovora preko mobilnog koji se odvijaju u blizini.

Jedan konsultant za bezbjednost telekomunikacija, koji je želio da ostane anoniman, rekao je za BBC da će obavještajne agencije prije tražiti pristup pozivima preko mobilnih operatora. NSA je dobila sudski nalog koji je je omogućio pristup razgovorima korinika Verajzona, ali je to malo teže kada je u pitanju inostranstvo.

„Međutim, nije nepoznanica da obavještajne agencije koriste poslušne radnike u telefonskim kompanijama da bi pristupili pozivima,“ rekao je konsultant.

Jedan zaposleni u libanskoj telekomunikacionoj kompaniji 2010. je uhapšen na osnovu sumnji da špijunira za Izrael. Karsten Mihael iz firme SecuSafe rekao je da njegova firma dostavlja sistem koji, između ostalog, podrazumijeva da se na svaki telefon instalira hardver za šifrovanje razgovora. Međutim, izgleda da Merkel nije imala tu zaštitu kada je prisluškivana.

„Njemačka vlada razmišla o tome pet godina,“ rekao je Mihael. Britanski diplomata i bivši prvi čovjek Obavještajnog komiteta, ser Rodrik Brajtvajt, nije iznenađen najnovijim otkrićima.

„Svi su se međusobno špijunirali tokom Hladnog rata i to nije prestalo nakon pada Sovjetskog Saveza,“ rekao je za BBC. On ima savjet za političare: „Ako ne želite da vas prisluškuju, nemojte koristiti telefon i slati mejl.“

Ni Karni, ni portparolka američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Kejtlin Hajden nisu direktno odgovorili na pitanje da li je NSA u prošlosti nadzirala komunikacije njemačke kancelarke.

U dokumentu NSA u koji je „Gardijan“ imao uvid stoji da ovakvo špijuniranje ne predstavlja izolovani slučaj, nego da Agencija redovno prisluškuje telefone svjetskih lidera – i da čak od drugih američkih zvaničnika traži da joj u tome pomognu.

Međutim, kako se u dokumentu navodi, prisluškivanje ovih brojeva nije dalo mnogo obavještajnih podataka o kojima vrijedi podnositi izvještaj.

Administracija Baraka Obame nije imala direktan komentar u vezi sa najnovijim navodima, nego je novinare uputila na komentare Karnija sa jučerašnjeg brifinga.

„Otkrivanje informacija o NSA nedvosmisleno je izazvalo tenzije u odnosima sa određenim zemljama i to rješavamo diplomatskim kanalima. To su veoma važni odnosi i u ekonomskom i u bezbjednosnom pogledu i mi ćemo raditi na tome da održimo najbliže moguće veze“, poručio je Karni.

Špijuniranje je osjetljiva tema u Njemačkoj: Iz muzeja Štazija

Nakon zatezanja odnosa sa Merkel, SAD se suočavaju sa učestalijim međunarodnim kritikama da je svaka obavještajna korist od špijuniranja prijateljskih vlada daleko manja od potencijalne diplomatske štete.

Javne optužbe o špijuniranju Merkelove pojačavaju sve veće političke tenzije u Evropi zbog obima američkog prisluškivanja savezničkih vlada, nakon reagovanja lidera širom kontinenta ove nedjelje i telefonskih izvinjenja od strane zvaničnika SAD.

Neki političari su ukazali da bi spor mogao poremetiti trgovinske pregovore EU i SAD, dok neki umanjuju tu mogućnost.

Skandalom oko masovnog špijuniranja prvi put je počela da se bavi evropska politička elita, a dvoje ključnih lidera, Angela Merkel i Fransoa Oland juče su pokušali da nađu zajednički odgovor na navode o špijuniranju na samitu EU u Briselu.

Njemci su jasno stavili do znanja da nisu zadovoljni odgovorom Bijele kuće na navode o prisluškivanju nakon 20-minutnog telefonskog razgovora između Merkelove i Obame u srijedu.

