Latković: Izmjene Ustava zasnovane na nacrtu Mišljenja VK

Promjene Ustava Crne Gore zasnovane su na Nacrtu Mišljenja nekoliko predstavnika Venecijanske komisije (VK), a ne na konačnim preporukama tog tijela, koje ima više od 55 članova, saopštio je sudija Ustavnog suda, Miodrag Latković. Sekretar VK Tomas Markert je, kako je naveo Latković, nakon usvajanja amandmana na crnogorski Ustav, najavio da će VK pregledati tekst amandmana i uporediti ih sa preporukama koje je VK ranije dala u Mišljenju usvojenom u decembru prošle godine. Portparol VK, Tatijana Mišelova, potvrdila je novinarima informaciju da će VK 11. oktobra usvojiti konačno mišljenje o amandmanima i da će toj sjednici prisustvovati predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić, kao predsjednik Parlamentarne skupštine OEBS-a. Te informacije, smatra Latković, u suštini ukazuju na do sada nepoznato i neprimjereno ponašanje parlamentaraca u postupku promjene Ustava, čime, smatra on, zaslužuju poseban komentar i pažnju javnosti. „Dramatičnost informacije ogleda se u konačnom saznanju da su promjene Ustava Crne Gore zasnovane na Nacrtu mišljenja, od 24. juna 2013. godine urađenog od posebne komisije na osnovu komentara jednog člana i dva zamjenika člana VK, a ne na preporukama iz konačnog mišljenja VK koja broji preko 55 članova, kako to parlamentarci čitavo vrijeme obmanjuju javnost“, kazao je Latković u izjavi dostavljenoj agenciji MINA. Kako je naveo, nacrt bilo kog propisa i mišljenja predstavlja samo jednu od faza do konačnog donošenja propisa i mišljenja. „I laicima mora biti jasno da su propisi i mišljenja u fazi nacrta neupotrebljivi. Međutim, našim parlamentarcima Nacrt mišljenja urađenog na osnovu komentara jednog člana i dva zamjenika člana VK poslužio je ništa manje nego za izmjenu Ustava Crne Gore“, kazao je Latković.

To, kako je saopštio, nedvosmisleno proizilazi iz tačke 3 uvodnog dijela Nacrta mišljenja u kome se navodi da je „na 95. Plenarnom zasjedanju (14-15 jun 2013. godine), Krivokapić informisao VK da je parlamentarna radna grupa završila svoj rad, ali da su tri odredbe ostale otvorene, sa alternativnim predlozima: član 127. o Sudskom savjetu, član 135. o Vrhovnom državnom tužiocu i 153. o Ustavnom sudu“. „Krivokapić je tražio mišljenje VK vezano za ove tri odredbe, ističući da će Skupština Crne Gore razmatrati ovo pitanje prije ljetnje pauze. Komisija je, uzimajući u obzir hitnost ovog zahtjeva, ovlastila izvjestioce da dostave Nacrt mišljenja Skupštini Crne Gore, prije sljedećeg Plenarnog zasjedanja“, navodi Latković. Informacijom portparola VK, dodaje on, javnost je ostala uskraćena za informaciju o tome na čiju će inicijativu ili zahtjev VK dati konačno mišljenje o izmijenjenom Ustavu. „Siguran sam u jedno, da to ne radi na zahtjev Skupštine Crne Gore jer bi logično bilo da joj je taj zahtjev bio upućen prije izmjene Ustava i neprimjereno bi bilo to zahtijevati nakon završenog posla. Stoga se nameće pitanje šta će predsjednik Skupštine u Veneciji“, rekao je Latković. Prema njegovim riječima, jedini razlog za to može biti „da svojom „oficijelnom pameću“ pojačanom funkcijom predsjednika Parlementarne skupštine OEBS-a ubijedi „venecijance“ u ispravnost pravnog puča kojim je Skupština stavila pod kontrolu Ustavni sud i preuzela ulogu zaštitnika ustavnosti i zakonitosti i time postala jedina nekontrolisana i neodgovorna vlast u Crnoj Gori“. „Da opravda i dobije podršku za neustavan prekid funkcija sudijama Ustavnog suda prije isteka vremena na koje su izabrani, da opravda i dobije podršku Amandmanima kojima se direktno atakuje na nezavisnost pravosuđa“, kazao je Latković. On je poručio da je 11. oktobar od presudnog značaja za dalji razvoj demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, jedini razlog za to može biti „da svojom „oficijelnom pameću“ pojačanom funkcijom predsjednika Parlementarne skupštine OEBS-a ubijedi „venecijance“ u ispravnost pravnog puča kojim je Skupština stavila pod kontrolu Ustavni sud

„Očekujemo ga sa zebnjom i nadom. Ono što opravdano treba očekivati je da će VK ostati pri ranijim preporukama iznijetim u Mišljenju na Ustav Crne Gore, iz decembra 2007. godine i Mišljenju o dva seta Nacrta amandmana na ustavne odredbe u vezi sa pravosuđem u Crnoj Gori, od decembra 2012. godine“, naveo je Latković. U suprotnom, kako je kazao, VK bi dovela u pitanje svoj dignitet i krebilitet koji nesporno uživa u Evropi i šire. Latković je podsjetio da se u mišljenjima VK preporučuje da Skupština ne bi trebalo da ima ovlašćenja da razrješava nosioce nezavisnih funkcija prije kraja isteka njihovih mandata, ukoliko iz posebnih razloga to nije propisano zakonom ili ustavom. „To je propisano u članu 154 za članove Ustavnog suda. Nosioci drugih funkcija, međutim, nemaju takvu garanciju, dok je njihova nezavisnost, mada zagarantovana Ustavom, tako dovedena u pitanje“, naveo je on. U mišljenjima se, kako je rekao, navodi i da se „čini pretjeranim smjenjivanje sudije Ustavnog suda sa funkcije ukoliko on javno ispoljava svoja politička ubjeđenja“, kao i da „sistem u kome sve sudije Ustavnog suda bira Skupština neobezbjeđuje ujednačen sastav Suda i postoji opasnost da će sve sudije biti naklonjene većini koja ih je izabrala“. Dodaje se i da „miješani sastav Ustavnog suda (tri sudije bira Predsjednik Republike, tri Skupština i tri Sudski savjet) ima prednost u odnosu na parlamentarni model izbora zbog zaštite imenovanje dijela članova od političkih činilaca“. Takve preporuke, smatra Latković, nijesu ispoštovane usvojenim amandmana na Ustav.

Galerija

( Mina )