Prijeti da iz budžeta platimo i 19 miliona ŽICG

Nakon plaćanja svih garancija za kredite Kombinata aluminijuma od oko 137 miliona eura državnom budžetu prijeti da dođu na naplatu i garancije od 19 miliona koje su date Željezničkoj infrastrukturi (ŽICG).

To državno preduzeće obavijestilo je krajem avgusta Ministarstvo finansija da ne može iz redovnog poslovanja da izmiruje obaveze po kreditima koje dospijevaju na naplatu u ovoj i narednim godinama.

Uz otplatu kredita KAP-a, građani su, zahvaljujući odluci Vlade, platili i kredit Željezare, kada je bila u stečaju, od oko 32 miliona i rate Pobjede od 1,7 miliona

Vlada je 2009. dala garancije za kredite za infrastrukturne projekte (sa grejs periodom do 2013. godine) za stvaranje uslova za povećanje bezbjednosti i nesmetano organizovanje željezničkog saobraćaja u ukupnom iznosu od 41 milion.

Od tog iznosa preduzeće je iskoristilo pozajmicu od 19,1 milion, od čega prijeti da Češka eksportna banka naplati pet miliona, što je usmjereno na završetak nerentabilne pruge Nikšić-Podgorica.

Ostatak se odnosi na pristigle rate za kredite kod EBRD-a, koji su uzeti za obnovu željezničke infrastrukture. Početak otplate glavnice duga kod EBRD dospijeva ovog mjeseca na naplatu.

Uz otplatu kredita KAP-a, građani su, zahvaljujući odluci Vlade, platili i kredit Željezare, kada je bila u stečaju, od oko 32 miliona i rate Pobjede od 1,7 miliona.

"Neizmirivanje dospjelih obaveza vodi aktiviranju svih garancija izdatih za ŽICG, što bi u ovom trenutku predstavljalo preveliko opterećenje za budžet. Uz to, negativno bi uticalo na kreditni rejting države i imalo izuzetno negativan uticaj u trenutku izlaska na međunarodno tržište u cilju emisije euroobveznica”, navodi se u informaciji o zahtjevu Željezničke infrastrukture da država preuzime dug, koju je Vlada usvojila.

U tom dokumentu Ministarstvo finansija je objasnilo da u Zakonu o budžetu za ovu godinu nije predviđeno da se preuzmu krediti tog preduzeća i pozvalo je ŽICG da "uloži sve napore i izmiri dospjele obaveze prema stranim kreditorima, kako ne bi došlo do aktiviranja državnih garancija".

ŽICG je imala obavezu da za sve vrijeme grejs perioda iz poslovnih sredstava vrši plaćanje kamate na novac koji je povukla i komisione provizije za neangažovani novac u iznosu od 743,84 hiljade

Preporuka Ministarstva je i da resorno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u saradnji sa ŽICG razmotri finansijsku situaciju preduzeća i ako bude potrebno pripremi program finansijskog restrukturiranja ŽICG, koji bi, u skladu sa odredbama Zakona o kontroli državne pomoći i uredbom, obuhvatio i preuzimanje dugova.

Kada je uzet kredit predsjednik borda direktora ŽICG bio je Zarija Franović, a izvršni direktor Branislav Filipović. Čelo odbora je prošle godine preuzeo Rešad Nuhodžić, a za izvršnog direktora je došao Milan Čolaković.

ŽICG je imala obavezu da za sve vrijeme grejs perioda iz poslovnih sredstava vrši plaćanje kamate na novac koji je povukla i komisione provizije za neangažovani novac u iznosu od 743,84 hiljade.

EBRD je u martu obavijestila Ministarstvo da ŽICG nije uplatila dio obaveze od 127.000 za kamate i provizije na neangažovana sredstva, a Češka eksportna banka da nije vraćeno 293,6 hiljada. Ministarstvo je intervenisalo pa je ŽICG pronašao novac za uplatu.

