Papa Franjo: Klanjate se bogu zvanom novac
„Ovdje sam naišao na patnju... To vas slabi i lišava vas nade“, kazao je. „Oprostite mi ako koristim oštre rrječi, ali gdje nema rada nema ni dostojanstva“
U jednoj od najoštrijih osuda na račun međunarodnog ekonomskog sistema, papa Franjo je kazao da taj sistem više ne može biti zasnovan na „bogu zvanom novac“ i zatražio je od nezaposlenih da se bore za radna mjesta.
Prilikom posjete Kaljariju, glavnom gradu Sardinije, papa je sklonio pripremljeni tekst i improvizovao gotovo 20 minuta na susretu sa nezaposlenim radnicima, među njima i rudarima koji su mu govorili o njihovoj situaciji.
„Ovdje sam naišao na patnju... To vas slabi i lišava vas nade“, kazao je. „Oprostite mi ako koristim oštre rrječi, ali gdje nema rada nema ni dostojanstva“.
Papa je bacio pripremljeni govor nakon što je čuo Frančeska Matana, 45-godišnjeg supruga i oca troje djece koji je prije četiri godine izgubio posao u jednoj kompaniji za alternativnu energiju, javio je Rojters.
Matana, čiji je glas podrhtavao, kazao je papi da nezaposlenost „tlači i crpi do dubina duše“.
Masa od oko 20.000 okupljenih na trgu u blizini gradske luke ritmično je ponavljala riječi molitve za „zaposlenje, zaposlenje, zaposlenje”, kako ju je nazvao papa. Oni su alpaudirali svaki put kada bi papa govorio o pravima radnika i ličnoj devastaciji koju je uzrokovala nezaposlenost.
Franjo, koj je kasnije održao masu pred 300.000 okupljenih ispred gradske katedrale, poručio im je: „Ne želimo globalizovani ekonomski sistem koji nam pričinjava toliko štete. Muškarci i žene moraju da budu u središtu ekonomskog sistema kako bog želi, a ne novac“.
„Svijet je postao idolopoklonik ovog boga zvanog novac“, kazao je, a zatim dodao:
„To nije problem Italije i Evrope... To je posljedica svjetskog izbora, ekonomskog sistema koji izaziva ovu tragediju, ekonomski sistem u čijem središtu je idol zvani novac“, kazao je na oduševljenje mase.
Franjo je izmamio i po koju suzu dok je pričao životnu priču svoje porodice, kako se iz Italije preselila u Argentinu i kako je izgubila sve u Velikoj depresiji.
Kazao je da je globalizacija donijela sa sobom i kulturu gdje najslabiji u društvu najviše pate, da oni koji su na marginama „otpadaju“, uključujući stare ljude, koji su, kako je kazao, žrtve „skrivene eutanazije“ koju izaziva nebriga od strane onih koji se ne smatraju produktivnim.
„Da bi odbranili ovu ekonomsku kulturu, uvedena je otpadnička kultura. Odbacujemo naše babe i djedove, i odbacujemo mlade ljude. Moramo reći ne ovoj otpadničkoj kulturi. Samo želimo sistem koji pomaže svima“.
Galerija
( Miloš Rudović )