„Ne radi se samo o meni već o svakom građaninu Njemačke. Špijuniranje prijatelja uopšte nije prihvatljivo“, kazala je Merkel uoči samita, prvi put javno komentarišući ovo pitanje.

Merkel je, prema navodima Rojtersa, posumnjala da je prisluškuju nakon što je na jednom američkom dokumentu pronašla napisan svoj broj telefona, nakon čega je nazvala lidera SAD.

„Njemačka federalna vlada kao bliski saveznik i partner SAD u budućnosti očekuje jasnu ugovornu osnovu za aktivnosti ovih službi i njihovu saradnju“, kazala je Obami.

Njemački šef diplomatije Gido Vestervele je u Berlinu pozvao američkog ambasadora Džona Emersona zahtijevajući odgovore.

Vestervele je ukazao da je Vašington možda prevario Berlin uvjeravanjem o obimu programa tajnog špijuniranja.

„Ljetos smo dobili objašnjenja i garancije a da li možemo vjerovati tim objašnjenjima i garancijama, moraćemo ponovo provjeriti“. On je neobično postupio kada je ovaj dio izjave dao na engleskom – da bi „sasvim jasno“ uputio poruku Vašingtonu.

Incident je vatreno krštenje za ambasadora Emersona, koji je stigao u Berlin prije samo dva mjeseca.

Njemački mediji su objavili da domaće bezbjednosne službe vjeruju da je ambasada igrala ulogu u prisluškivanju Merkelinog telefona, koje je navodno trajalo godinama.

Merkelin šef kabineta Ronald Pofala, koji je odgovoran za nadzor njemačkih obavještajnih službi, nagovijestio je da je Berlin uputio Vašingtonu ultimatum.

„Postoje određeni standardi i kriterijumi koje je potrebno ispuniti, inače nema svrhe da razgovaramo“

On je kazao da je Njemačka insistirala na odgovorima na sva pitanja koja su i dalje otvorena i na novom „sporazumu o nešpijuniranju“ između Berlina i Vašingtona kojim bi se regulisala obavještajna saradnja i isključila mogućnost međusobne špijunaže.

Merkel i Oland sastali su se na marginama samita EU i razgovarali o ovom pitanju. Kako je kazao jedan francuski diplomatski izvor, dogovoreno je da usaglase reakciju na aktivnosti SAD.

Evropska komisija je ove nedjelje podržala predlog prema kojem bi se od tehnoloških kompanija iz SAD zahtijevalo da traže dozvole prije nego što se podaci o građanima EU predaju američkim bezbjednosnim agencijama. Evropski parlament je izglasao da se ukine sporazum o razmjeni bankarskih podataka između Evrope i SAD nakon što je „Špigl“ otkrio da agencija nadgleda međunarodni bankarski sistem transfera Swift.

Francuska i EK insistiraju da se donesu novi evropski zakoni o zaštiti podataka do narednog proljeća, dok se Britanija protivi tvrdeći da je važnije ove složene zakone donijeti ispravno, nego ih na brzinu progurati.

„Stav Britanije je zbunjujući. Oni pokušavaju to da odlože“, ocijenio je jedan visoki zvaničnik EU.

Navodi o špijuniranju kancelarke izazvali su gnjev širom političke scene, kao i snažne kritike Merkeline reakcije u vezi sa ovim pitanjem kada je „Gardijan“ prvi put otkrio aktivnosti NSA i britanske agencije GCHQ u junu.

Zigmar Gabrijel, lider njemačkih socijaldemokrata i Martin Šulc, njemački socijaldemokrata i predsjednik EP, pozvali su da se nedavno započeti trgovinski pregovori na relaciji SAD-EU zamrznu dok Vašington ne ponudi zadovoljavajuće odgovore na navode o špijunaži.