Uz 41 milion, Vlada je 2010. dala još jednu garanciju za kredit od sedam miliona eura kod EIB-a. Ministarstvo finansija je informisalo da su uslovi za povlačenje tog novca ostvareni i očekuje se da ŽICG tokom ovog mjeseca povuče taj kredit, što će dodatno uvećati obaveze po osnovu otplate zajmova.

Kredit po kredit...

Vlada je usvojila informaciju o analizi kreditnog zaduženja tokom ove godine u kojoj se navodi da su pri kraju pregovora są Erste bankom za pozajmicu od 16 miliona za servisiranje stranih dugova.

Uz to što su ove godine zadužili građane oko 113 miliona eura sa kamatama zbog pada garancija za kredite KAP-a, Ministarstvo finansija je preduzelo aktivnosti o dodatnom zaduženju od 100 miliona za pokrivanje obaveza do kraja godine.

U informaciji je objašnjeno da postoji mogućnost da se tih 100 miliona obezbijedi po kamatnoj stopi od oko šest odsto na period otplate od tri godine, te da očekuju bolju naplatu prihoda kako bi pokušali da se ne zaduže 131 milion.

Vlada je usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i predložila da ga Skupština usvoji po hitnom postupku kako bi se obezbijedila stabilnost javnih finansija.

Novim rješenjima predviđeno je da se određene samostalne djelatnosti (advokata, notara, revizora, računovođa, projektanata, frizera) izuzmu od prava na paušalno oporezivanje prihoda i da se oporezuju po stvarno ostvarenom dohotku.

Kako je objašnjeno, na taj način će oni koji obavljaju te poslove prikazivati stvarno ostvareni promet, jer su u obavezi da vode poslovne knjige prema sistemu dvojnog knjigovodstva, a ne samo knjigu prometa koju su dužni da vode paušalci.

Predloženim izmjenama pojedine trgovinske i ugostiteljske djelatnosti koje se obavljaju na tezgama, u privremenim objektima, sličnim montažnim ili pokretnim objektima ne isključuju se iz sistema paušalnog oporezivanja, jer je vođenje poslovnih knjiga teško izvodljivo zbog prirode posla koji obavljaju.

Jedna od novina je i da će se naknade koje se isplaćuju pripadnicima Vojske i predstavnicima državnih organa koji su upućeni u mirovne misije u inostranstvo osloboditi plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica.

Vlada predlaže i da se vlasnicima nepokretnosti koji ih daju u zakup i imaju potpisan ugovor o zakupu sa turističkom agencijom ili lokalnom turističkom organizacijom priznaju standardni rashodi u visini 70 odsto od ostvarenih prihoda, ako ostvari minimalnu prosječnu popunjenost nepokretnosti od 60 dana na godišnjem nivou.

"Ta izmjena je podsticaj unapređenju turističkih usluga preko iznajmljivanja soba, apartmana i kuća za odmor putnicima i turistima, preko turističkih organizacija i agencija uz priznavanje većih standardnih troškova“, objašnjeno je u predlogu zakona.

Rješenje je i da osobe koje koje tokom mjeseca ostvaruju lična primanja po više osnova čiji iznos prelazi 720 eura moraju podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak fizičkih lica za 2013. godinu, kako bi se obračunao i uplatio porez na lična primanja iznad 720 eura (bruto) po višoj poreskoj stopi od 15 odsto.

Predlaže se i oštrija kaznena politika za nepoštovanje zakona. Novčana kazna propisana u rasponu od 2.000 do 10.000 povećava se do 20.000 za pravno lice, a odgovornom pravnom licu sa 200 do 1.000 eura povećava se na iznos od 500 do 1.000 eura. Preduzetniku za koga je kazna bila propisana do 5.000 bila bi povećana na 6.000 eura.

Fizičko lice za nepodnošenje godišnje poreske prijave umjesto kazne od 150 do 1.000 eura, plaćalo bi od 250 do 2.000 eura.

( Marija Mirjačić )