Dodatno oporezivanja će još smanjiti plate i povećati nezaposlenost

Namjera Vlade da oporezuje plate po većim stopama od sadašnje, ukoliko to Skupština prihvati, neminovno će dovesti do pada zarada, povećanja troškova rada zaposlenih, veće nezaposlenosti...

Uz to, moguća rješenja koja se predlažu za oporezovanje plata, neće doprinijeti ekonomskom rastu jer će se smanjiti lična potrošnja građana što može dovesti do pada naplate drugih poreza poput onog na dodatu vrijednost.

To u razgovoru za "Vijesti" ocjenjuju predstavnici poslodavaca i ekonomski analitičari.

Ministarstvo finansija pripremilo je pet verzija mogućeg novog oporezivanja plata u Crnoj Gori od kojih su dva rješenja za povećanje proporcionalne stope i tri za progresivno oporezivanje, a time planiraju veće prihode. Proporcionalno oporezivanje podrazumijeva postojanje jedne stope bez obzira na veličinu prihoda, a u verzijama Ministarstva predviđeno je njeno povećanje sa sadašnjih devet na 10, 11 ili 12 odsto. U verzijama za progresivno oporezivanje, kada stopa raste sa povećanjem dohotka, predviđeno je dodatno oporezivanje zarade preko 1.440 eura sa 19 ili 21 odsto.

Kako će se plate oporezivati u narednom periodu konačni predlog daće Vlada nakon mišljenja Ministarstva na čijem čelu je Radoje Žugić, a odluku će donijeti Skupština.

U izradi mogućih modela oporezivanja Ministarstvo je pošlo od postojećeg zakonskog rješenja koje je uvedeno početkom godine prema kome se plate oporezuju po stopi od devet odsto do iznosa od 482 eura neto (720 bruto), a dio plate preko tog iznosa sa 15 odsto.

Većina poslodavaca, kada je povećan porez, prevalila je taj trošak na zaposlene. Uz to, mnogi poslodavci ne osiguravaju zaposlene na puni iznos zarade.

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) smatra da bi dodatni nameti doveli do novih opterećenja za poslodavce što će produbiti i sada veoma tešku situaciju u kojoj se nalazi veliki procenat privrede.

"Sproveli smo istraživanje uz korišćenje metodologije Međunarodne organizacije rada koje je pokazalo da 97 odsto privrednika smatra da trenutni regulatorni okvir ne podstiče preduzeća da šire svoju djelatnost. U istraživanju veliki troškovi po osnovu zarada zaposlenih prepoznati su kao značajno opterećenje“, rečeno je „Vijestima" u UPCG, a dodali su i da je situacija od uvođenja kriznog poreza u januaru ove godine još teža.

U toj organizaciji su istakli da je jasno da je potrebno stabilizovati i povećati budžetske prihode, ali da postoji razlika u stavovima kako da se taj cilj postigne.

"Stav UPCG je da bi eventualno povećanje stope poreza uticalo na dodatno povećanje troškova rada što bi u krajnjem moglo prouzrokovati upravo suprotne efekte od željenih. To su produbljivanje sive zone u toj oblasti i pad budžetskih prihoda. To sigurno nije u interesu ni državi, ni privredi", naglasili su u UPCG.

Oni navode da troškovi rada (zarada i pratećih fiskaliteta i obaveza po tom osnovu) učestvuju u ukupnim troškovima poslovanja prosječno oko 70 odsto.

UPCG je istakla i da velika zastupljenost sive ekonomije u oblasti zapošljavanja (ne postoji zvaničan podatak, ali je procjena da iznosi od 23 do 31 odsto ukupnog bruto- domaćeg proizvoda), predstavlja dodatan problem koji u narednom periodu treba sistemski rješavati

„Iako nadležni organi ističu da su niske stope poreza i pripadajućih doprinosa stimulativne za poslodavce, te da je trošak rada svega 39,2 odsto, činjenice su mnogo drugačije. Lako se može provjeriti obračun da opterećenje neto zarade do nivoa prosječne zarade iznosi oko 62 odsto, dok na neto zaradu u iznosu od 1.000 eura isto iznosi 75 odsto“, objasnili su u UPCG.

Uz to, imajući u vidu strukturu zarada i trenutno stanje u privredi, UPCG smatra da su već postojeće obaveze po osnovu isplate zarada na visokom nivou i umjesto povećanja treba razmišljati o smanjenju opterećenja zarada što bi povoljno uticalo na budžet, oporavak ekonomije i povećanje zaposlenosti.

