Đukanovićev kabinet nije uputio zahtjev za vanrednu sjednicu Skupštine
Koji je problem bio da se Vlada sastane u najkraćem roku, ako je Ministarstvo završilo nacrte? kazao je Velizar Kaluđerović
Vlada je juče prekršila ustavni zakon time što nije dostavila predlog za vanredno zasjedanje Skupštine Crne Gore, što je bio uslov da poslanici 14. septembra usvoje četiri zakona iz oblasti pravosuđa koji se moraju usaglasiti sa ustavnim promjenama.
Prema Zakonu o sprovođenju amandmana na Ustav, koji je usvojen 30. jula, ovi propisi se moraju usaglasiti najkasnije 45 dana od njegovog usvajanja, odnosno do 14. septembra. Međutim, da bi se taj rok ispoštovao Vlada je bila dužna da, u skladu sa skupštinskim Poslovnikom, do 30. avgusta podnese zahtjev za sazivanje vanredne sjednice parlamenta na kojoj bi se o tome raspravljalo. Takođe, izvršna vlast je najkasnije sinoć do ponoći pored zahtjeva morala da pošalje i predlog dnevnog reda.
Ni Vlada ni Ministarstvo pravde, juče nijesu odgovorili na pitanje "Vijesti" kako komentarišu navode dijela opozicije i civilnog sektora da bi u slučaju nepodnošenja zahtjeva za vanredno zasjedanje Skupštine do sinoć u ponoć kabinet Mila Đukanovića prekršio zakon.
Iz resora Duška Markovića juče je poslato saopštenje u kome se navodi da su “uspješno završene izmjene i dopune zakona o državnom tužilaštvu, Sudskom savjetu, sudovima i Ustavnom sudu u cilju njihovog usaglašavanja sa izmjenama Ustava”.
"Očekivanja su da će Vlada, na prvoj narednoj sjednici, usvojiti predloge ovih izmjena i dopuna, i da će ih, zajedno sa zahtjevom za vanredno zasjedanje Skupštine, uputiti ovom tijelu na dalju proceduru i usvajanje", saopšteno je iz Ministarstva pravde.
Prva sljedeća sjednica Vlade najvjerovatnije će biti održana u četvrtak, 5. septembra. Skupština bi najranije 21. septembra mogla raspravljati o zakonima koje je potrebno usaglasiti sa Ustavom, ako Vlada na sjednici koja bi bila održana 5. septembra usvoji njihove predloge i istog dana uputi Skupštini zahtjev za vanrednim zasjedanjem.
Koji je problem bio da se Vlada sastane u najkraćem roku, ako je Ministarstvo završilo nacrte? kazao je Velizar Kaluđerović (SNP)Prema mišljenju poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Velizara Kaluđerovića ovakav odnos Vlade prema nacrtima zakona predstavlja "očiglednu igru neodgovornosti u okviru izvršne vlasti".
"Ništa u pogledu poštovanja rokova ne znači to što je Ministarstvo pravde do 30. avgusta utvrdilo nacrt ova četiri zakonska projekta. To samo dodatno legitimiše njihovu neodgovornost Vlade, jer Vlada je morala do 30. avgusta do ponoći da utvrdi predloge ovih zakonskih akata i da podnese zahtjev za vanredno zasjedanje parlamenta s predlogom dnevnog reda", kazao je Kaluđerović.
On je dodao i da se "ovom neodgovornom predstavom javnosti pokušava sugerisati da su bili prekratki rokovi za toliki posao". Poslanik SNP-a koji je više puta kritikovao odnos Vlade prema izradi ovih nacrta, podsjeća da je ovo značajno državno pitanje i da je njegova realizacija morala biti prioritet u odnosu na avgustovske godišnje odmore.
“Koji je problem bio da se Vlada sastane u najkraćem roku, ako je Ministarstvo završilo nacrte? Plašim se da se iza svega toga krije namjera da se spriječi ulazak u reforme pravosuđa, koje najodgovorniji pojedinci iz vrha izvršne vlasti priželjkuju i žele, a da se pokrivaju navodno prekratkim rokovima", smatra Kaluđerović. Prema njegovoj ocijeni, taj scenario će biti providan.
Znali smo da će ovo uraditi
I poslanik Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević smatra da je Vlada juče prekršila zakon, ali naglašava da za to neće snositi nikakve sankcije.
"Vladajuća koalicija u svakom trenutku može da produži rokove kao što su to radili u slučaju izbornog zakona. Svi oni koji su glasali za ustavne promjene i vjerovali DPS-u znali su da oni mogu da produže rokove prostom većinom bez ikakvih zaštitnih mehanizama od strane opozicije", kazao je Knežević.
On je podsjetio da je opozicioni savez Miodraga Lekića prilikom rasprave o ustavnim promjenama ukazivao na činjenicu da je Vlada u svojim akcionim planovima utvrdila rokove u kojima se donošenje suštinskih zakona iz oblasti pravosuđa planira krajem najranije 2015. godine.
"Vladajuća koalicija u svakom trenutku može da produži rokove kao što su to radili u slučaju izbornog zakona. Svi oni koji su glasali za ustavne promjene i vjerovali DPS-u znali su da oni mogu da produže rokove prostom većinom bez ikakvih zaštitnih mehanizama od strane opozicije""Već tad smo znali da će vladajuća koalicija iskoristiti dvotrećinsku podršku za dobijanje evropskog štrika koji će se u stvari pretvoriti u kozmetičke sintakse i definitivno odlaganje reformi u oblasti pravosuđa", dodao je Knežević.
On je kazao i da je upravo Marković u Skupštini saopštio da izvršna vlast ima utvrđene rokove u akcionim planovima kojih će se pridržavati.
"Nažalost, izglasavanjem ustavnih promjena nije se dogodilo ništa revolucionarno, osim što je vladajuća koalicija spasena definitivnog raspada, a reforme u oblasti pravosuđa odložene do ko zna kad", naglasio je Knežević.
( Milica Bogdanović )