Siromaštvo u Rožajama: Šta bi tek bilo da nije rođaka iz inostranstva...

Uprvih osam mjeseci ove godine samo preko pošte Rožajcima je, posredstvom vestern uniona, od rođaka iz inostranstva stiglo oko 1,125 miliona eura, što je za oko tri odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Novac je primilo oko 3.650 ljudi, a najveći broj isplata je zabilježen u aprilu, kada je 540 domaćinstava dobilo pare iz inostranstva.

Izvor „Vijesti“ istakao je da su isplaćeni iznosi najveći pred praznike, Ramazan, Bajram i Novu godinu, kao i uoči jeseni, kada se spremaju djeca za školu, zimnica i drva za ogrijev.

„Na osnovu toga se jasno uočava da je ekonomska situacija u Rožajama i dalje izuzetno teška, te da veliki broj porodica ne bi mogao da preživi bez finansijske injekcije iz inostranstva. Sa druge strane, smanjenje količine novca koja preko vestern uniona stiže u grad, a koje, iako iznosi tri odsto nije neznatno, govori i da se u zapadnim zemljama osjeća ekonomska kriza“, smatra jedan rožajski ekonomista.

Na tešku i nezavidnu ekonomsku situaciju u gradu ukazuju i drugi parametri. Najmanje 10.000 građana je zavisno od neke vrste socijalnih davanja, više od polovine penzionera živi na ivici egzistencije, a besplatni školski užbenici namijenjeni najugroženijima su obezbijeđeni za više od 40 odsto učenika. Predsjednik Udruženja penzionera Šabo Nurković kazao je da penziju prima oko 2.200 građana, što je oko deset odsto rožajskog stanovnistva.

Najmanje 10.000 građana je zavisno od neke vrste socijalnih davanja, više od polovine penzionera živi na ivici egzistencije, a besplatni školski užbenici namijenjeni najugroženijima su obezbijeđeni za više od 40 odsto učenika

„Riječ je o mnogočlanim porodicama u kojima je penzija jedino primanje od kojeg moraju da kupe hrane, obuću, odjeću, lijekove, podmire račune za struju, vodu, komunalije, jednostavno prežive. To je skoro pa nemoguće, naročito ako se ima u vidu da rožajski penzioneri imaju za oko 27 odsto niža primanja u odnosu na republički prosjek. Oko 600 najstarijih sugrađana prima oko 180 eura, što je ispod linije granice siromaštva, a mnogo veći je broj onih koji primaju mnogo manje“, rekao je Nurković.

Udruženje, kazao je on, čini sve napore da ublaži teškoće penzionera, pa je tokom prošle godine, mimo novca koje je obezbijedilo resorno ministarstvo, uspjelo da za još 700 penzionera isplati jednokratnu pomoć od 30 eura.

„Vjerujte da su se tome mnogi obradovali kao da smo im dali po 300 eura. A pričamo o ponosnim i dostojanstvenim ljudima koji su radom nekada gradili ne samo Rožaje, već i državu. Danas ne mogu bez pomoći sa strane, da obezbijede najelementarnije. To je teška i jadna situacija“, kazao je Nurković.

Direktor Centra za socijalni rad Mahmut Kalač je kazao da je više od dvije hiljade domaćinstava na listi nekog od socijalnih primanja, te da zahtjevi svakodnevno rastu.

„Siromaštvo je prisutno već duže vrijeme. Broj korisnika državne pomoći raste i teško je da ga bilo ko trenutno može iskontrolisati, odnosno smanjiti. Zahtjevi za mjesečna primanja, kao i jednokratnu pomoć, uporno rastu“, rekao je Kalač.

„Siromaštvo je prisutno već duže vrijeme. Broj korisnika državne pomoći raste i teško je da ga bilo ko trenutno može iskontrolisati"

On smatra da će novi zakon koji reguliše tu oblast dodatno ugroziti teško materijalno stanje. „Kriterijumi su pooštreni pa će mnoga domaćinstva izgubiti pravo na socijalnu pomoć, a diskutabilno je da li ćemo na taj način dobiti realnu sliku o stvarnim potrebama građana“, rekao je Kalač.

Školski časopisi luksuz

Predsjednik aktiva direktora osnovnih i srednjih škola i direktor Osnovne škole „25. maj“ Safet Feleć kazao je da se među đacima osjeća loša materijalna situacija.

„I škole dijele tešku ekonomsku situaciju sa gradom. O tome najbolje govori broj učenika koji su dobili besplatne užbenike, a njih je na 1.000 đaka oko 410. Zaista nemamo drastičnih primjera da su djeca gola, bosa ili gladna, ali se kriza ogleda na drugoj strani. Školski listovi su postali luksuz pa ih sve manje đaka uzima, a u velikoj mjeri zbog siromaštva opada interesovanje za ekskurzije“, kazao je Feleć.

On je dodao da se nastavnici trude da ublaže takvo stanje tako što od djece zahtijevaju samo najneophodnije za nastavu.

( Aida Skorupan )