Raskolnici ili ruski agenti?

Sveštenici poput mitropolita Oleksandra suočeni su sa izborom: da se pridruže novoukrajinskoj nezavisnoj crkvi, da budu okarakterisani kao odmetnici od strane svoje crkve ili da ostanu i budu proglašeni ruskim agentima.

To je odluka sa kojom se suočavaju hiljade sveštenika dok se Ukrajina priprema da prekine veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom, koje datiraju još od 1686. godine.

Za ukrajinske vlasti to je suštinski korak za suzbijanje malicioznog ruskog uticaja u zemlji, četiri godine nakon što je Rusija anektirala Krim i podržala separatiste u konfliktu u kojem je stradalo više od 10 000 ljudi. Situacija, kako navodi Rojters, takođe ide naruku predsjedniku Petru Porošenku, koji se zalagao za raskol, da pridobije podršku na neizvjesnim izborima sljedeće godine.

Međutim, potezu se protivi Kremlj i Ruska pravoslavna crkva, koja ga poredi sa Velikom šizmom iz 1054. kada je došlo do podjele između zapadnog i istočnog hrišćanstva.

Mitropolit Oleksandar, pripadnik tradicionalno dominantne Ukrajinske pravoslavne crkve (Moskovske patrijaršije), želi da se pridruži novoj crkvi jer mu, kako kaže, smeta toksično povezivanje sa ruskom državom.

„Mi volimo Ruse, volimo Rusiju, ali ne volimo one koji su započeli rat u ime Rusije i koji ga i danas pothranjuju”, kazao je on za britansku agenciju.

Slične komentare imaju svi koji smatraju da je Moskva koristila crkvu kako bi opravdala ruski ekspanzionizam i podržala separatiste.

Oleksandar osnivanje nove crkve poredi sa hirurškom amputacijom oboljelog dijela tijela. „Operacija je bolna, ali je neophodna da bi na kraju cijelo tijelo moglo da se oporavi”, kazao je ovaj 41-godišnji sveštenik.

Međutim, otvoreno izražavanje ovakvog stava ima cijenu.

Moskovska patrijaršija je one koji žele da se pridruže novoj crkvi okarakterisala kao „šizmatike”. Jedan visoko rangirani sveštenik, mitropolit Antonij je kazao da će pridruživanje novoj crkvi biti smatrano izdajom.

U maju, Moskovska patrijaršija kaznila je Oleksandra zbog „opscenog” ponašanja i poručila mu da prestane da daje saopštenja u javnost koja bi njegove sljedbenike mogla dovesti u iskušenje.

U međuvremenu je na jednom snimku, koji je na Jutjubu pregledan 100 000 puta, Oleksandar nazvan „izdajnikom” i okarakterisan kao korumpiran, previše tolerantan prema homoseksualcima i uključen u otmicu dvije kaluđerice.

Oleksandar, koji redovno objavljuje fotografije i snimke svojih vjerskih službi na Fejsbuku, objavio je i taj snimak kako bi njegovih 12 000 pratilaca moglo da vide na šta su spremni njegovi protivnici.

Ukrajina je u oktobru dobila odobrenje Vaseljenske patrijaršije da osnuje nezavisnu crkvu. Sljedeći korak je da se sastanu ukrajinske vjerske vođe kako bi dogovorili detalje i odlučili ko će ih predvoditi.

Ruska pravoslavna crkva je odgovorila prekidom svih veza sa Vaseljenskom patrijaršijom i optužila Sjedinjene Države da su zakulisnim radnjama inicirale raskol.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u srijedu upozorio na „bolne posljedice”.

Moskovski patrijarh Kiril kazao je da je podrška vaseljenskog patrijarha Vartolomeja nezavisnoj ukrajinskoj crkvi „sramna”. Dodao je da jedinstvo pravoslavlja može biti sačuvano samo kroz „otpor našeg naroda, našeg sveštenstva, naše episkopije prema svim ljudskim prevarama, jeresima i šizmama”.

Pravoslavni hrišćanski korijeni Ukrajine i Rusije datiraju do Vladimira Velikog, kneza čije je krštenje 988. godine u Kijevu dovelo do hrišćanizacije regiona poznatog kao „Kijevska Rusija”.

Moskovska patrijaršija, koja je pod okriljem Ruske pravoslavne crkve, ranije je dominirala Ukrajinom ali je dobila rivala u vidu Kijevske patrijaršije koja je formirana nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Podrška Kijevskoj patrijaršiji značajno je porasla nakon aneksije Krima, a ona podržava nezavisnost ukrajinske crkve i bliže veze Ukrajine sa zapadom.

Oleksandar procjenjuje da će se između 40 i 70 odsto crkava Moskovske patrijaršije pridružiti novoj crkvi, mada vjernici imaju različite stavove. Pojedini to podržavaju dok se drugi protive smatrajući da se radi o „političkoj igri”.

Sveštenik Kliment, portparol Ukrajinske pravoslavne crkve (Moskovske patrijaršije), kazao je u jednom intervjuu za Rojters da samo mali dio vjernika njegove crkve želi da pređe u nezavisnu ukrajinsku crkvu.

Odgovarajući na pitanje o napadima na Oleksandra, Kliment je kazao da je i njegova crkva bila žrtva kampanje blaćenja. On je kao primjer naveo izjavu ukrajinskog ministra inostranih poslova Pavla Klimkina koji je poručio da njegovoj crkvi nema mjesta u Ukrajini i predložio da iskorijeni ruske agente iz svojih redova.

Kliment je kazao da nije došlo do realnog porasta podrške nezavisnosti ukrajinske crkve, već da su vlasti to forsirale „jer će za šest mjeseci biti održani predsjednički izbori”.

( Nada Bogetić )