Hotovi kupci strahuju da će ostati i bez novca i bez imovine
Sugrađani osumnjičenog za pranje novca Velije Hota, tvrde da nijesu znali čime se on bavio i kako je zarađivao novac
Nekoliko kupaca nekretnina u stambeno - poslovnom centru čiji je vlasnik Velija Hot, strahuju da bi mogli ostati i bez objekata i bez para koje su za njih dali, nakon što je policija raspisala potjernicu za Hotom zbog sumnje da je oprao novac stečen od šverca droge.
Policija je prije desetak dana, zbog sumnje da je počinio isto krivično djelo, uhapsila Vladana Simonovića (35), a Hot je tada, kako je zvanično saopšteno, pobjegao.
Nekoliko Rožajaca kazali su novinaru “Vijesti” da će, ukoliko ostanu bez kupljenih prostora i novca, tužiti državu, jer je „sumnjivom investitoru prodala zemljište i dala potrebne dozvole kako bi kroz izgranju zgrade prao prljav novac“.
Još nije završena izgradnja Hotove stambeno – poslovne zgrade u centru Rožaja, koja je počela 2007. godine.
Od najmanje 60 stambenih i poslovnih jedinica prodato je oko 90 odsto, ali su ugovori, prema informacijama „Vijesti“ potpisani za svega 18 objekata. Ostali vlasnici imaju samo predugovore na osnovu kojih ne mogu nekretnine uknjižiti na svoje ime, odnosno, kako pojašnjavaju pravnici, one bi mogle biti i predmet zapljene ukoliko se pojavi neko kome Hot duguje novac.
U cijelom slučaju bi bilo jako interesantno i ako bi došli do spiska ulagača i kupaca. Prema nekim saznanjima o kojima se u gradu govori, dio stanova su kupile osobe koje su bezbjednosno interesantne, pa bi bio zanimljiv i način na koji su oni vršili plaćanje
Kupci prostora u Hotovom objektu, među kojima ima i veoma uglednih Rožajaca, ističu da nijesu znali kako je Velija zaradio novac, uprkos tome što se on kao bezbjednosno interesantna osoba, među 700 kriminalaca, pominje u Plavoj knjizi Uprave policije koja je sačinjena 2007. godine.
Upravo te godine je Hotova firma „Euro central“ kupila je 600 kvadrata zemlje od Opštine Rožaje, a od Ministarstva za uređenje prostora dobila građevinsku dozvolu.
U objekat, koji je u završnoj fazi, do sada je uloženo oko tri miliona eura.
“Nijesmo imali pojma o porijeklu Hotovog novca, vjerovali smo da je u inostranstvu bio biznismen i tako zaradio pare. Da smo znali da radi sa drogom, sigurno kod njega ne bismo kupovali poslovne i stambene prostore. Ne bismo mu dali svoje pare, a skoro svi su mu platili, neko gotovinom, neko od kreditnog zaduženja“, tvrdi jedan ugledni Rožajac koji je u spornoj zgradi kupio stan, a koji kao ni ostali njegovi sugrađani koje su “Vijesti” kontaktirale nije želio da mu se ime pomene u novinama.
„Iako završetak objekta nije išao planiranom dinamikom, počeli smo da sumnjamo tek prije dvije godine, kada je Hot zbog droge uhapšen u Bosni. Međutim, tada nas je njegov brat uvjeravao da će sve biti u redu. Sumnjivo nam je bilo i kada prije pola godine nijedna banka nije pristajala da kao garanciju za kredit pod hipoteku uzme neki od objekata u toj zgradi. Ali i tada smo svi ćutali i vjerovali da nećemo biti prevareni. Pobijedila je vjera u državu, čiji organi bi trebalo da štite interes građana“, rekao je sagovornik “Vijesti”.
On je ocijenio da je zakasnila reakcija nadležnih državnih organa, podsjećajući da se svi ugovori, čija vrijednost prelazi 15 hiljada eura, prijavljuju Upravi za sprečavanje pranja novca.
“Njihova je nadležnost da provjere porijeklo para i prate njegove dalje tokove. Ukoliko je to urađeno na vrijeme, čudi i zabrinjava podatak da je bilo potrebno šest godina kako bi se utvrdile veoma bitne činjenice. Ne želimo da vjerujemo da, kao što to svakodnevno tvrdi neka od javnih ličnosti, država zaista štiti kriminalce“, rekao je sagovornik Vijesti.
On kaže da bi za njega i ostale kupce u ovom trenutku najgore bilo da se stane sa radovima.
„Mi bismo tada ostali i bez para i bez objekata. U tom slučaju nam ne bi preostalo ništa drugo već da tužimo državu, čiji organi nijesu radili svoj posao, odnosno koja nije iskoristila sve svoje potencijale kako bi nekog ko je i tada bio sumnjiv investitor spriječila da prevari na desetine kupaca“, rekao je sagovornik “Vijesti”.
