Kako preživjeti brutalni izdavački mehanizam

Izdavačka industrija je bespoštedan biznis, pa nije rijetkost da su se i najtalentovaniji pisci današnjice morali naći unutar tog brutalnog mehanizma i često se suočavali s odbijanjem.

Samanta Šenon postala je književna zvijezda u 21. godini nakon objavljivanja debitantskog romana “The Bone Season”, tako da su njen prvijenac prozvali “izdavačkim čudom”. Njen roman i dalje je bestseler na brojnim književnim listama. Prije samo nekoliko godina, deset agenata kojima je poslala svoj rukopis odbilo je bez objašnjenja. Šenon objašnjava da je bila istrajna u pisanju jer je osjećala veliki poriv da ispriča priču prvog romana, koji ju je u teškim trenucima uvijek tjerao dalje. Ustrajnost je kvalitet i ostalih autora koji su pretrpjeli dugačak niz pokušaja i odbijanja.

Američki autor Džejms Paterson, koji se proslavio svojim serijalom o psihologu Aleksu Krosu, prenio je kako se osjećao kad je počinjao sa pisanjem.

"Mislio sam da je arogantno pretpostavljati da se od pisanja može živjeti. Jednostavno sam osjećao potrebu da izbacim priče iz sebe. Zašto to nastavljam da radim? Zato što me pripovijedanje i dalje čini živim”, izjavio je pisac.

Paterson je odbijen čak 31 put za svoj prvi roman “The Thomas Berryman Number”, ali je nakon mukotrpnog početka knjiga osvojila prestižnu nagradu “Edgar” za najbolji triler 1977. godine. Pisac je do sada objavio na desetine romana raznih žanrova, od kojih su mnogi bili bestseleri. Iako su knjige o Aleksu Krosu adaptirane u tri filmska hita, pisac tvrdi da mu, uprkos tome, holivudski producenti i dalje isporučuju pisma u kojima ga odbijaju.

"Život je dobar, ali to ne znači da sve ide kako zamislimo. Postalo mi je lakše da se ljubazno zahvalim, slegnem ramenima i nasmiješim se. Navikao sam se nakon nekog vremena”, konstatuje Paterson.

Amerikanka Meri Higins Klark, autorka najprodavanijih romana misterije i intrige, provela je šest godina nastojeći da objavi svoju prvu kratku priču. Dobila je 40 pisama u kojima je odbijena, pa je prodala jednom časopisu za 100 dolara i kasnije uokvirila prvi ček, a 1990. godine, dakle četrdeset godina kasnije, potpisala je ugovor na 64 miliona dolara s izdavačkom kućom “Simon i Schuster”.

“Bila sam potpuno uvjerena da ću da uspijem. Svako odbijanje dodatno me učvrstilo u tom uvjerenju i odluci da ću postići cilj”, kazala je Higins Klark. Nakon niza godina i uspješne spisateljske karijere, Higins Klark ponekad i dalje strahuje da će razočarati obožavaoce.

“Čitaoci su pametni i reći će 'nekad sam je volio, ali u posljednje vrijeme to više nije toliko kvalitetna literatura'. Uvijek morate da pričate nove i 'svježe' priče. Morate biti spremni da će uvijek postojati i negativne kritike, vrlo rijetki su ih uspjeli izbjeći. Možda jedino Biblija”, objasnila je.

( Jelena Pavićević Tatar )