Američki predsjednik dobio podršku 10 zemalja za vazdušne napade na Siriju

Predsjednik Sjedinjenih Država Barak Obama kazao je juče da se većina lidera G20 najrazvijenijih zemalja složila da je sirijski predsjednik Bašar al Asad odgovoran za upotrebu otrovnog gasa protiv civila dok je pokušavao da dobije podršku kod kuće i u inostranstvu za vojne napade.

„Izabran sam da okončam ratove, ne da ih počinjem“, kazao je Obama na konferenciji za novinare u Sankt Peterburgu.

"Proveo sam posljednje četiri i po godine radeći sve što sam mogao da smanjim naše oslanjanje na vojnu moć kao sredstvo da ispunimo međunarodne obaveze i zaštitimo američki narod. Međutim, ono što takođe znam je da postoje vremena kada moramo da napravimo teške izbore ako hoćemo da stanemo u zaštitu stvari do kojih nam je stalo. Vjerujem da je ovo jedno od tih vremena.“

Na samitu G20 američki predsjednik dobio je određenu podršku, ali ne i koncenzus za ograničene vojne napade SAD na Siriju kao odgovor na prošlomjesečne napade hemijskim oružjem u predgrađima Damaska u kojima je stradalo, kako SAD tvrde, 1.400 osoba, od kojih 400 djece.

Obama se takođe suočava sa sve žešćom bitkom kod kuće gdje planira da govori o Siriji u obraćanju američkoj javnosti u utorak.

On je kazao da su se lideri G20 složili da je hemijsko oružje korišteno u Siriji i da je potrebno da se održi međunarodna zabrana upotrebe tog naoružanja. Deset zemalja G20 i Španija podržale su „snažni međunarodni odgovor“, kasnije je saopštila Bijela kuća. Međutim, Obama je kazao da postoji neslaganje oko toga da li u Siriji može da se koristi sila bez konsultovanja sa Ujedinjenim nacijama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da mu se većina lidera pridružila u protivljenju vojnom napadu bez UN, među kojima su Kina, Indija, Indonezija, Argentina, Italija, Njemačka i Južna Afrika. Obamine planove su jedino, rekao je Putin, prihvatili Francuska, Kanada, Turska i Saudijska Arabija, koje su bile uz Obamu i prije samita.

Putin: Rusija će pomoći Siriji u slučaju napada >>>

Na eksplicitno pitanje da li će Rusija pomoći Siriji, Putin je rekao da će njegova zemlja nastaviti sa dosadašnjim oblikom podrške.

„Mi ih snadbijevamo oružjem, sarađujemo ekonomski i Rusija želi da poveća humanitarnu pomoć“, kazao je.

Putin je za navodni hemijski napad optužio protivnike sirijske vlade rekavši da je to bila provokacija i ocijenio da bi kazneni vojni napad SAD naškodio globalnoj ekonomiji.

U nastojanju da poništi utisak o izolaciji, Bijela kuća je izdala zajedničko saopštenje, koje su uz te četiri zemlje potpisale Australija, Italija, Japan, Južna Koreja, Španija i Velika Britanija s osudom napada u Siriji.

SAD do sada nisu mogle da obezbjede odobrenje Savjeta bezbjednosti UN za vojnu akciju protiv Sirije zbog veta koje su ulagali Rusija i Kina.

Određeni broj zemalja smatra da se o svakoj upotrebi sile mora odlučivati u Savjetu bezbjednosti UN, što je stanovište koje Obama ne dijeli.

„S obzirom na blokadu u Savjetu bezbjednosti povodom ovog pitanja, ako smo ozbiljni u vezi sa održavanjem zabrane upotrebe hemijskog oružja, onda se zahtijeva međunarodni odgovor, a on neće doći kroz akciju SB“, kazao je.

Odluka da se napadne Sirija, naročito nakon dugih i skupih ratova u Iraku i Avganistanu, nije popularna ni u SAD. Obama planira da se povodom pitanja Sirije u utorak obrati naciji, dok Kongres razmatra njegov zahtjev za ograničenom vojnom akcijom protiv Asadove vlade.„Smatram dijelom svoga posla da iznesem argumente i objasnim američkim građanima zašto smatram da je to ispravna stvar“, rekao je Obama.

