Ruska raketna krstarica stiže u Mediteran
Krstarica je upućena u Mediteran umjesto u luku na Zelenortskim ostrvima, kako je ranije bilo planirano, naveo je danas neimenovani ruski vojno diplomatski izvor
Ruska raketna krstarica "Moskva", iz sastava Crnomorske flote, upućena je u istočno Sredozemlje.
Krstarica je upućena u Mediteran umjesto u luku na Zelenortskim ostrvima, kako je ranije bilo planirano, naveo je danas neimenovani ruski vojno diplomatski izvor.
Brod za koji se navodi da je u NATO krugovima dobio naziv "ubica nosača aviona" trebalo bi da stigne na odredište za desetak dana, kada bi njegov zapovjednik kontra admiral Valerij Kulikov trebalo da preuzme operativnu komandu nad ruskom flotom u Mediteranu kojom se trenutno upravlja sa broda "Admiral Pantelejev", javila je agencija Interfaks.
Rusija je prije dva dana iz luke u Sevastopolju uputila u istočni Mediteran, ka obalama Sirije, izviđački brod "Priazovje", dok su američki nosač aviona "Nimic" i još četiri broda ratne flote SAD istog dana uplovili u Crveno more.
Predviđen napad na Siriju od 60 dana
Lideri spoljnopolitičkog Odbora američkog Senata su postigli dogovor o nacrtu odobrenja primjene vojne sile protiv Sirije.
Tako je otvoren put za glasanje o njemu na sastanku Odbora u srijedu. Ako nacrt odobrenja usvoji Odbor, on će poslije toga biti poslat Senatu na glasanje 9. septembra.
Predstavnički dom takođe mora da usvoji sopstvenu verziju vojnog odobrenja, nakon toga bi se uskladile verzije oba doma parlamenta i predate Obami na potpisivanje.
Ukoliko Obama želi da produži odobrenje vojne intervencije, on za to može jednokratno tražiti još 30 dana i to u roku ne kasnije od pet dana prije isticanja prvobitnog roka od 60 dana
U nacrtu ograničenog odobrenja vojne sile Odbora Senata, u koji je uvid imao Rojters, ustanovljen je limit od 60 dana za američku vojnu akciju u Siriji, uz mogućnost produženja za 30 dana, a u zavisnosti od situacije.
Obama je, podsjeća AP, najavio da će tražiti odobrenje za vojne napade na Siriju zbog napada za koji SAD tvrde da je u njemu korišćen bojni otrov sarin i da je poginulo najmanje 1.429 civila.
Ta odluka priprema teren za najvažnije glasanje o spoljnoj politici u Kongresu od rata u Iraku, a glasanje bi moglo biti održano kada se poslanici vrate sa ljetnje pauze, koja treba da se završi 9. septembra, navodi američka novinska agencija.
Prema kompromisnom sporazumu koji su postigli predsjedavajući Odbora za međunarodne odnose u američkom Senatu Robert Menendez (demokrata) i republikanski senator Bob Korker, u nacrt je uvrštena odredba o zabrani kopnene ofanzive na Siriju.
U nacrtu se traži od Obame da se konsultuje sa odborima za spoljne poslove i Senata i Predstavničkog doma i podnese strategiju za pregovaranje o političkom rešenju sirijskog konflikta, uključujući sve oblike pomoći pobunjenicima koji se bore protiv sirijskog režima.
Taj uslov je tražilo nekoliko senatora, među njima i uticajni republikanac Džon Mekejn.
Ukoliko Obama želi da produži odobrenje vojne intervencije, on za to može jednokratno tražiti još 30 dana i to u roku ne kasnije od pet dana prije isticanja prvobitnog roka od 60 dana.
"Zajedno smo zauzeli pravac akcije koja odobrava predsjedniku da može da angažuje snage kao odgovor na zločinačku upotrebu hemijskog oružja u Siriji protiv sopstvenog naroda. Odobrenje je ograničeno vremenski i garantuje da oružene snage SAD neće biti angažovane u kopnenoj ofanzivi u Siriji", naveo je Menendez u saopštenju.
Odbor Predstavničkog doma za oružane snage danas u podne po lokalnom vremenu održaće sastanak na kojem će učestvovati državni sekretar Džon Keri, sekretar za odbranu Čak Hejgel i šef združenog štaba general Martin Dempsi. Sva trojica su govorili i juče pred Odborom za spoljne poslove Senata.
Galerija
( Tanjug )