Pomorci lako mogu da dospiju na crnu listu

UPKCG upozorava da naša administracija opet kasni u praćenju najnovijih međunarodnih standarda

204 pregleda49 komentar(a)
28.09.2013. 19:47h

Iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora upozorili su Ministarstvo pomorstva i saobraćaja i sve naše pomorce da, zbog indolentnosti države u ispunjavanju najnovijih, takozvanih Manila amandmana na međunarodnu STCW konvenciju, prijeti opasnost da Međunarodna pomorska organizacija IMO već krajem godine Crnu Goru stavi na takozvanu crnu listu država koje ne ispunjavaju najnovije međunarodne standarde kada je u pitanju obuka, sertifikacija pomoraca i njihovo obavljanje straže na brodu.

„Kao država smo u značajnom zaostatku u primjeni Manila amandmana iz 2010. na STCW konvenciju. Naše Ministarstvo pomorstva je trebalo do 1. januara ove godine da IMO-u dostavi izvještaj šta je uradilo na primjeni ’Manile 2010’, a oni to još nijesu učinili. Na osnovu svih tih izvještaja koje dostavljaju države članice, IMO već radi na izradi takozvane bijele liste, na kojoj će se krajem ove godine naći zemlje koje ispunjavaju standarde.

Centralno je, dakle, za nas pomorce, pitanje da li ćemo se mi naći na toj bijeloj, ili na crnoj listi, što bi za nas imalo izuzetno teške posljedice“, kazao je za „Vijesti“ član UO Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, kapetan Janko Milutin.

On je istakao da je kod nas još u postupku donošenja novi pravilnik o zvanjima i ovlašćenjima o osposobljenosti pomoraca, koji su druge države već usvojile nakon donošenja Manila amandmana STCW konvencije, čiji su standardi već u nacionalnim sistemima obuke pomoraca trebali da počnu da se primjenjuju od 1. jula ove godine.

“Mi smo o novom pravilniku trebali da raspravljamo još 2011. godine, a ne sada, pa vidite u kolikom smo zaostatku. Stoga apelujem na sve pomorce i na odgovorne ljude da se osvijeste i shvate da smo u debelom zaostatku i da nam je ovo goruće životno pitanje“, naglasio je kapetan Milutin.

Ministarstvo pomorstva i saobraćaja u završnoj je fazi donošenja novog pravilnika o zvanjima i ovlašćenjima o osposobljenosti pomoraca koji, po mišljenju struke, opet nije dovoljno usklađen sa najnovijim izmjenama STCW konvencije i načinom na koji se u svijetu obrazuju, odnosno obučavaju pomorci. Naše državne vlasti opet i u novom pravilniku daju prednost sistemu obrazovanja u odnosu na sistem obuke, propisujući da pomorci do najvećih zvanja-kapetana duge plovidbe, odnosno upravitelja stroja, ne mogu doći bez završenog fakulteta.

„Ministarstvo pomorstva, opet pod uticajem tog takozvanog univerzitetskog lobija, insistira na ovom rješenju koje, po nama, nije dobro. Tražimo da se pomorcima ostavi mogućnost izbora hoće li do najvećih zvanja stizati kroz sistem obrazovanja ili sistem obuke koji je u svijetu jednako uvažen. Ne tražimo da ljudi koji postaju kapetani kroz sistem obuke time dobijaju i akademska zvanja, niti da im piše da imaju sedmi stepen stručnosti, već da se pomorcima omoguće obje varijante i da izaberu koja im više odgovara. Uostalom, nijesu državne vlasti te koje pomorskim kompanijama određuju kojeg će čovjeka unaprijediti u zapovjednika ili upravitelja i povjeriti im brod i teret čija se pojedinačna vrijednost često mjeri i stotinama miliona eura“, istakao je kapetan Milutin.

On je dodao da UPKCG “nipošto nije protiv sistema obrazovanja ili fakulteta“.

U najpomorskijoj zemlji svijeta, Velikoj Britaniji, pomorac može kroz sistem obuke da napreduje od, na primjer, kormilara, do zvanja zapovjednika broda

„Izričito smo, međutim, protiv univerzitetskog lobija koji kreira sve ove pravilnike i utiče na njihovo donošenje. To smo iznijeli i na nedavnom okruglom stolu o nacrtu novog pravilnika o zvanjima i ovlašćenjima o osposobljenosti pomoraca i za takve naše stavove dobili smo podršku Sindikata pomoraca Crne Gore, najveće agencije za ukrcaj pomoraca iz Beograda, najveće agenije za ukrcaj pomoraca iz Herceg Novog, kao i grupe od 500 naših pomoraca koji su već u problemu sa završenim kursevima“, kazao je kapetan Milutin.

On je rekao da UPKCG i svi koji su ih podržali traže da se i u Crnoj Gori primijene standardi obrazovanja i obuke pomoraca kakvi se primjenjuju svuda u svijetu.

U najpomorskijoj zemlji svijeta, Velikoj Britaniji, pomorac može kroz sistem obuke da napreduje od, na primjer, kormilara, do zvanja zapovjednika broda. Takav pristup u Crnoj Gori bi, dodao je Milutin, doveo i do povećanja konkurencije, a samim tim i kvaliteta stručnosti pomoraca. Država i „univerzitetski lobi“, po mišljenju Milutina, moraju da shvate da su pomorske kompanije te koje određuju kriterijume i biraju koga će od svojih pomoraca, sa ili bez diplome fakulteta, staviti za zapovjednika ili upravitelja stroja na svojim brodovima.

Država ne priznaje obuku

Komentarišući slučaj više od 500 naših pomoraca koji su svojevremeno u trening centru Fakulteta za pomorstvo u Kotoru završili obuku za kapetane duge plovidbe i upravitelje stroja po IMO modelu kurseva 7.01 i 7.02, a da im država sada ne priznaje da su se time kvalifikovali za ta zvanja, kapetan Milutin je kazao da je to „neshvatljivo“.

„Vidjećemo kako će se to završiti. Mi u UPKCG smo, naravno, na strani pomoraca, jer su i neki ljudi koji su tada vodili taj trening centar potvrdili da su ovi pomorci završili traženu teorijsku obuku i da je potrebno samo da imaju adekvatan plovidbeni staž, što su, u međuvremenu, ispunili. U kontaktu sa agencijama za zapošljavanje pomoraca smo saznali da jedva čekaju taj kadar i da su ti pomorci većinom kod kompanija za koje plove na listama za unapređenje za kapetane i upravitelje. Neshvatljivo je da im država sada stvara probleme i da se ne prepoznaje taj interes naših pomoraca“, kazao je Milutin.

Pomorci koji su sada „blokirani“ od državne administracije bi, po stavovima nekih od univerziteskih profesora, trebalo da odslušaju još po nekoliko stotina časova predavanja na Fakultetu za pomorstvo, iako su u trening centru tog istog fakulteta, plativši mu oko milion i po eura za obuku, sa uspjehom prošli i završili međunarodno priznate IMO modele kurseva 7.01 i 7.02 za zapovjednike i upravitelje.

Galerija

mornar, konop FOTO: Shutterstock