Obama je podsjetio da su SAD često imale rezerve prema tome da li da se umiješaju u konflikte daleko od njihove teritorije, uključujući i dilemu da li da pomognu Britaniji na početku Drugog svjetskog rata. Odluka SAD da interveniše u sukobu na Kosovu 1999. u početku je, kako je rekao, bila nepopularna, ali je na kraju bila „ispravna stvar“.

On je istakao da Sirija, iako daleka, ima potencijal da dugoročno utiče na Amerikance, ali je odbio da kaže dali će sam krenuti u vojnu akciju ukoliko mu kongres ne bude dao zeleno svjetlo.

Ministri odbrane EU saopštili su da brojni dokazi govore da je Asadov režim koristio hemijsko oružje.

„Postoje mnogi znaci da je režim koristio to oružje“, rekao je litvanski ministar odbrane Juozas Olekas na sastanku sa kolegama iz EU u Vilnjusu, glavnom gradu Litvanije, koja trenutno predsjedava 28-članim blokom.

Olekas je rekao da, uprkos tome što su njegove kolege „osudile korištenje hemijskog oružja u Siriji i da vjeruju da oni koji su ga upotrijebili moraju snositi odgovornost“, postoje „različita mišljenja“ o tome šta treba uraditi kao odgovor na te napade.

„Ipak, niko nije rekao da će osuditi vojnu akciju ako do nje dođe“, rekao je Olekas za agenciju AFP.

Francuski predsjednik Fransoa Oland kazao je da će Francuska sačekati rezultate istrage UN o upotrebi hemijskog oružja prije nego što donese odluku po pitanju Sirije.

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun juče je energično bio protiv vojne akcije u Siriji, upozorivši da bi to moglo da raspiri sektaško nasilje u zemlji koja je već na udaru humanitarne krize „bez presedana“ u novijoj istoriji.

Ban je pozvao svjetske sile da ostave po strani svoja razilaženja i da preduzmu zajedničku akciju kako bi se sirijskom stanovništvu pružila prijeko potreba pomoć, ukazavši na potrebu da se „izbjegne dalja militarizacija sukoba i da se, umjesto toga, energičnije potraži političko rješenje“.

Sastanak sa ruskim aktivistima

Obama se juče sastao sa borcima za prava homoseksualaca i drugim ruskim aktivistima i poručio da je njihov rad od „ključnog značaja“ za otvoreno društvo, ali je izbjegao direktne kritike na račun politike Kremlja.

Američki predsjednik, koji je ranije kritikovao novi ruski zakon o zabrani „homoseksualne propagande“, sastao se s direktorom ruske LGBT mreže i drugim borcima za ljudska prava nakon završetka samita Grupe 20 najvećih svjetskih privreda.

„Veoma sam ponosan na njihov rad“, rekao je Obama dodajući da je na dobroj vladi da obezbjedi prostor za civilno društvo. „Ono što je jednako važno koliko i vlada i njeni zakoni i ono što jednu državu čini demokratskom i učinkovitom u obezbjeđenju prosperiteta, bezbjednosti i nade građanima biće aktivno i napredno cvilno društvo“, kazao je Obama.

Ova popruka bi, kako je primjerio Rojters, mogla biti upućena Putinu koji je, otkako je ponovo došao na mjesto predsjednika, stavio potpis na niz zakona kojima se otežava rad NVO sektora, u prvom redu organizacija koje se finansiraju iz inostranstva.

Ruski aktivsti su zahvalili Obami zbog sastanka.

„Uključivanje civilnog društva je obilježje ove (američke) administracije i predsjednik Obama je opet pokazao posvećenost kada se sastao s ruskim borcima za gej prava i liderima građanskog društva kako bi više saznao o izazovima s kojima se suočavaju“, rekao je Inokenti Grekov iz organizacije Ljudska prava prvo.

( Danka Vraneš Redžić )