Crna Gora među državama gdje diplomci teže dolaze do posla

U Crnoj Gori je prošle godine zaposleno 61,3 odsto skoro diplomiranih studenata, što je jedna od najnižih stopa zapošljavanja diplomaca u evropskim državama obuhvaćenim istraživanjem Eurostata. Istraživanjem su obuhvaćene članice EU, države kandidati i Island, Norveška i Švajcarska

Prema podacima evropskog statističkog zavoda, nižu stopu zapošljavanja skoro diplomiranih studenata u 2017, imali su Makedonija 50 odsto, Grčka 52 odsto, Italija 55,2 odsto i Turska 61,2 odsto.

Iz Ministarstva prosvjete napominju da se izvještaj ne odnosi na sve evropske zemlje, već uglavnom na EU i zemlje kandidate.

“Crna Gora prema tim podacima ima veću stopu zaposlenosti svršenih visokoškolaca i od nekoliko članica EU. Dodatno, sasvim je logično je da dio zemalja kandidata ima nešto nižu stopu zaposlenosti svršenih studenata od većeg dijela članica Unije”, rekla je “Vijestima” portparol

Ministarstva prosvjete Milica Lekić. Zbog važnosti ove teme, kako je dodala, Ministarstvo je nedavno izradilo “Tracer” studiju čiji je osnovni cilj mjerenje zapošljivosti crnogorskih studenata.

“Studija je pratila diplomce iz 2009. i 2013. godine, i pokazala je da je zaposlenost varirala od 66 odsto do 82 odsto, što svakako nije idealno, ali nas polako približava prosjeku u EU. To radimo na dva načina: upisnom politikom i nedavnim ustanovljenjem dva nova kanala povezivanja obrazovanja sa poslodavcima: dualno obrazovanje i obavezna praksa na fakultetima”, kazala je Lekićeva.

U EU je u 2017. godini zaposleno 80,2 odsto nedavno diplomiranih studenata. To je četvrta godina uzastopno da je stopa zaposlenosti nedavnih diplomaca porasla. Pod nedavnim diplomcima podrazumijevaju se ljudi od 20 do 34. godina, koji su završili obrazovanje u prethodne tri godine.

Obrazovni nivo koji se uzima u obzir je najmanje srednjoškolsko obrazovanje, tako da uključuje i tercijarno obrazovanje.

U Crnoj Gori je stopa zapošljavanja žena diplomaca 62,8 odsto, a muškaraca 59,2 odsto.

Iz Cetra za građanskog obrazovanja (CGO) kažu da se trend visokog procenta nezaposlenosti visokoškolaca u Crnoj Gori i dalje nastavlja.

„Brine što nema adekvatnog odgovora nadležnih institucija iako je jasno odavno da imamo jaz između obrazovne ponude i tražnje na tržištu rada. Upisna politika je previše fleksibilna, kriterijumi ocjenjivanja su nedopustivo niski, a nema ni dovoljno prakse tokom obrazovanja što rezultira time da značajan broj mladih na tržište rada dolazi nespreman i u osnovnoj oblasti za koju imaju diplomu, a dodatno nemaju ni razvijene vještine za samozapošljavanje. Ovom, naravno, treba dodati i složenu ekonomsku i političku situaciju koja osnažuje negativan ambijent za zapošljavanje mladih. Konačno, ne treba zanemariti ni posljedice višedecenijskog partijskog zapošljavanja zbog kojeg je čitavo društvo na gubitku, a posebno mladi i posebno oni koji su i najsposobniji na bazi ličnih zasluga“, rekao je „Vijestima“ koordinator programa Ljudska prava u CGO-u Petar Đukanović.

Smatra da je odluka o promociji srednjeg stručnog obrazovanja pomak na putu promocije onih zanimanja koja su deficitarna, ali predstoji još dosta posla.

“Mora se raditi na razvoju preduzetničke kulture kod mladih, a što uključuje i ozbiljne intervencije u postojećem sistemu obrazovanja. Tome treba da prethodni i ozbiljna analiza potreba tržišta rada u narednom periodu kako bi se djelotvornije izvršilo usklađivanje između tržišta rada i obrazovanih profila koje nudi naš obrazovni sistem. Naravno, važno je paralelno razvijati programe podrške malim i srednjim preduzećima posebno kada nose inovativne pristupe, ali i ograničiti nepotizam i korupciju. U protivnom, odnosno ako se ništa brzo i sistemski ne preduzme rizikujemo da imamo značajan odliv kadrova upravo kad je riječ o mladima i najobrazovanijima”, upozorio je Đukanović.

Potrebna promjena svijesti kod mladih

Iz Ministarstva kažu da kada je riječ o upisnoj politici, Vlada je do određene mjere može nivelisati, ali za ozbiljan iskorak potrebna je prije svega promjena svijesti kod mladih.

“Ne možemo, niti bi trebalo, svi da budemo pravnici i ekonomisti. Krenuli smo zato u odlučnu kampanju za upis u srednje stručne škole i za manje od dvije godine imali smo impresivne rezultate: 500 djece u dualnom sistemu obrazovanja, stručne škole koje postaju prvi izbor čak i dobitnicima “Luča” (14 dobitnika “Luča” diplome je ove godine upisalo podgoričku elektrotehničku školu) i dvostruko veći broj djece koji je upisan na programe trećeg stepena”, rekla je Lekićeva. Ona je dodala da djeca iz stručnih škola, ako žele, mogu da nastave obrazovanje na nekom od srodnih fakulteta. “Ustanovili smo i dva odlična nova kanala saradnje sa poslodavcima: kroz dualno obrazovanje u srednjim školama do obavezne prakse na svim fakultetima”, podsjetila je Lekićeva.

( Biljana Matijašević )