Ruskojezična dijaspora obilježava godišnjicu: Crna Gora nam je druga domovina

Malo je Rusije u Crnoj Gori i malo je Crne Gore u Rusiji i to želimo da promijenimo, kazao je u razgovoru za “Vijesti” predsjednik udruženja Ruskojezične dijaspore Andrej Igorjevič Hgrian.

“Crna Gora je naša druga domovina, mnogo naših sunarodnika odlučilo je da ovdje živi i radi i želja nam je da kroz našu organizaciju pomognemo međusobnu komunikaciju i kontakte, poboljšamo i proširimo saradnju, obnovimo istorijske veze, ali i rješavamo probleme sa kojima se susrećemo. Zadataka, ali i mogućnosti, ima mnogo”, kazao je on.

Organizacija nije nacionalno definisana, već je čine ljudi koji govore ruski jezik.

“To je naša principijelna pozicija. Ruska Federacija je mnogonacionalna država, a u Crnoj Gori je i mnogo ljudi iz bivših sovjetskih republika, i svi oni govore ruski jezik. Suočavali smo se sa negativnim stavom prema toj poziciji, jer ima onih koji smatraju da to treba da bude samo ruska dijaspora u CG, samo za Ruse. Oni mogu da osnuju svoju organizaciju. Mi ćemo svakako ostati na ovoj poziciji. Ne treba dopuštati nacionalizam”, decidan je Hgrian.

Dijaspora će početkom novembra obilježiti prvu godišnjicu postojanja, ali Hgrian naglašava da je ideja o njenom osnivanju postojala odavno.

“Prije nekoliko godina pokrenuli smo časopis 'Navigator Montenegro'. U to vrijeme ambasador Crne Gore u Moskvi bio je Slobodan Backović i zahvaljujući njegovoj velikoj pomoći i podršci stvorili smo kontakte u Crnoj Gori i pokrenuli neke inicijative”, priča predsjednik Hgrian.

Tako su u proteklih nekoliko godina organizovani susreti ruskih i crnogorskih biznismena u Moskvi, u aprilu 2010. bio je organizovan i sprovoden prvi biznis-forum "Rusija-Crna Gora - nove mogućnosti biznisa", koji trajao tri dana u hotelu Splendid.

“Shvatili smo da je potrebno formirati udruženje sunarodnika koji su u posljednjih nekoliko godina u velikom broju došli u Crnu Goru, kupili nekretnine, pokrenuli biznis. Zahvalni smo ambasadoru RF u Crnoj Gori A. Nesterenku na podršci našoj inicijativi, za to što je stao na čelo Visokog savjeta Dijaspore i na javnom angažovanju”, rekao je Hgrian.

On je dodao da su dosadašnji rezultati stvorene veze među njihovim sunarodnicima, redovna druženja, kulturni programi, saradnja mladih i pružanje pravne pomoći.

Govoreći o uslovima za život i rad u Crnoj Gori, Hgrian je naglasio da ona ima veoma povoljan ambijent za biznis – poreska politika nije oštra, jednostavna je i pruža dosta odličnih uslova za vođenje poslova.

On je ukazao i na neke probleme, koji se, najčešće, tiču politike izdavanja boravišnih i radnih dozvola: “Čudno je da građani RF, koji su u tolikom broju došli u Crnu Goru i tu kupili nekretnine i pokrenuli biznis mogu u njoj bez vize boraviti svega mjesec. Kupovina nekretnine i pokretanje biznisa predstavlja ulaganje u crnogorsku ekonomiju, ti ljudi ovdje žive, plaćaju poreze i troše svoj novac, pa je neobično da im država nije ponudila neke bolje uslove u tom smislu. Za razliku od njih, na primjer, građani Ukrajine u Crnoj Gori mogu tri mjeseca boraviti bez vize”.

Sajt rudiaspora.me

On pojašnjava da bi čak i takvi uslovi bili mnogo bolji i za jednu i za drugu stranu i podsjeća da bi na taj način Crna Gora omogućila mnogo većem broju ljudi da se ovdje odmara duži period, što bi, kako kaže, bilo povoljno za crnogorski turizam i ekonomiju.

