Na internetu starost, pol i nacionalnost postaju manje važni

Postoji li zaista internet identitet? Prema novom globalnom MasterCard istraživanju, odgovor je potvrdan.

Digital Sharing and Trust Project pokazuje kako potrošači odbacuju svoje 'stvarne' identitete kada su na internetu te koriste svoje 'digitalne identitete' koje bolje pokazuju kako se osjećaju, šta rade po pitanju svojih ličnih podataka i koliko im važnosti pridaju. Tih pet identiteta – Oni koji otvoreno dijele podatke (Open Sharers), Samo interaktori (Simply interactors), Samo kupci (Solely Shoppers), Pasivni korisnici (Passive Users) i Proaktivni zaštitnici (Proactive Protectors) – raširene su globalno bez obzira na regionalne ili demografske granice.

"Skoro 2.5 milijardi ljudi širom svijeta koristi internet svaki dan", rekao je Tiodor Jakobuzio, potpredsjednik MasterCard Global Insights grupe koja je sprovela ovo istraživanje.

Istraživanje pokazuje da tih pet različitih tipova ličnosti bez obzira na to ko su i gdje žive, svi imaju nešto zajedničko kada je riječ o ponašaju na internetu. To nam takođe pokazuje da kada potrošači koriste internet, karakteristike kao što su starost pol ili nacionalnost postaju sekundarne.

Iako su potrošači sve vještiji kada je u pitanju upravljanje ličnim podacima na internetu, ovo istraživanje otkriva da postoji jasna razlika između tipova informacija koje su spremni da podijele te da određenim vrstama organizacija vjeruju više.

Neki od zaključaka o svakom digitalnom identitetu:

• Oni koji otvoreno dijele podatke: 21% potrošača na internetu ulazi u ovu kategoriju koja sadrži više muškaraca (60%) te za razliku od svih ostalih najviše koriste internet, ali su i najsvjesniji rizika dijeljenja ličnih podataka. Polovina ih koristi internet više od 10 puta dnevno, a kada dijele svoje lične podatke zauzvrat očekuju povoljne cijene, pristup i ponude.

• Samo interaktori: Ovoj grupi pripada 21% korisnika interneta i karakteriše je učestalo korištenje društvenih mreža iako ovi korisnici nisu posebno vješti u novim tehnologijama. Kada je riječ o kupovini preko interneta, 80% potražiće proizvod na internetu, ali 63% radije kupuje u trgovinama. Svjesni ciljanog marketinga, ali ne misle da su njihovi podaci posebno važni te stoga i ne pokazuju veliku zabrinutost oko ličnih podataka.

• Samo kupci: Ovu grupu karakterišu uvjerenja da je internet dobar kanal za istraživanje i pametnu kupovinu. Čine 21% svih korisnika interneta te većina ovih korisnika (90%) traži proizvode na internetu prije kupovine, a polovina njih koristi mobilne telefone kako bi uporedili cijene u različitim trgovinama i odabrali najpovoljniju ponudu . Začudo, oni su najmanje svjesni ciljanog marketinga jer samo 37% njih zna da stranice društvenih medija ustupaju njihove lične podatke oglašivačima.

• Pasivni korisnici: Kao što govori i samo ime, članovi ove grupe nisu u potpunosti uvjereni u vrijednost interneta i zato, od svih „digitalnih identiteta“, provode najmanje vremena koristeći internet. Čine 20% svih korisnika interneta, nisu često na društvenim mrežama (samo 48% njih) i ne kupuju puno preko interneta. U poređenju sa ostalim kategorijama, vjerovatnije je da će kupovati preko mobilnih uređaja i spremniji su da daju svoje podatke u zamjenu za neku pogodnost.

Potrošači vole ponude prilagođene njihovim potrebama u zamjenu za dijeljenje podataka: 55% potrošača cijeni kada kompanije osmišljavaju ponude na osnovu informacija koje su im dali

• Proaktivni zaštitnici: Čineći 17% svih korisnika interneta, Proaktivni zaštitnici jako su svjesni ciljanog marketinga, njih 82% svjesno je da oglašivači mogu krojiti ponude na osnovu njihovih prethodnih pretraga i stranica koje su posjetili. Nerado koriste društvene mreže i u najvećoj su mjeri zaštićeni svojim postavkama o privatnosti – strogo kontrolišući i čuvajući trag koji ostavljaju koristeći digitalne kanale.

Dodatni zaključci koji važe za sve internet identitete:

• Potrošači znaju koliko vrijede njihovi podaci: Na osnovu ovog istraživanja 64% potrošača vjeruje da su lični podaci vrijedni trgovcima i oglašivačima

• Većina potrošača pametno pristupa postavkama o privatnosti: Istraživanje je pokazalo da 60% potrošača zna kako promijeniti postavke o privatnosti na svom internet pretraživaču

• Potrošači vole ponude prilagođene njihovim potrebama u zamjenu za dijeljenje podataka: 55% potrošača cijeni kada kompanije osmišljavaju ponude na osnovu informacija koje su im dali

• Potrošači prihvataju 'Showrooming': 49% potrošača dok su u trgovini upoređuje cijene na svom mobilnom telefonu kako bi bili sigurni da su odabrali najbolju ponudu

"U današnjem digitalnom svijetu, potrošači provode više vremena i troše više novca na internetu", kaže Jakobuzo.

"To je dodatni razlog za razumijevanje da je ovih pet zasebnih tipova identiteta važno za raznovrsnu publiku, a možda najviše za trgovce i oglašivače. Boljim razumijevanjem toga zašto potrošači žele da dijele svoje lične podatke na internetu omogućava kompanijama bolju pripremu za interakciju s potrošačima osmišljavajući relevantnije ponude", dodao je on.

( liderpress.hr )