Crna Gora danas puni 22 godine kao ekološka država: Krah jedne ideje
Ekološka država na svojoj teritoriji, kako kažu u NVO sektoru, već decenijama baštini crne tačke koje su izuzetno škodljive po živote i zdravlje građana
Iako je prije 22 godine proglašena ekološkom državom, Crna Gora se i dalje suočava sa istim problemima, dok se situacija u nekim oblastima, kao što je upravljanje otpadom, dodatno pogoršala, ocijenili su iz nevladine organizacije „Green home“. To, prema njihovim riječima, upućuje na zaključak da je ideja ekološke države doživjela neuspjeh.
Ekološka država na svojoj teritoriji, kako su saopštili, već decenijama baštini crne tačke koje su izuzetno škodljive po živote i zdravlje građana. Riječ je o KAP-u, Termoelektrani Pljevlja, Brodogradilištu Bijela, Željezari Nikšić i flotacijskom jalovištu olova i cinka Gradac (Rudnik Šuplja stijena) u Pjevljima. U odnosu na prethodne godine, došlo je do povećanja broja ovih tačaka, uključujući Vasove Vode, koje su po ekološkim aktivistima, “ekološki incident i gotovo školski primjer kako ne treba upravljati životnom sredinom“.
“Činjenica da mještani Beransela već deveti put blokiraju ovo smetlište boreći se za Ustavom zagarantovano pravo i jedno od temeljnih ljudskih prava - pravo na zdravu životnu, svjedoči da mišljenje javnosti i potrebe lokalne zajednice sa tog područja nijesu ni u ovom slučaju ispoštovane. Nadležne instance ni ovoga puta nijesu uložile dovoljan i potreban napor kako bi se ovo pitanje riješilo na adekvatan način i prije svega u korist građana“, ukazuju iz “Green home”.
Naglašavaju da životnoj sredini u Crnoj Gori i dalje najviše prijete nekontrolisana i neplanska urbanizacija u obalnom pojasu, zagađenje slatkovodnih i morskih ekosistema otpadnim vodama i čvrstim otpadom, nelegalna sječa šume, eksploatacija šljunka i pijeska iz riječnih korita i nelegalni lov i ribolov...
„Nije dovoljno što je Crna Gora identifikovana kao vruća biodiverzitetska tačka u Evropi, država sa neprocjenjivim prirodnim bogatstvom, već se ista moraju konkretno, a ne deklarativno valorizovati, ohrabrujući jedini mogući oblik razvoja, a to je onaj koji obećava održivost“, poručuju iz ove organizacije, apelujući na nadležne da pokažu više političke volje i preduzmu odlučnije korake ka unapređenju životne sredine.
Aleksandar Perović iz NVO “Ozon” smatra da su, s obzirom na to da u prethodne 22 godine nije stvorena infrastruktura za primarnu selekciju otpada u domaćinstvima, oni kojima je povjerena politika u oblasti upravljanja otpadom omanuli i potrošili sve šanse koje su imali.
Zato iz “Ozona” predlažu da se naredni period, kada će biti organizovane javne rasprave za državni odnosno lokalne planove upravljanja otpadom, iskoristi za kvalitetne javne konsultacije u kom će se dati prilika i novim tehnologijama, savremenijim od sanitarnih deponija, prije nego što se donesu konačne odluke.
“Pozivamo i sve koji u javnost izlaze sa analizama stanja, da uzmu u obzir da postoje nove tehnologije, čija je efikasnost i sa ekonomskog i sa ekološkog aspekta, mnogo veća u odnosu na već prevaziđene skupe sisteme kakve su sanitarne deponije”, ističe Perović.
Trebamo nove ljude
Iz ekološkog pokreta “Ozon” ukazali su na neophodnost intenzivnih i kontinuiranih aktivnosti na prevenciji i primarnoj selekciji otpada u domaćinstvima, kao i efikasne i neselektivne primjene Zakona o upravljanju otpadom.
“Pošto je i najvećem laiku jasno da su za naše uslove ogromna finansijska sredsta i vrijeme, kao najvredniji resurs, potrošena neefikasno i beskorisno, što svjedoče neostvareni megalomanski projekti više regionalnih sanitarnih deponija, gdje su Nikšić i Berane primjeri kako ne treba, potrebno je promijeniti sam pristup rješavanju problema i svakako otvoriti prostor za nove ideje i nove ljude”, poručio je direktor te organizacije Aleksandar Perović.
( Bojana Laković )