Osobe sa oštećenjem vida u Crnoj Gori i dalje bez nekih osnovnih prava

Savez slijepih Crne Gore obilježiće i ove godine Međunarodni dan bijelog štapa 15. oktobar nizom aktivnosti i to organizovanjem muzičkog festivala osoba oštećenog vida i međunarodnog savjetovanja organizacija slijepih, u periodu od 18. do 20.10. u Baru, saopšteno je iz Saveza.

"Proteklo je punih četiri godine otkad je Crna Gora ratifikovala UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, a prava koja se nalaze na njenim stranicama, i dalje su spojena znakom jednakosti sa aktuelnim problemima osoba oštećenog vida u našoj zemlji. Navodimo samo one sa vrha liste koji naročito dotiču ove osobe:

- Izrazito je prisutna nepristupačnost fizičkog okruženja za osobe sa oštećenim vidom jer postoji svega desetak ozvučenih raskrsnica na teritoriji Crne Gore, ne postoje reljefne, taktilne staze i natpisi na brajevom pismu na ulicama, trotoarima, u javnim ustanovama i zgradama velikih unutrašnjih površina poput aerodromskih zgrada, tržnih centara i sl, koje bi olakšale samostalno kretanje osoba oštećenog vida;

- inkluzivno školovanje djece oštećenog vida još uvijek nije primijenjeno, jer ne postoji udžbenik za učenje brajevih slova, a škole još nijesu opremljene drugim neophodnim učilima za ravnopravno sticanje znanja i ove djece;

- Zapošljavanje je i dalje na čelu liste ključnih problema, a još uvijek nije riješeno pitanje „ne/prelivanja“ i ponovnog vraćanja sredstava u državni budžet, i to milionskih sredstava, koja su inače namijenjena osobama s invaliditetom, njihovoj pripremi i obukama za rad i zapošljavanje;

- Ne postoji Zakon o finansiranju organizacija osoba s invaliditetom i nema sistemskog finansiranja ovih organizacija, JER NIJESU prepoznate kao organizacije od posebnog društvenog značaja...", kaže direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović, dodajući da je međunarodni dan bijelog štapa je prilika da Savez slijepih pozove sve osobe oštećenog vida da se pridruže, daju svoj doprinos u građenju crnogorskog društva po mjeri svih.

Dugi, bijeli štap je prvenstveno simbol samostalnosti, nezavisnosti i apsolutne slobode osoba oštećenog vida, pa tek onda pomagalo ili kako bi neki kazali ’produžena ruka’ osobe koja ga koristi

Lindon Džonson, nekadašnji predsjednik SAD, 1964. godine proglasio je 15. oktobar za dan bijelog štapa. Dugim nizom godina, kroz koje se širom svijeta obilježavao ovaj datum, te javnost bliže upoznavala s pravima, mogućnostima, postignućima i poteškoćama osoba oštećenog vida, može se bez zadrške reći da je on postao jedan od najznačajnijih datuma i svjetski dan osoba oštećenog vida.

Dugi, bijeli štap je, podsjeća Macanović, prvenstveno simbol samostalnosti, nezavisnosti i apsolutne slobode osoba oštećenog vida, pa tek onda pomagalo ili kako bi neki kazali ’produžena ruka’ osobe koja ga koristi.

"On je tek dvadesetih godina minulog vijeka obojen u bijelo, kako bi bio upadljiv i kako bi ga lakše uočili ostali ljudi, te bili obazriviji prema njegovim korisnicima. Takođe, bijeli štap je jedinstveni znak prepoznavanja osoba s potpunim oštećenjem vida u svim zemljama svijeta, kao što je crveno-bijeli štap znak raspoznavanja osoba koje istovremeno imaju oštećen i vid i sluh", kaže Macanović.

Obuka za kretanje i orjentisanje u prostoru je i danas polazna osnova i temelj za mogućnost primjene nekih drugih, savremenijih vrsta pomagala - poput raznih elektroničkih uređaja i mapa za navigaciju, pasa vodiča i slično. I danas, mnogi, bijeli štap koriste združeno sa nekom drugom vrstom pomagala, što takođe daje dobre rezultate i uliva dodatnu sigurnost osobi koja ima oštećen vid.

Razvoj novih, naprednijih pomagala u odnosu na bijeli štap, te mogućnost izbora pomagala po sopstvenoj mjeri, samo je jedan od rezultata višedecenijskog, istrajnog rada samih osoba oštećenog vida, organizacija i ustanova koje se bave ovom populacijom ljudi.

Kako je pomagala za samostalno kretanje potrebno neprestano razvijati, osavremenjavati, izrađivati ih tako da budu što sigurnija za one koji ih koriste, isto tako je važno ne prestati sa kontinuiranim radom koji probija bedeme društvenih stega i prepreka, boriti se za punu primjenu garantovanih prava, inicirati nova prava koja prate razvoj životnih okolnosti, razvijati mogućnosti i potencijale od najranijeg djetinjstva i ne dopustiti da osobe oštećenog vida budu na rubu društva i društvenih zbivanja.

( Vijesti online )