UPCG je istakla i da velika zastupljenost sive ekonomije u oblasti zapošljavanja (ne postoji zvaničan podatak, ali je procjena da iznosi od 23 do 31 odsto ukupnog bruto- domaćeg proizvoda), predstavlja dodatan problem koji u narednom periodu treba sistemski rješavati.

Osim drugačijeg oporezivanja plata, Ministarstvo će predložiti da se promijeni način oporezivanja dobiti preduzeća i prometa nepokretnosti. Za sada su u opciji tri scenarija za oporezovanje dobiti pravnih lica za koje sada važi jedinstvena stopa od devet odsto.

Prema prvom scenariju, svi koji ostvare dobit do 100.000 eura platili bi porez po stopi od devet odsto, dok bi iznad tog iznosa stopa poreza bila 15 odsto. Taj model donio bi budžetu prihod od oko milion eura.

Drugi scenario podrazumijeva povećanje jedinstvene stope sa devet na deset odsto, što bi dovelo do rasta prihoda od oko tri miliona eura, dok treći scenario predviđa stopu od 11 odsto i prihod od oko šest miliona eura. Kada je riječ o oporezovanju nepokretnosti, Ministarstvo predlaže da se preduzmu određene mjere (utvrđivanje, nadzor i prinudna naplata) kako bi se obezbijedio potpuni obuhvat predmeta oporezivanja, odnosno, proširila poreska osnovica, povećao broj obveznika.

Prema važećem zakonu propisan je raspon stopa poreza na nepokretnosti od 0,1 do jedan odsto tržišne vrijednosti, a njenu visinu samostalno određuje opština svojim propisom.

Tako usporavaju i ekonomski rast

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocijenio je da radna verzija predloga Ministarstva finansija o mogućem dodatnom oporezivanju pokazuje da je taj resor pod pritiskom manjka prihoda predložio mjere koje će dovesti do njihovog povećanja, ali je pitanje da li će to dovesti do ekonomskog rasta.

“Ekonomski rast ne dolazi sam po sebi pa će se moći sve manje štedjeti jer će biti ugroženi poreski prihodi. To znači da se plate i penzije mogu kresati do određene granice ispod koje to nije moguće činiti ne samo zbog egzistencijalnog minimuma građana, već i što se time podriva ekonomski rast uz slabljenje lične potrošnje. Ne zaboravimo da se iz nje putem poreza na dodatu vrijednost značajno puni budžet pa zbog pada potrošnje sektora domaćinstava može da strada dio poreskih prihoda iz tog osnova”, rekao je Kostić.

On je dodao da potencijalni pad zavisi od iznosa oporezivanja plata i promjena u strukturi potrošnje. Kostić je kazao i da bi dodatno oporezovanje plata, bez obzira ko snosio taj poreski teret (zaposleni ili poslodavci - zaposleni sigurno), vršilo pritisak na zapošljavanje odnosno na radna mjesta.

“Progresivno oporezivanje je pravednije u situaciji u kojoj se nalazimo, ali ne po svaku cijenu. Ono ništa ne znači ako nema dovoljnog poreskog obuhvata koji će dovesti do potrebnog obima poreskih prihoda. Proporcionalno oporezivanje stvara niz socijalnih nepravilnosti pošto se manja primanja oporezuju po istim stopama kao i veća, a bitna odlika poreskog sistema je pravednost”, ukazao je Kostić.

On je istakao da se predloženim rješenjima Ministarstva, pod pritiskom ozbiljnih problema u javnim finansijama, pitanje bržeg ekonomskog rasta zapostavlja.

“Zbog stanja u javnim finansijama i trendova koji prijete da ugroze fiskalnu održivost potrebno je da Ministarstvo finansija donese cjeloviti i konzistentan program mjera fiskalnog prilagođavanja koji bi bio raznorodan po karakteru mjera i njihovoj ročnosti”, istakao je Kostić.

Sad zaboravili na privlačenje investitora

U Srbiji planiraju da progresivno smanje sve plate zaposlenih koji ih primaju iz budžeta tako što će sve iznose preko 60 hiljada dinara (525 eura) smanjiti za 20 odsto do tog iznosa, a dio plata preko 100 hiljada dinara (870 eura) za 25 odsto.

Srbijanski način punjenja budžeta smanjiće zarade samo zaposlenima u javnom sektoru, dok bi crnogorski smanjio zarade svim zaposlenima. Povećanje opšte stope poreza na zarade moglo bi da smanji konkurentnost Crne Gore u privlačenju investitora jer je do sada jedna od prednosti bila stopa od devet odsto dok je u susjednim zemljama veća, a u Srbiji je 12 odsto. Iz Vlade Crne Gore su se time često hvalili.

( Marija Mirjačić )