Samit G20: Sreli se Obama i Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin dočekao je predsjednika SAD Baraka Obamu, s kojim se rukovao. Obojica su se uz smiješak pojavila pred foto-reporterima.

Nakon rukovanja, dva lidera su razmijenili par rečenica prije nego što je Obama užurbano ušao u zgradu u kojoj će biti održan samit G20.

Kriza u sjenci rata u Siriji

Svjetski lideri okupljaju se u Sankt Peterburgu na dvodnevnom Samitu Grupe 20 koju čine najveće privrede svijeta. Kako piše britanski Gardijan, biće to "okršaj zapadnih lidera sa Vladimirom Putinom", koji prijeti da će poslati protivraketni štit u Siriju ukoliko SAD pokrene napad bez odobrenja UN.

Iako se očekivalo da se Samit G20, čiji je domaćin ruski predsjednik Putin, fokusira na svjetsku ekonomiju i privredni rast, dominantna tema biće kriza na Bliskom istoku, iako agenda formalno ostaje usmjerena na problem sporog rasta na tržištima u razvoju.

Grupa 20, u kojoj žive dvije trećine svjetske populacije i koja daje 90 odsto globalne privrede, podijeljena je po mnogim pitanjima ali je jaz trenutno najveći oko pitanja Sirije.

Kina je upozorila svjetske sile na negativne posljedice vojne intervencije u Siriji po svjetsku ekonomiju.

Zamjenik kineskog ministra finansija Džu Guangjao rekao je u Sankt Peterburgu da bi "vojna akcija definitivno imala negativne posljedice po globalnu ekonomiju, posebno na cijenu nafte".

Uoči samita lidera G20, ruski predsjednik nazvao je američkog državnog sekretara Džona Kerija lažovom zbog poricanja da se Al Kaida bori rame uz rame sa opozicijom u građanskom ratu u Siriji.

Putin je rekao da je gledao debatu u Kongresu SAD u kojoj je Keri, kada je upitan za Al Kaidu, porekao da ona operiše u Siriji, iako je bio svjestan da tamo postoji organizacija Džabat el Nusra, koja je povezana sa Al Kaidom.

"Meni je to bilo veoma neprijatno i iznenađujuće. Kad pričamo sa njima (Amerikancima), pretpostavljamo da su oni pošteni ljudi, ali on laže i zna da laže, a to je tužno", istakao je Putin.

Uprkos varnicama na relaciji Moskva–Vašington, Džon Keri tvrdi da nema izgleda da bi američki vojni udar na Siriju izazvao sukob sa Rusijom, jednim od ključnih saveznika Asadovog režima.

"Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov jasno je stavio do znanja da Rusija ne namjerava da vodi rat zbog Sirije", rekao je Keri na zasijedanju Spoljnopolitičkog odbora Predstavničkog doma Kongresa.

Keri je rekao da su to u razgovorima istakli i Lavrov i ruski predsjednik Vladimir Putin, javio je Rojters.

Ipak, predsjednik Predstavničkog doma američkog Kongresa Džon Bejner nije prihvatio zahtjev da o Siriji razgovara sa ruskom delegacijom.

Vladimir Putin je početkom nedjelje objavio odluku da pošalje parlamentarnu delegaciju u SAD da razgovara sa predstavnicima Kongresa, kako bi pokušala da ubijedi američke kongresmene da glasaju protiv kaznene vojne intervencije u Siriji.

Na Samit u Sankt Peterburgu uputio se i izaslanik UN i Arapske lige za Siriju Lahdar Brahimi kako bi, na marginama sastanka, pomogao napore generalnog sekretara UN Ban Kimuna da organizuje mirovnu konferenciju o okončanju sirijskog konflikta.

Uoči polaska na samit G20, francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus rekao je da je francuska pozicija u odnosu na sirijski režim "kazniti i pregovarati".

"Uvjereni smo da ukoliko Asad ne bude kažnjen, neće biti pregovora. Kažnjavanje će omogućiti pregovore, ali je očigledno da će biti teško", istakao je Fabijus, prenosi Rojters.

Sirijska kriza biće tema razgovora i ministara odbrane zemalja Evropske unije, koji će se sastati u glavnom gradu Litavnije.

Najavljeno je da će sastanku prisustvovati i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton i generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen.

Očekuje se i da se američki državni sekretar Džon Keri pridruži ministrima spoljnjih poslova na dvodnevnom sastanku u Viljnusu.

Dvodnevni samit Grupe 20 danas počinje u Sankt Peterburgu. Na skupu se između ostalog očekuje "otvaranje karata" američkog i ruskog predsjednika, Baraka Obame i Vladimira Putina, oko Sirije, dok se priprema moguća vojna intervencija Zapada na tu zemlju zbog navodne upotrebe hemijskog oružja.

Ekonomska pitanja kojima će se baviti najrazvijeniji

Saradnje bez presedana i harmonije, koju su lideri Grupe 20 uspostavili tokom finansijske krize 2009. godine, više nema, ocjenjuju analitičari. Ipak se sa skupa očekuju neki sporazumi, uključujući i onaj o mjerama za borbu protiv izbjegavanja poreza od strane multinacionalnih kompanija.

Liderima iz Grupe 20 biće predstavljena i prerađena regulativa o 630 hiljada milijardi dolara vrijednom globalnom tržištu finansijskih derivata čiji je cilj sprječavanje krize na tržištu.

Razgovaraće se i o mjerama koje treba preduzeti do 2015. godine na sektoru tzv. bankarstva u sijenci, kako bi se osiguralo da bude u skladu sa novim globalnim pravilima.

Međutim, do konsensusa među razvijenim zemljama teško će se doći jer SAD agresivno podstiču tražnju a ekonomija Evrope ide mnogo sporije zbog mjera štednje.

Podijeljene su, i to oko uloge američkog dolara u svjetskoj ekonomiji, i zemlje u razvoju koje bilježe brz privredni rast iz grupe Briks (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika).

Istovremeno će Medjunarodni monetarni fond (MMF) sa skupa pozvati na jačanje globalne akcije u cilju obnove ekonomskog rasta i boljeg upravljanja rizicima.

"Najviše zabrinjava mogućnost produženog perioda usporenog globalnog rasta", upozoravaju iz MMF gdje ipak očekuju ubrzavanje svjetskog ekonomskog rasta u 2014. godini uz pomoć veoma povoljne monetarne politike u bogatom svijetu.

I bivši ruski ministar finansija Aleksej Kudrin poziva na oprez ukazujući na opasnost od dugova i ističe da glavni problemi globalne finansijske krize možda još nisu prevladani.

Tenzije na samitu mogle bi da se rasplamsaju i zbog Obaminog plana da se sretne sa borcima za ljudska prava u Rusiji, uključujući one koji protestuju zbog zakona o zabrani "gej propagande".

Jedna od tema skupa biće i trgovinski protekcionizam. Najnoviji izvještaj Evropske komisije pokazao je da je u proteklih godinu dana, uprkos zalaganjima za slobodnu trgovinu, otkriveno oko 150 novih ograničenja u trgovini a ukinuto samo 18 restriktivnih mjera.

Od oktobra 2008, kada je ova Komisija počela da prati protekcionističke trendove, pojavilo se gotovo 700 novih restriktivnih mjera u trgovini.

( Beta )