„Postoje određeni standardi i kriterijumi koje je potrebno ispuniti, inače nema svrhe da razgovaramo“, kazao je Šulc.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih zahtijevao je izvinjenje od SAD. Do sada je on bio najistaknutija ličnost njemačke vlade koja je umanjivala uticaj onoga što je otkriveno o NSA, a burne reakcije pripisivala je medijskom preuveličavanju.

Tomas de Mezier, njemački ministar odbrane, kazao je da je očekivao da mu neke zemlje prisluškuju telefon. „Ali to nisam očekivao od Amerikanaca“, istakao je.

Liderka Zelenih Katrin Gering-Ekart nazvala je navodno špijuniranje „dosad neviđenim narušavanjem povjerenja“ između ove dvije zemlje.

„Nemoguće je pregovarati kada druga strana za stolom zna čitavu strategiju,“ rekla je odlazeća potpredsjednica Zelenih Klaudija Rot i dodala da ovi navodi, ako se dokažu, predstavljaju esktremnije narušavanje privatnosti od onog iz Orvelove 1984.

Vijest je šokirala mnoge Njemce, tim prije što je došla samo četiri mjeseca pošto je Obama posjetio Merkel u Berlinu, kada je pohvalio Njemačku kao jednog od najbližih partnera Vašingtona.

„Tako se ne odnosi prema partnerima,“ izjavila je za Rojters Stefani Hilebrand (38), prolazeći pored Brandenburške kapije.

Ranije ove nedjelje, Obama je razgovarao sa Olandom nakon što je list „Mond“ objavio da je NSA za samo 30 dana prisluškivala više od 70 miliona telefonskih razgovora francuskih građana, dok je nešto ranije „Špigl“ izvijestio da je NSA špijunirala kancelarije i komunikacije visokih zvaničnika Evropske unije.

Nema ljutnje – špijuniramo i mi njih

Uprkos gnjevu u Parizu i Berlinu, postoje brojni glasovi koji Evropu pozivaju na oprez.

Tomas de Mezijer, bliski Merkelin savjetnik, rekao je da se odnosi Evrope i SAD ne mogu nastaviti kao da se ništa nije desilo ali je dodao da Amerikanci „jesu“ i „ostaće naši najbolji prijatelji“. Jedan bivši ministar spoljnih poslova je rekao: „Budimo iskreni, i mi prisluškujemo“, ali je dodao da su dimenzije američke operacije ono što je šokiralo.

Amerikanci imaju brojne zajedničke interese sa evropskim državama poput Njemačke, između ostalog borbu protiv terorizma. Međutim, kada su u pitanju ekonomski obavještajni podaci, njihovi interesi često mogu prerasti u otvoreno rivalstvo. SAD, Britanija, Rusija, Kina i mnoge druge države ulažu velike napore da bi se domogle informacija o drugim državama – što je posao špijuna.

Bivši šef francuskih obavještajnih službi takođe smatra da je ovo pitanje preuveličano i da nikoga ne bi trebalo da iznenadi američko špijuniranje. „Agencije vrlo dobro znaju da sve zemlje, čak i kada sarađuju u borbi protiv terorizma, špijuniraju svoje saveznike. Amerikanci nas špijuniraju na komercijalnom i industrijskom nivou kao što mi špijuniramo njih, jer je odbrana biznisa u nacionalnom interesu,“ rekao je Bernar Skvarsini za „Figaro“.

Drugi razlog zbog kojeg neće biti dopušteno da ovaj spor izazove trajni razdor je trgovina. Amerikanci i Evropljani su počeli raspravu o sporazumu o slobodnoj trgovini, od kojeg bi obje strane mogle imati ogromnu korist. Taj dogovor se u Briselu smatra strateškim prioritetom. Stoga će Evropljani od Amerikanaca tražiti precizne odgovore i garancije da je ta praksa prestala.

Galerija

( Angelina Šofranac, Danka Vraneš Redžić )