Odavno nema Opšteg kolektivnog ugovora: Radnik zavisi od milosti gazde

Crnogorski poslodavci već tačno godinu oslobođeni su mnogih obaveza prema radnicima zato što ne postoji Opšti kolektivni ugovor (OKU) tako da, osim u djelatnostima u kojima je to propisano granskim kolektivnim ugovorom, ne moraju radnicima čak da plaćaju ni prekovremni rad.

OKU, kao najznačajniji dokument, nakon Zakona o radu, koji bi trebalo da reguliše brojne odnose između poslodavaca i zaposlenih nije potpisan tokom proteklih godinu dana zato što jedan od socijalnih partnera Savez sindikata Crne Gore (SSCG) ne pristaje na tekst na koji su ranije dali saglasnost. Od aprila od kada je nakon što je na sjednici Socijalnog savjeta postignut jednoglasan dogovor socijalnih partnera, pa i predstavnika SSCG u tom tijelu, ta radnička asocijacija naknadno povukla pristanak, Unija poslodavaca, Vlada i Unija slobodnih sindikata otvoreno ističu ko je kriv za stanje u kojem se radnici nalaze.

Iz SSCG tvrde da OKU i dalje važi iako ga nema ni u jednom spisku važećih propisa. Iz Ministarstva rada i Unije poslodavaca međutim tvrde da je on istekao i da ovakav stav nema nikavo utemeljenje.

Dogovor postigli pa ga je SSCG odbio: Sa sjednice Socijalnog savjeta

“Stav SSCG je da je OKU donesen 2004. godine i dalje na snazi, do potpisivanja novog, prestao je da važi samo Aneks OKU-a”, kazao je generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić nedavno “Vijestima”.

SSCG ne pristaje na ranije dogovoreni OKU zato što bi sa USS morao da dijeli prihod od 1,3 milona eura koliko se godišnje prikupi u njihov fond po osnovu uplate od 0,2 odsto od zarada zaposlenih na ime odmora, rekreacije i prevencije invalidnosti koje poslodavci uplaćuju namjenski za svoje zaposlene.

Dok se stav SSCG ne promjeni OKU ne može biti donijet jer to mora biti jednoglasna odluka svih socijalnih partnera.

Iz Unije poslodavaca su više puta upozoravali na prava koja su izgubili radnici, kao i na očiglednu činjenicu da sadašnje stanje odgovara poslodavcima. Kako bi se to promijenilo UPCG želi da se potpuno odustane od OKU i da kroz pisanje novog Zakona o radu dio prava i obaveza iz OKU ubaci u Zakon. Problem za radnike i u tom slučaju postoji jer bi se ponovo pregovaralo o svakom članu zakona i postoji mogućnost da bi neko od važećih prava bilo ukinuto, a zbog svog obima ni svi članovi OKU ne bi mogli da uđu u Zakon. Ako ne bi bilo kolektivnog pregovaranja, moć sindikata praktično da ne bi ni postojala.

Iz Unije slobodnih sindikta (USS) tvrde da im se odavno javljaju zaposleni koji ostvaruju manje prava nego što je to ranije bio slučaj.

Poslodavac koji poštuje Zakon o radu zaposlenom ne mora da da više od 20 radnih dana godišnjeg odmora, i oni to rade iako su tokom važenja OKU ti radnici odmarali najmanje 25 dana. To je samo jedan od problema na koje je posljednih mjeseci ukazivano USS.

“Veliki broj ugovora o radu ne tretira plaćanje minulog rada, slobodne dane, plaćeno odsustvo, noćni i rad u vrijeme praznika, a sve čega nema u tim ugovorima se ne plaća”, kazao je generalni sekretar USS Srđa Keković.

On je rekao da je poslodavcima sada dozvoljeno da slobodno zakidaju radnike, te da postoji mogućnost da poslodavci u čijim djelatnostima važe granski kolektivni počnu da zahtjevanju da se oni raskinu.

“Nemamo mehanizam da natjeramo SSCG da potpiše usaglašeni tekst. Jedino što možemo je da apelujemo na njihovo članstvo da zahtjevaju od svojih čelnika hitno potpisivanje OKU ili da ih pozovu na odgovornost”, rekao je Keković podsjećajući da su radnici ostravljeni na milost i nemilost poslodavca.

Nema povišica prema stažu, manje odmora...

Od prestanka važenja OKU poslodavci nijesu u obavezi da obračunavaju uvećanje zarade zaposlenih po osnovu godina staža jer ne postoji dokument koji ih na to obavezuje. Ranije se za minuli rad, zavisno od godina staža, zarada uvećavala za radnike koji imaju do 10 godina za 0,5 odsto, za one koji imaju 10 do 20 godina staža po 0,75 odsto i one koji rade duže od dvije decenije po jedan odsto.

Radna grupa se bila saglasila da se do kraja 2015. godine, zbog ravnomjernije raspodjele krize, minuli rad obračunava sa po 0,5 odsto za sve kategorije.

Osim zbog minulog rada i obračuna zarada, OKU je značajan i zato što reguliše način stupanja na rad, otkaz ugovora o radu, dužinu odmora, disciplinsku odgovornost zaposlenih, plaćano odsustvo, cijenu rada, uslove za rad sindikata, zaštitu na radu... OKU je morao da se mijenja i uskladi sa Zakonom o radu koji je donijet u decembru 2011. godine.

Kako izmjene nijesu dogovorene, važenje OKU je produženo u julu 2012. do kraja septembra te godine, jer su socijalni partneri očekivali da će se dogovoriti do tog roka.

Galerija

( Goran Kapor, Marijana Camović )