EU očekuje da sudovi sankcionišu sumnjivo bogaćenje funkcionera

Evropska unija (EU) od crnogorskih sudova očekuje da daju rezultate u sankcionisanju javnih funkcionera čije je bogaćenje upitno, rekao je šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič. On je na okruglom stolu o poglavljima 23 i 24, koji organizuje skupštinski Odbor za evropske integracije, rekao da kazne za funkcionere, koje su u sukobu interesa, moraju biti oštre, kako bi se oni odvratili od kršenja zakona i da sudovi moraju reagovati na kršenje propisa. "Na osnovu zajedničkog rada policije i tužilaštva, uz pomoć drugih odgovarajućih organa, od sudova se očekuje da daju rezultate kada je riječ o sankcionisanju javnih funkcionera čije je bogaćenje upitno", rekao je Drobnič. On smatra da parlament mora što više biti uključen u evrointegracije, jer taj proces ima najveći efekat transformacije društva. Drobnič je podsjetio da se poglavlje 23 odnosi na oblast pravosuđa i na borbu protiv korupcije i zaštite ljudskih prava. "U oblasti pravosuđa su usvojene izmjene Ustava i prateće izmjene zakona. Posao na izmjenama akata još nije završen, ali aktuelne promjene predstavljaju početnu osnovu za dalje jačanje nezavisnosti i odgovornosti sudija i tužilaca", naveo je Drobnič.

On je naveo da su narednom periodu mora obratiti pažnja na redovno ocjenjivanje rada sudija i tužilaca, uvođenje jasnih kriterijuma za njihovo napredovanje. "Osim toga potrebno je racionalizovati sudsku mrežu i dalje profesionalizovati specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Sve to je predviđeno Akcionim planom za poglavlje 23 i zato je važno da Skupština nadgleda rad izvršne vlasti na tom polju", rekao je Drobnič. On je naveo da sprovođenje pravosudne reforme treba da doprinese mjerljivim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. "U tom kontekstu parlament mora da unaprijedi svoju nadzornu ulogu, naročito kroz Odbor za antikorupciju", rekao je Drobnič.

Nivo homofobije zabrinjavajuće visok On je govoreći o medijskim izvještajima da je otvaranje nekih poglavlja blokirano, kazao da se ne radi o tome već o ispunjavanju uslova za njihovo otvaranje. Drobnič je rekao da je Crna Gora dosta uradila na u oblasti temeljnih prava ali da je ostalo još dosta posla. "Crna Gora mora nastaviti da poboljšava položaj Roma, jer trenutni uslovi u kojima oni žive su neprihvatljivi. Država mora razumjeti pravne prepreke koje sprječavaju jedan broj romske populacije da dobiju neophodne dokumente", dodao je on, Drobnič je kazao da, i uprkos činjenici da je Parada ponosa održana u Budvi, nivo homofobije u crnogorskom društvu je zabrinjavajuće visok. "EU neće dozvoliti da se prema nekim ljudima postupa kao prema građanima drugog reda zbog njihove seksualne orjentacije. Podizanje svijesti i obrazovanje javnosti je ključno u tom smislu", precizirao je on.

Drobnič smatra da u kontekstu poglavlja 24 sve veći izazov za Crnu Goru postaje veći broj tražilaca azila. "Ti ljudi se moraju smjestiti u odgovarajuća skloništa po međunarodnim standardima, mora im se ponuditi zaštita i adekvatan smještaj dok se njihov status riješi", naveo je on.

Akcioni planovi završeni Predsjednik Odbora, Slaven Radunović, kazao je da Crna Gora dolazi u fazu u kojoj planovi i strategije postaju manje važni, i da će država morati da povlači konkretne poteze. "Brzo ćemo biti u prilici da se uvjerimo da li elita ima snage da se pogleda u ogledalo i da se uradi ono što se od njih očekuje, i da se uhvate u koštac sa najvećim problemima u druđtvu. Skeptičan sam po tom pitanju jer ne vjerujem da će vlast da siječe granu na kojoj sjedi", rekao je on. Glavni pregovarač Aleksandar Pejović kazao je da su akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 osnova novog pristupa u pregovorima. "Akcioni planovi su završeni i služiće kao osnova za procjenu EU da je Crna Gora za otvaranje tih poglavlja. Sada smo u poslednoj fazi utvrđivanja pregovoraćkih pozicija i nakon rasprave u ponedjeljak ta dva dokumenta biće poslata Briselu", rekao je Pejović. On je najavio da će na narednoj sjednici Vlade biće usvojena i konačna verzija akcionih planova. "Nakon toga će taj završni dokument biti proslijeđen Briselu. Akcioni planovi donose i novi nadlgedni mehanizam, predviđeno je da se svakih šest mjeseci šalju izvještaju Uniji o tome kako se sprovode planovi",rekao je Pejović. Vlada će, kako je dodao, utvrditi mehanizam praćenja, da bi se znalo ko je tačno odgovoran za sprovođenja mjera. "O otvaranju poglavlja odlučivaće Međuvladina konferencija u Briselu koja će biti održana do kraja godine", kazao je Pejović.

Galerija

( MINA )