Države da budu posvećene rasvjetljavanju sudbine stradalih

Države i društva postjugoslovenskih zemalja dužni su da neprestano i posvećeno rade na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih tokom ratnih zbivanja devedestih godina, poručeno je na konferenciji za novinare povodom Međunarodnog dana nestalih. Mirela Rebronja iz Centra za građansko obrazovanje kazala je da, u situaciji kada godinu za godinom, dvije decenije od ratova koji su se dogodili na prostoru bivše Jugoslavije, govore o hiljadama nestalih, brojke govore same za sebe. “Međutim, ono što ne smijemo zaboraviti jeste da su i države i društva postjugoslovenskih zemalja dužni neprestano i posvećeno raditi na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih tokom ratnih zbivanja devedestih godina”, kazala je Rebronja. Ona je porulila da, kao pojedinci i društva, ne smijemo zaboraviti ni bol porodica koje i dalje tragaju za svojim najbližim. “Jer bez obzira na godine koje prolaze njihova patnja ne prestaje, pa im u tom pravcu zaista dugujemo punu podršku, pomoć i solidarnost”. Kako je saopštila, prema podacima Međunarodnog crvenog krsta, 34.886 osoba je nestalo u periodu 1991-2001. “Za posmrtnim ostacima 11.859 osoba se još uvijek traga, od čega je 10.190 osoba čija je sudbina i dalje nepoznata, a za 1.669 nestalih su poznati podaci o stradanju ali posmrtni ostaci nijesu pronađeni”, dodala je Rebronja. U Crnoj Gori se kao nestala vodi 61 osoba, “iako udruženja porodica žrtva, kao i organizacije i institucije koje su posvećene uspostavljanju tranzicione pravde kontinuirano rade na pronalaženju novih podataka i tragova koji bi vodili rješavanju svih otvorenih slučajeva”. “Prema izjavama predstavnika domaćih i stranih institucija uključenih u ovaj proces, Komisije za nestala lica, Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, najveći izazov predstavlja nedostatak informacija o skrivenim lokacijama na kojima su pokopani posmrtni ostaci nestalih”, pojasnila je Rebronja. U tom pravcu, dodala je, bi nadležne institucije svake od zemalja morale posvećenije i intenzivnije raditi, kako bi pomogli identifikaciji mjesta stradanja, a time i pronalaženju i identifikaciji nestalih. “Od ukupnog broja nestalih lica 23.027 slučajeva je zatvoreno, 3.591 lice je pronađeno živo, 328 slučajeva je zatvoreno iz administrativnih razloga, a 19.108 lica je smrtno stradalo, njihovi posmrtni ostaci su pronađeni, identifikovani i predati porodicama”, rekla je Rebronja.

Otvoreno pismo predsjednicima Predsjednik Udruženja nestalih i ubijenih na Kosovu i Metohiji – Crveni božur, Ljubiša Filipović, kazao je da su u koordiniciji sa srpskim udruženjima nestalih uputili otvoreno pismo svim predsjednicima država u regionu, u kojem zahtijevaju da se konačno utvrdi istina o članovima njihovih porodica. “To nije problem samo porodica već društveni i nacionalni, zato problem treba da rješavaju ne samo porodice, već institucije. Porodice su dodatno ogorčene jer se žrtvama manipuliše, a njihovo tragedija koristi u dnevno političke svrhe”, navodi se u pismu. Filipović smatra da istražni organi nijesu dovoljno angažovani u prikupljanju informacija o lokacijama grobnica i utvrđivanju okolnosti stradanja žrtava. “Sporo se ekshumiraju već lociranje grobine, posebno na prostoru Hrvatske i Kosmeta, a identifikacija stradalih traje godinama”, rekao je on, navodeći da pravosudne institucije sporo procesuiraju ratne zločine. Iz Udruženja su poručili da političari ne stvaraju pozitivan ambijent u kojem bi se pitanje nestalih rješavalo isključivo kao humanitarno-pravno pitanje. “Zato i ponovo i danas tražimo od svih Vlada u regionui, da što prije utvrde državnu strategiju u oblasti rješavanja sudbine nestalih i da obezbijede uslove za kvalitetan rad institucija u toj oblasti”, kazao je Filipović.

Sve nevine žrtve zaslužuju poštovanje Član udruženja, Milena Radević, saopštila je da pitanje kidnapovanih i nestalih ne može i ne smije biti samo problem i briga porodica nestalih i udruženja oko kojih su one okupljene. “Ova civilizacijska i humanitarna pitanja uspješno mogu rješavati jedino vlade država bivše Jugoslavije u kojima je bilo ratnij sukoba i resorne institucije i organizacije, kako domaće, tako i međunarodne”, navela je ona. Prema riječima Radević, bez obzira na karakter proteklih ratova i na to ko je iz njih izašao kao pobjednik, a ko kao gubitnik, sve nevine žrtve zaslužuju makar poštovanje, pažnju i razumijevanje za nagomilane pravne, administrativne i socijalne problem koje njihove porodice imaju. “Kada su sve žrtve u čitavom regionu u pitanju, a posebno srpske žrtve, sve ovo je izostalo. Kao što niko od njih koji su naredili ili poćinili zločine nad nedužnim ljudima, do sada nije pravedno kažnjene”, rekla je ona. Radević je poručila da Udruženje nastavlja mukotrpnu, ali istrajnu borbu za saznanje istine i dosezanje pravde za sve žrtve regiona.

( MINA )