Počela bitka za glasove manjina: Kritikuju lidere i spremaju se za izbore

Najavama osnivanja novih partija i oštrijim komentarima položaja manjina u Crnoj Gori, dio političke javnosti već je počeo sa pripremama za vanredne izbore i ulazak u biračko tijelo nacionalnih partija. Sve učestalijim kritikama na račun čelnika ključnih manjinskih partija, njihovi nekadašnji funkcioneri jačaju tenzije među biračima i tako pokušavaju da otvore prostor za formiranje novih stranaka ili grupa građana koje bi mogle pokušati da uđu u parlament.

Na ruku im idu sve češće nesuglasice u vladajućoj koaliciji, koje povećavaju šansu za izbore, ali i nezadovoljstvo birača zbog činjenice da manjinske stranke nijesu uspjele da materijalizuju učešće u vlasti.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević smatra da se povišeni tonovi na političkoj sceni manjina mogu tumačiti kao priprema za lokalne izbore koji se u novembru očekuju u Petnjici, Mojkovcu i na Cetinju. Povećana politička aktivnost među manjinama, tvrdi ona, mogla bi biti i posljedica turbulencija u vlasti i sve otvorenijih najava vanrednih parlamentarnih izbora.

“Manjine se sigurno pripremaju za lokalne izbore, a vidjećemo da li i za vanredne. Postoje preduslovi u činjenici da Vlada u ovom trenutku nema većinsku podršku za svoju ekonomsku politiku, ali treba vidjeti i što su krajnji politički interesi koalicionih partnera DPS-a”, smatra Uljarević.

Tenzije među manjinskim političarima počele su nedugo nakon što je bilo jasno da DPS i SDP neće postići dogovor o rebalansu budžeta, kojim je planirano da se na štetu građana poravna 61 milion eura duga KAP-a prema Elektroprivredi. Sve učestalije najave da bi Crna Gora na jesen mogla ponovo na izbore, kod bivših funkcionera nacionalnih partija pojačali su kritike na račun manjinskih partija na vlasti. Tako je nekadašnji funkcioner Bošnjačke stranke Hazbija Kalač, poznat po kritikama bivše partije, najavio mogućnost formiranja nove stranke, koja bi trebala da bude pod jakim uticajem sandžačkog muftije Muamera Zukorlića. Nova stranka bila bi direktni konkurent stranci Rafeta Husovića, kojoj se zamjera da je zbog opstanka na vlasti zapostavila nacionalne interese.

Na udaru bivših kolega našla se i predsjednica Hrvatske građanske inicijative (HGI) Marija Vučinović koju je nekadašnji stranački drug Mato Marović optužio da kreira nerealnu sliku pred domaćom i međunarodnom javnošću o položaju Hrvata u Crnoj Gori. On je kao povod iskoristio nezadovoljstvo nekoliko stotina vlasnika zemljišta nekadašnjeg poljoprivrednog dobra „Montepranzo“ u Tivtu, na kome kompanija „Boka Grupa“ namjerava da gradi golf teren.

Uljarević smatra da je nezadovoljstvo manjina očekivano, jer predstavnici nacionalnih partija u vlasti nijesu uspjeli da artikulišu zahtjeve sunarodnika. Kao primjer navodi ekonomsku nerazvijenost oblasti u kojima žive Bošnjaci, neispunjeno obećanje o formiranju opštine Tuzi i bezuslovnu podršku HGI-a vladajućoj koaliciji.

“U Skupštini postoji značajan prostor koji pokrivaju predstavnici manjinskih partija, a i u izvršnoj vlasti zauzimaju određeni broj mjesta što na terenu produkuje favorizovanje pripadnika ovih partija dok veliki dio građana i građanki manjinskih naroda ne vidi realnu korist od koaliranja sa vlašću i podrške svojim predstavnicima”, tvrdi ona.

Iako su lideru DPS-a Milu Đukanoviću nakon oktobarskih izbora obezbijedile većinu za formiranje Vlade, predstavnici Bošnjačke stranke, HGI, Force i Albanske koalicije za uzvrat su dobili dvije fotelje ministara bez portfelja i potpredsjedničko mjesto u parlamentu. Manjinske partije potpisale su sa Đukanovićem sporazum, koji je mjesecima nakon toga ostao samo na papiru, zbog čega su neke stranke počele da prijete napuštanjem koalicije. Mada su u vlasti ostale i pored činjenice da je sporazum naknadno djelimično ispunjen, predsjednički izbori u aprilu pokazali su da lideri nacionalnih stranaka gube podršku među biračima. Njihov poziv sunarodnicima da podrže kandidata DPS-a ostao je bez značajnog odziva, zbog čega je Filip Vujanović među manjinama pokupio manje glasova nego inače.

Uljarević smatra da podjeljenost među biračima manjinskih naroda najviše odgovorala DPS-u, jer time rastu šanse za prelivanje nacionalnih glasova vladajućoj stranci. To se poslednji put dogodilo na oktobarskim izborima kada je zbog velikog broja albanskih stranaka dio glasova otišao na konto DPS-a i Demokratskog fronta, dok je nakon više od decenije Demokratska unija Albanaca ostala bez predstavnika u parlamentu.

“Svaka značajnija podjela u biračkom tijelu odgovara najjačoj partiji ili koaliciji. Recimo, može doprinijeti da manjinske partije izgube trenutni uticaj i značaj procesom rasipanja glasova. Bilo bi važno da opozicione strukture više rade na približavanju manjinskim partijama, jer ne treba zaboraviti da bi opozicija sa manjinskim partijama imala većinu za obaranje Vlade”, upozorila je Uljarević.

Za radikalizam nema prostora

Da pripreme za izbore, osim kritika vlasti, podrazumijevaju i značajne političke zaokrete potvrdio je čelnik Građanske inicijative Vaselj Siništaj tvrdnjama da bi podržao projekat “Prirodne Albanije”, koji predviđa formiranje zajedničke države Albanaca u kojoj bi se, osim Albanije i Kosova, nalazili dijelovi Crne Gore, Srbije, Grčke i Makedonije.

Komentarišući poziv ideologa “Prirodne Albanije” Koča Danaja da projekat podrže albanski poslanici, Siništaj je najavio da će potpisati inicijativu. Siništaj, koji je političku karijeru počeo u Liberalnom savezu i slovi za umjernog političara, kazao je tada da ima dosta ljudi koji razmišljaju kao Danaj.

Uljarević ipak smatra da među manjinama nema prostora za radikalizaciju.

“Ne bi bila novina da pojavom nekog vida nezadovoljstva to nezadovoljstvo lako nađe izraz i u retrogradnim i nacionalističkim idejama. Ipak, u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa, pokazalo se da ne postoji značajnije uporište u biračkom tijelu za radikalne elemente. Potreba za identifikovanjem da, ali to ne treba a priori poistovjećivati sa faktičkom podrškom radikalnim idejama”, smatra ona.

Galerija

( Samir Kajošević )