“Ima puno ljudi (najviše mladih žena sa djecom i penzionera) koji bi ovdje htjeli i mogli da budu od maja do septembra, ali odustaju kada čuju da ne mogu bez vize boraviti duže od 30 dana. Sistem izlaska i ulaska u zemlju jednom mjesečno nikome nije privlačan. Sa tim problemom upoznali smo premijera Đukanovića. Nakon toga smo razgovarali sa Nebojšom Kaluđerovićem, pa se nadamo da će to riješiti neke od naših problema”, kaže predsjednik Ruskojezične dijaspore.

Hgrian je objasnio da stalni boravak dobijaju samo oni koji imaju radnu dozvolu i borave u Crnoj Gori neprekidno pet godina, ali da ostaje potpuno nejasno zašto se onima koji, na primjer, promijene radno mjesto automatski poništava dotadašnji boravak i ponovo počinje da se računa od prvog dana provedenog u drugoj firmi.

On je naglasio da zahtjev za fleksibilnijom politikom izdavanja stalnih boravišnih dozvola onima koji imaju nekretnine i biznis u Crnoj Gori ne znači i zahtjev za dobijanje državljanstva Crne Gore, rekavši da ih to ne zanima: “Nećemo da glasamo ovdje. Mnogi su ovdje upravo zato da bi pobjegli od politike. Naši ljudi ne žele da borave ovdje nelegalno, neće time da se bave. Žele legalan boravak, oni koji rade žele uredne radne dozvole i da plaćaju poreze”.

"Ovdje nas je stalno od 12.000 do 15.000"

Hgrian kaže da je teško reći koliko je njegovih sunarodnika za stalno nastanjeno u Crnoj Gori, jer nema validnih podataka.

“Ljude evidentiraju pri kupovini nekretnina, kada traže vize, kada registruju firme ili se zapošljavaju, ali je jasno da se jedan broj nikada ne obrati institucijama ni po jednom od tih pitanja. Zato je jako teško izvesti realnu cifru. Znamo da je od 2007. do 2009. u Crnoj Gori bilo oko 20.000 naših sunarodnika. Procjenjuje se da su oni do sada kupili između 30 i 60 hiljada stambenih jedinica u Crnoj Gori. Postoje procjene da posljednjih godina od maja do septembra ovdje boravi oko 180.000 ljudi. Ipak, onih koji ovdje stalno rade, imaju biznis i plaćaju poreze ima otprilike između 12 i 15 hiljada. Najveće zajednice su u Baru, Budvi i u Boki, a dosta ih je i u Podgorici”, ističe Hgrian.

"Fantastično smo primljeni, naročito na sjeveru"

Hgrian ističe da su njegovi sunarodnici zadovoljni načinom na koji su primljeni u Crnoj Gori.

“Ljudi se uglavnom pozitivno odnose prema nama, naročito na sjeveru. Rijetki su negativni komentari. A, ruku na srce, ovdje dolaze i neki naši sunarodnici na koje nismo ponosni. Generalno, odnos je fantastičan”, kazao je Hgrian.

On naglašava i da organizacija nema političke ciljeve: “Udruženje ne učestvuje u borbi za vlast, ni u političkim akcijama i predizbornim kampanjama, ima neutralan položaj u odnosu na bilo koja politička pitanja i događaje u Crnoj Gori, ne finansiraju ga nacionalne i međunarodne političke organizacije, radi strogo u skladu sa zakonom i svojim Statutom, sa kojim se zainteresovani mogu upoznati na web sajtu rudiaspora.me”.

Govoreći o daljim planovima organizacije, Hgrian je najavio sjednicu Visokog savjeta na koju će biti pozvani i predstavnici Vlade Crne Gore.

“Biće razmatrana i pitanja iz oblasti turizma, pošto se 70-80 odsto naših sunarodnika ovdje bavi turizmom. Razgovaraćemo o rezultatima sezone, a najviše pažnje biće posvećeno mogućnostima njenog produžetka. Po našem mišljenju, ona bi trebalo da počinje znatno ranije i završava kasnije nego sada, što je interes svih – i onih koji se turizmom bave, ali i onih koji koriste njegove usluge”.

Hgrian je ukazao da je u Crnoj Gori u organizaciji Dijaspore već održan niz vjerskih, kulturnih i sportskih manifestacija i najavio da će ih ubuduće biti još više.

( Nela Radoičić )