Kvalitet je deficitarna kategorija u regionu

Uzvišenija istina, neposrednost i širina ne mogu se usaditi u ljudske relacije izmišljanjem novih formi. Aberacija (devijacija) modernog gradskog života ima dublje socijalne uzroke od oblika zgrada. Podizanje spomenika - a samo istorija može potvrditi što je spomenik a što nije - ni na koji način neće doprinijeti ljudskoj sreći. Samouzdizanje nikada nije učinilo ljude srećnima.

Klod Šnajt, "Arhitektura i politički angažman", 1967.

Evo, dočekasmo i taj famozni "Javni poziv za učešće na 1. Crnogorskom salonu arhitekture".

Prefiks "Crnogorski", ako mene pitate, nije bio od neke prijeke potrebe - bolje bi bilo, po mom nadasve skromnom mišljenju, da imamo samo "I Salon arhitekture"- a ako je nešto ipak trebalo staviti ispred imenice "salon", onda bi mi draže bilo da je stavljeno "Cetinjski", u slavu prijestonog grada - ili "Nebojšin", u slavu gospodina Nebojše Adžića, arhitekte, aktuelnog Predsjednika Saveza arhitekata Crne Gore (SACG) - rodonačelnika i realizatora uzvišene ideje o organizovanju pomenute manifestacije - čije ime će zlatnim slovima biti upisano u anale crnogorske arhitekture.

1. Nebojšin salon arhitekture - mnogo bolje zvuči, zar ne?

Uostalom, Salon arhitekture u Beogradu, koji se tradicionalno organizuje svakog proljeća u prijestonom gradu susjedne nam Republike Srbije, nosi jednostavan naslov: "Salon arhitekture" - a ne "Srpski salon arhitekture". Taj Salon je ovog proljeća, da i to pomenem, organizovan 35. put.

Salon arhitekture koji se svake treće zime tradicionalno organizuje u Zagrebu, prijestonom gradu susjedne nam Rebublike Hrvatske, nosi naslov "Zagrebački salon - arhitektura" - a ne "Hrvatski salon - arhitektura" - s tim da je posljednji Zagrebački salon - arhitektura, 47. po redu, organizovan, da i to pomenem, prošle zime. Sljedeće izdanje te manifestacije - u svakom pogledu najznačajnije u regionu - imaćemo tek u zimu 2015. godine - što će reći da su Hrvati vrlo oprezni - i nadasve kritični - po pitanju prezentovanja svoje nacionalne arhitektonske produkcije.

Milorad Vidojević, Hala "Vibbet" za preradu mineralnih sirovina u Čačku, Srbija - Grand Prix 35. Salona arhitekture u Beogradu

Opet, ne treba tjerati mak na konac - najbitnije je da je željno isčekivani I Crnogorski salon arhitekture konačno najavljen - i da svi mi navijamo da ta u svakom pogledu jedinstvena manifestacija, u godinama koje su pred nama, preraste u tradicionalnu manifestaciju - koju bi trebalo organizovati, obzirom na stepen razvitka crnogorske arhitektonske misli i produkcije, tj. arhitektonske misli i produkcije na tlu Crne Gore - barem svake treće - ili još bolje svake pete godine.

Dakle, drugarice arhitektice i drugovi arhitekti, drugarice studentice i drugovi studenti arhitekture - i svi vi kojima arhitektura baš leži na srcu - neka vam je srećan Salon!

Salon crnogorske arhitekture je instucija kojoj je svrha - za pretpostaviti je, mada to nigdje u pomenutom Javnom pozivu nije izričito navedeno - u prikazivanju recentne arhitektonske produkcije na nacionalnom nivou - i kao takav, salon će, u neku ruku, uz uslov da se ustali, naravno - predstavljati savršenu priliku za sagledavanje ukupnih dometa crnogorske arhitektonske kulture, ma što to značilo - a nadajmo se da će biti i ključna referentna tačka budućih napora usmjerenih u pravcu adekvatne kritičko-teorijske valorizacije arhitektonskog stvaralaštva na ovim našim prostorima, a samim tim i što jasnijeg profiliranja arhitektonske struke - u širim domenima javnog diskursa o prostoru.

Javni poziv se pojavio na Internet stranici SACG - sacg.me - 21. septembra - tj. u prošlu subotu - i sada je na vama da prijavite svoja ostvarenja - najkasnije do ponedeljka 5. novembra - i da sačekate izložbu koja će biti upriličena, ako Bog da, na prijestonom Cetinju, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti "Miodrag Dado Đurić", u periodu od 7. do 28. decembra (ove godine, naravno).

Svi zainteresovani su pozvani da prijave svoja ostvarenja u sedam kategorija - realizacije, projekti, interijer - tj. enterijer, istraživanje i eksperiment, publikacija, konkursni radovi i last but not least - studentski radovi

Nisam primijetio da je u Javnom pozivu precizirano kada će biti upriličeno Svečano otvaranje I Crnogorskog salona arhitekture. Za pretpostaviti je, ipak, da će se to desiti u petak, 6. decembra - petak je odličan dan za veliko otvaranje - ili u subotu 7. decembra - subota je još bolji dan, jer bi u tom slučaju najšira publika bila u mogućnosti da, uz jutarnju kafu, pročita i veliku najavu I Crnogorskog salona arhitekture na devetoj strani Art Vijesti - prije nego što obrne put Cetinja.

Svi zainteresovani su pozvani da prijave svoja ostvarenja u sedam kategorija: realizacije, projekti, interijer - tj. enterijer, istraživanje i eksperiment, publikacija, konkursni radovi i last but not least - studentski radovi.