Stambeno – poslovni objekat Velije Hota se prostire na 600 kvadrata. Na prva tri sprata su poslovni, a na preostala četri, stambeni prostori. Zemljište u centru grada je Hotova firma „Euro central“ kupila na tenderu, kao najbolji ponuđač, za 450 hiljada eura, u šta je uračunata i naknada za komunalno uređenje. Tu odluku aminovala je i Skupština opštine. Prema zakonu koji je važio 2007. godine, građevinsku dozvolu za objekte od preko hiljadu kvadrata, izdala je Vlada, odnosno resorno ministarstvo.
Policija sumnjiči četrdesetdevetogodišnjeg Hota (49) da je krivično djelo pranje novca počinio tako što je, u periodu od 2005. do 2007. godine, prikrivao način pribavljanja novca u iznosu od 779.393,30 eura, koji je stekao kriminalnim aktivnostima – vršenjem krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga na teritoriji Bosne i Hercegovine i Slovenije. Policijski službenici su, kako je saopšteno iz Uprave policije, izvršili kontrolu poslovanja firmi "Euro Central" i "Euro Central I".
Policija sumnjiči četrdesetdevetogodišnjeg Hota (49) da je krivično djelo pranje novca
“Pribavljena je poslovna dokumentacija poslovanja ove dvije firme za period od kada su osnovane do 2013, kao i dokumentacija o novčanim transakcijama V. H. u svojstvu fizičkog lica za period od 2005. do 2007”, piše u saopštenju.
Opština dobila spor i nije prihvatila stan na ime duga
Prema informacijama “Vijesti” iz lokalne uprave, firma „Euro central“ ostala je dužna 80.000 eura, zbog čega je Opština presavila tabak i dobila spor. Iako je presuda odavno pravosnažna, oni još nijesu naplatili novac jer je žiro-račun „Euro centrala“ u blokadi.
„Hot nam je na ime duga nudio stambeni ili poslovni prostor, ali mi nijesmo pristali na kompenzaciju“, saopšteno je iz lokalne uprave. Odgovarajući na pitanje Vijesti, oni su saopštili da niko iz Opštine nije kupio nekretninu u Hotovoj zgradi.
Među kupcima i bezbjednosno interesantne osobe
Pravnici sa kojima su “Vijesti” razgovarale, različito tumače trenutni status kupaca u Hotovoj zgradi. Jedan od njih rekao je da je situacija jasna, ukoliko su radovi izvođeni od novca kupaca, koji su u tom slučaju suinvestitori i da tada ne bi moglo da dođe do zapljene onoga za šta imaju dokaz da je njihovo.
„Međutim, ukoliko je zgrada rađena od investitorevog novca za koji postoji dokaz da je 'prljav', a većina kupaca ima samo predugovore, na osnovu kojih ne može na sebe uknjižiti nepokretnu imovinu, mogli bi se naći u određenom pravnom vrtlogu“, tvrdi rožajski advokat.
Prema njegovom mišljenju, problem bi moglo da predstavlja i ako objekat nije u potpunosti legalan, odnosno ako je rađen u većim gabaritima od predviđenih, o čemu se u čaršiji spekuliše.
„U cijelom slučaju bi bilo jako interesantno i ako bi došli do spiska ulagača i kupaca. Prema nekim saznanjima o kojima se u gradu govori, dio stanova su kupile osobe koje su bezbjednosno interesantne, pa bi bio zanimljiv i način na koji su oni vršili plaćanje. A kako su prostore kupovale i određene javne ličnosti iz Rožaja, trebalo bi provjeriti da li su oni nekretnine plaćali novcem ili na drugi način, odnosno da li u tim odnosima ima elemenata krivičnog dijela“, rekao je rožajski advokat. On je istakao da postoji način da se kupci obeštete ako je prolongiran rok za završetak zgrade.
„Mi ostali smo vjerovali. Nijesmo pažljivo čitali šta potpisujemo, olako smo davali novac. Većina nas se nije zaštitila tom klauzulom“
„U njihovim ugovorima bi trebalo da postoje klauzule koje definišu šta se dešava ukoliko objekat ne bude završen na vrijeme. To bi moglo da podrazumijeva da im investitor za određeni period isplati novac koji su davali za stanarinu ili zakup poslovnog prostora dok su čekali okončanje radova“, rekao je advokat.
Kupci tvrde da samo rijetki imaju takvu kaznenu klauzulu u ugovoru.
„Mi ostali smo vjerovali. Nijesmo pažljivo čitali šta potpisujemo, olako smo davali novac. Većina nas se nije zaštitila tom klauzulom“, rekao je jedan od kupaca.
„Bez obzira na to, ukoliko u ugovoru stoji odredba do kog roka treba da im se preda nepokretnost, a investitor to ne uradi, kupci, po zakonu o obligacionim odnosima, preko suda mogu tražiti naknadu štete. To bi svakako zahtijevalo još vremena, novca, a u ovakvom trenutku i vjere da se od osobe koju policija sumnjiči za pranje para može izvršiti obeštećenje“, rekao je advokat.
Galerija
( Aida Skorupan )