I Oland će morati da zatraži dozvolu parlamenta za napad na Siriju
Nakon što je britanski parlament srušio Kameronove planove da učestvuje u napadu na Siriju, još jedan saveznik SAD, Oland, će morati da se suoči sa predstavnicima naroda
Od svih američkih vojnih saveznika francuski predsjednik Fransoa Oland istakao se "najlojalnijim" izjavama da će se Francuska pridružiti napadu na Siriju i nakon što je postalo izvjesno da Britanija to neće učiniti. Britanski premijer Dejvid Kameron takođe je bio u potpunosti spreman da uđe u rat sa Sirijom prije nego što je ove sedmice zaustavljen od strane britanskog parlamenta koji je - na iznenađenje mnogih - glasao protiv napada na Siriju.
Tokom parlamentarne debate koja je okončana u četvrtak zvižducima šefu britanske vlade (285 glasova protiv britanskog sučešća u napadu, 272 glasova za), Kameron nije uspio da poslanike uvjeri u svrsishodnost udara s obzirom da "ne postoji 100 postotna sigurnost" da je režim Bašara al-Asada pribjegao hemijskom oružju 21. avgusta.
Za Kamerona je ovo bio žestok udarac, ali još i veći za američki predviđeni plan agresije na Siriju.
Ono što se desilo u britanskom parlamentu možda je i ključna prekretnica koja bi mogla da zaustavi ratnu histeriju koja je do prije svega nekoliko dana djelovala apsolutno nezaustavljivo.
Nakon poraza njegove militarističke politike u parlamentu, Kameron je izjavio: "Vjerujem da će američka javnost, američki narod i predsjednik Obama razumjeti. Nisam se još čuo s njime, ali vjerujem da hoću ovih dana. Mislim da nema potrebe da mu se izvinjavam". Kameron ističe da se nada da će "američka javnost razumjeti".
Međutim, i američka javnost se žestoko protivi svakoj vrsti vojne intervencije u Siriji. Većina britanskih parlamentaraca zaključila je da Britanci nemaju koristi od napada na Siriju. Drugim riječima, SAD ih više ne mogu motivisati u onoj mjeri kao u slučaju napada na Libiju, Irak i Avganistan.
Britansko "ne" u parlamentu je od istorijskog značaja jer je pokrenulo jedan proces koji više ne može da ignoriše ni Obama, a ni Oland.
Američki predsjednik Barak Obama juče je prvi pokleknuo i potvrdio da - uprkos želji da se Sirija odmah napadne - neće krenuti u rat prije nego što zatraži dozvolu od američkog Kongresa. Drugim riječima, jedini "slobodni agresor" u ovom trenutku je francuski predsjednik Fransoa Oland, ali i oko njega se počinje - naročito nakon jučerašnje Obamine odluke - povećavati pritisak za traženjem eksplicitnog odobrenja od strane francuskog parlamenta.
Dalje, poznato je da su Obama i Oland razgovarali telefonom neposredno pred Obamin jučerašnji govor.
Debata o Siriji već je najavljena u francuskom parlamentu za 4. septembar, ali na njoj nije predviđeno glasanje, što znači da će se ta debata preformulisati ili u glasanje o napadu ili bi glasanje moglo uslijediti nakon. Kako god da protekne ova debata, gotovo je sigurno da će i u Francuskoj morati da dođe do glasanja, Oland neće moći da postupa slobodnije od Obame i Kamerona, opozicija mu to sigurno neće dopustiti.
"Kao i američki predsjednik, koji je odlučio da se konsultuje s američkim Kongresom u ime demokratskih principa, francuski predsjednik će morati da organizuje, nakon debate, formalno glasanje u parlamentu", istakao je vođa francuske opozicione stranke UDI, Žan-Lui Borlo.
U isto vrijeme ankete sprovedene u Francuskoj pokazuju da je većina Francuza protiv vojnog napada na Siriju- čak 64% ispitanika u anketi BVA ističe da se protivi vojnom napadu na Siriju.
( Reuters/AFP )