Zanimljivo je da će svi prijavljeni radovi biti izloženi bez prethodno sprovedene selekcije - po formuli: navali narode, još malo pa nestalo (izlagačkog prostora i prostora u katalogu)!

Ne znam, moram priznati, što je predhodilo ovakvoj odluci - koja promoviše egalitarnost - ali ako uzmemo u obzir da svaki autor ili autorska grupa mogu prijaviti maksimalno tri rada nastala u periodu od 2008. do danas - i da se za svaki prijavljeni rad mora platiti kotizacija u iznosu od 70 eurića - čime se stiče pravo na izlaganje rada i na dva primjerka kataloga - onda se nameće zaključak da će Izvršni organizator salona - pomenuti SACG - vrlo vjerovatno profitirati na kraju - što je za svaku pohvalu, definitivno - preduzetničku domišljatost treba podsticati svuda i u svakoj prilici. Pohvalno je i što su studenti listom oslobođeni plaćanja kotizacije za svoje studentske radove.

Valja pomenuti, uzgred, čisto radi poređenja - da je kotizacija za radove koji su bili izloženi na posljednjem, 47. Zagrebačkom salonu - arhitektura, iznosila smiješnih 200 kuna po radu, što je tek nekih 27 eurića.

Šalu na stranu, na posljednjem konkursu za izlaganje na Salonu arhitekture u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu - prijavljeno je bilo, ni manje ni više, nego 238 radova - da bi tzv. Selekciona komisija na kraju odabrala 141 rad za izlaganje - što je oko 60 posto prijavljenih radova - a u konkurenciji za nagrade salona je bio 91 rad - što je tek nekih 40 posto prijavljenih radova.

Selektovanje radova za beogradski Salon arhitekture je vrlo nezahvalan posao - što vam može potvrditi bilo koji član bilo koje Selekcione komisije - jer podrazumijeva bacanje u duboki očaj, tj. u užasnu depresiju, svih onih autora i autorskih grupa čiji stvaralčki dometi nisu na najvišem nivou, po stručnom mišljenju Selekcione komisije - što redovito rezultira vrlo maštovitim pokušajima da se utiče na sud komisije, tj. urgiranjima kod članova komisije - koja imaju za cilj dobijanje zelenog svjetla za izlaganje radova koji nisu zadovoljili prilikom (prvog) selektovanja.

Nikola Bašić, "Polja Križeva"

Arhitekonski kvalitet je vrlo deficitarna kategorija u regionu, nadam se da se slažemo oko toga - pa je donekle i razumljivo što je slogan ovogodišnjeg, 37. Salona arhitekture u Beogradu, najviše podsjećao na bolni vapaj struke - kojim su cijepana nježna srca arhitektonskih afisionadosa: "Još uvek imamo arhitekturu".

Slogan I crnogorskog salona arhitekture glasi: "Okruženje je bitno".

Bez obzira da li je riječ o političkom, medijskom, društvenom, radnom, poslovnom, porodičnom, prirodnom - ili pak o fizičkom, tj. izgrađenom, urbanom okruženju - o kojemu bi, po definiciji, trebalo da vodi računa arhitektonsko-urbanististička struka - okruženje jeste bitno - to je van svake sumnje - poglavito iz razloga što arhitektura nikada u povijesti civilizacije nije funkcionisala kao samostalna, tj. nezavisna disciplina, izvan dosega imperativa koje, opet po definiciji, nameće upravo okruženje, shvaćeno u najširem smislu.

"Ako je moderna arhitektura u ćorsokaku", kako je još sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka tvrdio Klod Šnajt (Claude Schnaidt), njemačko-francuski istoričar arhitekture, zakleti marksist, "to se ne dešava posredstvom bilo kakvog oblika zloupotrebe racionalizma, već kroz ignorisanje izvorne naučne misli, dakle ne posredstvom bilo kakve zloupotrebe u socijalnom smislu, već prije kroz nedostatak konkretnog društvenog sadržaja".

Ubijeđen sam da će Crnogorski salon arhitekture, kao institucija - uz nužan uslov da se, opet ponavljam - ustali - vrlo precizno definisati odnose na crnogorskoj arhitektonskoj sceni, bez obzira na kvalitet prikazanih ostvarenja.

Slogan I crnogorskog salona arhitekture glasi - "Okruženje je bitno"

U to ime - poklonjenom konju se ne gleda u zube - što podrazumijeva, u prvom redu, da salon moramo shvatiti kao suštinski važan važan korak na putu ka konačnom etabliranju teorjsko-kritičke crnogorske arhitektonske misli - i uopšte ka konačnom etabliranju crnogorske arhitektonske scene.

Na pomenutoj Internet adresi - sacg.me - imate kompletan tekst Poziva za učešće na I Crnogorskom salonu arhitekture - gdje ćete, uz obrazac prijave, pronaći i sve ostale interesantne informacije - poput imena članova cijenjenog četvoročlanog žirija (čudno je da žiri ima četiri člana - žiriji obično imaju neparan broj članova - jer najčešće dolazi do preglasavanja - biće da negdje u Statutu SACG, ako uopšte postoji takav dokument, stoji da žiri mora sve odluke donijeti jednoglasno, tj. konsenzusom) koji će odlučivati o Velikoj nagradi Salona - tj. o Grand Prixu Salona - kao i o nagradama u svih sedam kategorija Salona.

Svima koji namjeravaju da prijave svoje radove - želim uspjeh na Salonu - i sreću, naravno - trebaće vam ipak i malo te sreće junačke, drage moje drugarice i dragi moji drugari.

( Borislav Vukićević )