Lim: Od rijeke do rugla
Sve veća zagađenost od kanalizacije i životinjskog otpada od nekada čiste rijeke napravila septičku jamu
Pored oko 900 kanalizacionih cijevi kojima fekalni i drugi otpadi idu direktno u Lim, ovu rijeku posljednjih godina zagađuju razni odvodi i otpad iz klanica i živinarskih farmi.
Pomiješani sa ogromnim brojem raznog otpada, smeća i šuta, ova zagađenja napravila su od Lima rijeku kojoj nestaju obale.
Pored krvi, mrtvih kokošaka, iznutrica od krupne stoke i perja koji se često vide u Limu, svaki drugi dan ga, po izjavama velikog broja ribolovaca i mještana, zamute odvodi iz farmi.
Tada se osjeća veliki smrad, pa je boravak pored vode nemoguć. Najnoviji ekološki incident desio je prije četiri dana kada je dio Lima prekrila bijela pjena, koja se najviše vidjela u Kumanici, na granici sa Srbijom.
Član Upravnog odbora SRD “Sinjavac” Ranko Dulović tvrdi da je pojava zamućivanja Lima svakodnevna, naročito poslije 17 sati.
Vlasnik farme “Beganović” Senad Beganović tvrdi da sav otpad sa farme odlaže na ekološki način i da nije tačno da baca uginulu živinu u Lim: “Za kokošiji izmet imamo bazene koji imaju kapacitet punjenja do šest mjeseci”
Inspektor za vode Uprave za inspekcijske poslove Dragan Šekularac, koji je obišao nekoliko klanica i farmi u Bijelom Polju i održao sastanak sa predstavnima Komunalne policije i SRD “Sinjavac”, na licu mjesta se uvjerio u katastrofalno stanje obala Lima na mjestima gdje se nalaze klanice i farme.
"To je zaista loše stanje koje smo zatekli. Na izlazima iz klanica se vide dijelovi kokošaka, perje, i izmet pomiješan sa pilotinom”, kazao je Šekularac “Vijestima”.
Pošto nikog od vlasnika farmi i klanica nije zatekao, naložio im je da dostave dokumentaciju, iz koje se može utvrditi način ispuštanja otpadnih materija i voda. Komunalna policija će narednih dana pojačati kontrole na terenu. “O svemu će biti blagovremno obaviješten inspektor za vode i ostale nadležne inspekcije”, kaže komunalni inspektor Vojislav Kljajević.
Gubavačanin Hilmo Bučan kazao je da, pored nesnosnog smrada od farmi, ne može da se ospstane od smrada od kanalizacija koji vode u Lim. On predlaže da se bar produže cijevi, jer čim se Lim povuče opstanka im nema.
Vlasnik farme “Beganović” Senad Beganović tvrdi da sav otpad sa farme odlaže na ekološki način i da nije tačno da baca uginulu živinu u Lim: “Za kokošiji izmet imamo bazene koji imaju kapacitet punjenja do šest mjeseci”.
Veterinar koji sprovodi inspekcijski nadzor u “Mesoprometu” Bekim Hadžalić kazao je da ta kompanijia sav otpad odlaže po najsavremenijim ekološkim standardima.
“Sav otpad životinjskog porijeka smješta se u burad koju svakodnevno odvoze radnici JKP ”Lim” sa kojim “Mesopromet” ima ugovor. Ovo preduzeće, samo za ove usluge, naročito u sezoni, izdvaja mjesečno i do 6 000 eura”, kazao je Hadžalić, dodajući da se krv životinja sabira u cisterne koje se deponuju u sabirne bazene.
Republički ekološki inspektor Sejdo Đukić je u proteklom periodu donosio više rješenja kojim je živinarskim farmama Beganović, Pućurica, Aka trade i farmi goveda Franca naloženo da se sprovedu mjerenja koja su u nadležnosti ekološke inspekcije: “Rezultati ranijih mjerenja su pokazali da su koncentracije zagađujućih materija u zakonski dozvoljenim okvirima, a naredne sedmice zajedno sa inspekcijom za vode obići ćemo teren i sprovesti zajedničku kontrolu”.
Prema podacima Sekretarijata za preduzetništvo, na području bjelopoljske opštine su registrovane tri goveđe klanice i devet farmi pilića.
Voda iz rijeke sadrži kancerogene materije?
O tome koliko takva voda sa fekalijama, raznim hemikalijama iz fabrika i domaćinstava, pomiješana sa životinjskim otpadom, utiče na životnu sredinu, specijalista higijene dr Ifeta Erović je kazala da u Limu ne bi smjeli da se nađu svi ti dijelovi organskog otpada, jer se tako mijenja flora Lima.
“Raspadanjem takvih produkata dolazi do stvaranja raznih materija koje negativno utiču na vodu i njenu sredinu, samim tim utiču i na čovjeka koji konzumira ribu ili kupa se u vodi”, kazala je dr Erović, i dodala da su nužne analize vode.
Ona je upozorila da je posebno opasno miješanje svih tih materija sa raznim otpadom od dezinfekcionih sredstava iz domaćinstava i da se njihovim miješanjem stvaraju kancerogene materije.
Objasnila je da vodu iz Lima nikako ne treba koristiti na navodnjavanje biljaka, jer se otrovi prenose na biljke. “Ako je voda neispravna i sadrži u sebi i hemikalije, kao takva je hrana biljkama, koje neke od tih supstanci apsorbuju kroz ishranu i zadržavaju u plodu koji mi koristimo”, istakla je dr Erović.
Na površini rijeke plutaju glave kokošaka
Stanovnici naselja u Oluja, Gubavča i Konatara, u čijoj blizini se nalaze farme, kazali su da ne mogu da žive od smrada pored Lima i da popodne moraju da zatvaraju prozore na kućama.
Iskusni ribolovac Velimir-Vešo Konatar ukazuje da su svaka dva,tri dana poslije 17 sati uočljive velike promjene na Limu.
“Sa jedne od farmi svaka dva dana ide neka sivkasta otpadna voda, a od druge više crvenkaste boje. Toliko zamuti Lim da više nema smisla loviti ribu, a ostanak pored vode je nemoguć jer ne možete da gledate na oči, koliko štipa. Nekim danima krenu džakovi mrtvih kokošaka koje su spakovane u papirne džakove i tako se postepeno raspadaju.
Tako je sve dolje do tunela i srbijanske granice”. Pojedinim danima Lim čitav pobijeli od perja kokošaka. “Zatim se vide glave koje ostaju na površini i plutaju, dok nogice potanjaju”, priča Konatar.
Galerija
( Jadranka Ćetković )