SAD razmatraju opciju za napad na Siriju po "kosovskom“ scenariju

Dok predsjednik Barak Obama i dalje odmjerava opcije za odgovor na navodni napad hemijskim oružjem u Siriji, njegovi saradnici za nacionalnu bezbjednost proučavaju vazdušni rat NATO na Kosovu kao mogući model za djelovanje bez mandata Ujedinjenih nacija.

S obzirom na to da bi Rusija u Savjetu bezbjednosti vjerovatno stavila veto na bilo kakvu vojnu akciju, čini se da se predsjednik premišlja da li da zaobiđe UN, iako je upozorio da bi za to bila potrebna snažna međunarodna koalicija i pravni okvir.

„Ako SAD napadnu drugu zemlju bez mandata UN i bez jasnih dokaza koji mogu biti predočeni, postavlja se pitanje da li bi to bilo u skladu sa međunarodnim pravom i da li bismo imali podršku saveznika za tako nešto“, rekao je Obama u petak za CNN, u prvim javnim komentarima nakon smrtonosnog napada u srijedu.

On je napad opisao kao „javno veliki događaj koji izaziva ozbiljnu zabrinutost“ i priznao da SAD imaju ograničeno vrijeme za odgovor. Međutim, dodao je da je neophodno da inspektori UN ustanove da li je bilo napada hemijskim oružjem.

Obama je juče ujutro razgovarao o Siriji sa svojim savjetnicima za nacionalnu bezbjednost.

„Djelovaćemo veoma oprezno kako bismo donijeli odluke u skladu sa našim nacionalnim interesom, kao i procjenu šta može unaprijediti naše ciljeve u Siriji,“ rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće.

Kosovo je očigledan presedan za Obamu jer su ubijani civili, kao i u Siriji, a Rusija ima dugogodišnje veze sa vlašću koja je optužena za zločine. Predsjednik Bil Klinton je 1999. godine iskoristio podršku NATO i načelo da štiti ranjivu populaciju, kako bi opravdao 78 dana vazdušnih napada.

Jedan visoki zvaničnik administracije je rekao da je „kosovski presedan“ jedna od mnogih tema na sastancima u Bijeloj kući o krizi u Siriji. Takođe se razmatra da li bi vojni udar imao neželjene posljedice, destabilizovao susjede poput Libana ili izazvao još veći odliv izbjeglica u Jordan, Tursku i Egipat.

„Prejako bi bilo reći da radimo na pravnom okviru za akciju, s obzirom na to da predsjednik još nije donio odluku,“ rekao je zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman. „Ipak, Kosovo je, naravno, presedan za nešto što je možda slično“.

Nadomak Sirije se nalaze dva razarača američke mornarice, opremljena krstarećim raketama „tomahavk“, naoružanjem dugog dometa, koje bi vjerovatno bilo među prvim lansirano na mete u Siriji ako predsjednik odluči da pokrene vojnu akciju.

Ruska vlada je u petak pozvala sirijskog predsjednika Bašara al Asada da istražiteljima Ujedinjenih nacija omogući pristup oblastima istočno od Damaska, gdje se desio napad. Međutim, američke i strane diplomate su kazale da potez Rusije ne odražava nikakvu promjenu njene podrške Asadu ili otpora kaznenim mjerama Savjeta bezbjednosti.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova je u saopštenju stavilo naglasak na to da sirijske opozicione snage obezbijede siguran pristup mjestu „navodnog incidenta.“ U drugom saopštenju se ukazuje na to da je napad zapravo provokacija pobunjenika. U njemu se navode izvještaji sa kritikama na račun vladinih snaga, koji su postavljeni na Internet nekoliko sati prije napada.

„Pojavljuje se sve više dokaza koji ukazuju da ovaj zločinački čin ima otvoreno provokativni karakter,“ rekao je u saopštenju Aleksandar K. Lukaševič, portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova. „Ovdje je riječ o prethodno planiranoj akciji.“

Međutim, Lukaševiča je možda zbunila praksa Jutjuba da vrijeme postavljenih snimaka određuje na osnovu vremena u svom sjedištu u Kaliforniji, bez obzira na vremensku zonu porijekla. Napadi u Siriji su se dogodili rano u srijedu, kada je u Kaliforniji još bio utorak.

Lukaševič je pohvalio Asadovu vladu zato što je primila Karlu del Ponte, člana komisije UN o Siriji, koja je u maju rekla da su pobunjenici koristili hemijsko oružje, i optužila sirijsku opoziciju zato što ne sarađuje u istrazi koju sprovode eksperti UN.

CBS njuz je u petak, pozivajući se na zvaničnike administracije, objavio da su američke obavještajne agencije prije napada u srijedu uočile aktivnost na lokacijama gdje se, kako se vjeruje, nalazi hemijsko oružje. Te aktivnosti, vjeruju ti zvaničnici, su možda bile pripreme za napad.

Drugi zapadni zvaničnici su manje oprezni od Obame. „Znam da bi neki ljudi u svijetu voljeli da kažu da je ovo neka vrsta zavjere iza koje stoji opozicija u Siriji,“ rekao je šef britanske diplomatije Vilijam Hejg u intervjuu za Skaj njuz. „Mislim da su šanse za to zanemarljive i stoga vjerujemo da je ovo hemijski napad iza kojeg stoji Asadov režim“.

Hejg nije govorio o upotrebi sile, kao Francuska, ako se ispostavi da je vlada odgovorna za napad. Međutim, rekao je da to nije „nešto što humani ili civilizovani svijet može ignorisati.“

Ovakve izjave podsjećaju na Kosovo, gdje se jugoslovenska vlada Slobodana Miloševića brutalno obračunala sa etničkim Albancima 1998. i 1999, podstakavši Klintonovu administraciju da odluči da vojno djeluje, zajedno sa NATO saveznicima.

Klinton je znao da nema izgleda da se obezbijedi rezolucija Savjeta bezbjednosti UN koja bi odobrila upotrebu sile. Rusija je odavno bila saveznik Miloševićeve vlade i bilo je sigurno da će blokirati akciju u Savjetu bezbjednosti.

Stoga je Klintonova administracija svoju akciju jednim dijelom opravdala kao intervenciju u cilju zaštite ranjive i ugrožene populacije. NATO je izveo vazdušne napade prije nego što je Milošević pristao na zahtjeve NATO, koji su uključivali povlačenje jugoslovenskih snaga.

Puno načina za akciju mimo UN

„Argument u slučaju Kosova 1999. je bio da postoji teška humanitarna kriza i da međunarodna zajednica ima odgovornost da djeluje i, u slučaju potrebe, da to učini primjenom sile,“ rekao je Ivo H. Dalder, bivši ambasador SAD pri NATO, sada predsjednik Čikaškog savjeta za globalna pitanja.

U slučaju Sirije, dodao je Dalder, administracija bi mogla tvrditi da je upotreba hemijskog oružja stvorila tešku humanitarnu krizu i da bez odgovora silom postoji opasnost da ga Asadova vlada ponovo upotrijebi. Druga osnova za intervenciju u Siriji, kazao je Dalder, moglo bi biti kršenje Ženevskog protokola iz 1925, koji zabranjuje upotrebu otrovnih gasova u ratu. Denis B. Ros, bivši Obamin savjetnik za Bliski istok, rekao je da ako predsjednik želi da stvori zakonsko opravdanje za akciju, „postoji puno načina da se to učini izvan konteksta UN.“

Prevela: Angelina Šofranac

Galerija

( Mark Landler, Majkl R. Gordon (NY Times) )