Krivokapić: Radna grupa će ispoštovati rokove

Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić rekao je da se nada će Radna grupa za za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, prvi dio posla završiti do 10.septembra, roka koji je odredila Skupština, ali da će proces i dalje ostati na dnevnom redu. On je danas razgovarao sa kopredsjednicima Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces Srđanom Milićem i Milutinom Simovićem. Krivokapić je ocijenio da se rad Radne grupe već može smatrati uspješnim u vezi sa unaprjeđenjem izbornog procesa u Crnoj Gori. "Na 11 sjednica je odrađen ogroman posao na pravi način, pristupilo se temeljnom preispitivanju zakonodavstva što je bila naša davna obaveza. To nije karakteristično za Crnu Goru, sve demokratije su imale preispitivanja tih procesa, a Velika Britanija i referendum o svom izbornom zakonodavstvu", kazao je Krivokapić novinarima nakon sastanka. On je naveo da je proces koji radi crnogorska Skupština normalan za demokratije i da je poželjan.

"Očekujemo da ćemo prvu fazu zatvoriti do roka koji je odredila Skupština, ali proces će i dalje ostati na dnevnom redu i ispitivaće se i dalje mogućnosti da unapređujemo to zakonodavstvo", dodao je Krivokapić. On je naveo da je sa Milićem i Simovićem razgovarao o potrebi stabilnosti političkog sistema i njegovoj izgradnji. "Političke partije su sidro političkog sistema i mora se znati da u modernim demokratijama pitanje stabilnosti njihovog finansiranja ima i svoj kontrapod-dilemu između stabilnog finansiranja iz državnih resursa i tajkunizacije partija,što je izazov koji stalno prijeti", upozorio je on. Prema riječima Krivokapića, nije u pitanju samo formalni već sistemski politički izazov "i uvijek sam za to da obezbijedimo stabilno finansiranje partija da bi se opasnost od tajkunizacije, posebno u tranzicionom periodu umanjila i potpuno isključila". Na pitanje šta je motivisalo parlament da se bavi problemom „tajkunizacije“, on je naveo da je ta tema na dnevnom redu Radne grupe. „Kada se otvori ta tema treba da je razmotrimo politički odgovorno prema budućnosti i dijelu prošlosti. Partije ali i civilni sektor mogu biti žrtve tajkunizacije što je kraj odgovorne države i političkog sistema“, rekao je Krivokapić. On je kazao da je uticaj tajkuna na političke odluke stvar koja postoji i u razvijenim zemljama, pa i u Crnoj Gori. „Naša je želja da zaštitomo političke partije od toga u što većoj mjeri. Naše je da izgradimo sistemske barijere u zakonima tako što ćemo ojačati finansijsku nezavisnost partija“, rekao je Krivokapić. On je dodao da je bolje da partije budu vezane za državne prihode nego na tržištu gdje „druge vrste donacije mogu biti presudene za njihovo pozicioniranje“. Milić je rekao da je Radna grupa nastavila dobar duh crnogorskog parlamenta- da se može uspostaviti dijalog i o pitanjima koja su u prošlosti izaziovala duboke podjele. „Prezadovoljan sam načinom na koji je Radna grupa radila. Ne bavim se optimizmom i pesimizmom, ali završićemo do 10. septembra posao“, kazao je on. Milić je kazao da se ne radi samo o centralizaciji biračkog sistema već o definisanju odgovornosti. On je dodao da je u dosadašnjem sistemu postojala podjela odgovornosti gdje niko nije bio odgovoran kakav nam je birački spisak, navodeći da Zakon o crnogorskom državljanstvu nije najsporniji. "Naš predlog biće da se nastavi rad u podgrupama da bi konačni oblik dobili na onoj sledećoj sjednici tokom iduće sedmice, gdje ćemo raspravljati o svim tim zakonima, i sa njima ići kao radna grupa prema Kolegijumu predsjednika Skupštine i ostalim tijelima od kojih moramo da zatražimo mišljenje", kazao je Milić. Simović je ocijenio da je radna grupa napravila dobar iskorak u svom zadatku, navodeći da se njenim radom stvar ne završava, jer je u pitanju proces. "Imali smo i mišljenja OEBS, ODIHR i Savjeta Evrope i to je bila vodilja rada radne grupe. I zaključili smo da je ovaj posao bio u interesu svih crnogorskih partija kao i potreba u cilju daljeg unapređenja demokratije", rekao je on. Simović je podsjetio da će vjerovatno ići sa novim zakonom, o jedinstvenom biračkom spisku, »a sa ostalim zakonima ići ćemo sa izmjenama i dopunama, uključujući i krovni o izboru odbornika i poslanika«. Upitan da li postoji neki okvirni rok iz Evrope, on je odgovorio da ne ispunjavaju ničije domaće zadatke, već da realizuju unutrašnju crnogorsku potrebu. „Jer sam kazao da smo svi ustanovili da je to naša zajednička potreba da doprinesemo daljoj izgradnji povjerenja u izborni proces. Sigurno naši međunarodni partneri s pažnjom prate rad Radne grupe i siguran sam da cijene da Crna Gora kroz taj rad pokazuje zrelost i potvrdu puta ka Evropskoj uniji“, zaključio je on. Na pitanje kada očekuje da Ministarstvo pravde pošalje predloge zakona koji moraju biti usklađeni sa izmjenama Ustava i njihovo kašnjenje, Krivokapić je rekao da su ministarstva imala dovoljno vremena da pripreme i naprave izmjene. On je naveo da su rješenja koja su usvojena poznata više mjeseci čak i prije izmjena Ustava. „Prošla su provjere Venecijanske komisije i mislim da su ministarstva na vrijeme znala što mogu biti konačna rješenja i imala su vremena da se pripreme i naprave izmjene. Računam da to mogu da urade u primjerenom roku“, kazao je Krivokapić.

Galerija

( Mina )