Iz Instituta za biologiju mora apeluju: Sačuvajmo delfine

Barski ribar Marko Dabović prekjuče je u plićaku pronašao ranjenu morsku kornjaču sa lakšim povredama na glavi, izvukao je i čamcem odvezao na otvoreno more

6 komentar(a)
22.08.2013. 16:38h

U sklopu NETCET projekta istraživanja brojnosti populacija delfina metodom fotoidentifikacije, koji se jednim dijelom finansira iz sredstava Evropske unije, a realizuje na području Bokokotorskog zaliva i otvorenog mora Crne Gore, stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora utvrdili su da u vodama zaliva stalno boravi populacija od osam delfina.

Istraživački tim koji čine dr Mirko Đurović, dr Zdravko Ikica i Vladan Vuković ustanovio je stalno prisustvo populacije takozvanih dobrih delfina (Tursiops truncatus), od čega je pet odraslih i tri mladunca. Njihovo kretanje je zabilježeno na području cijelog zaliva.

“U toku istraživanja primijećeno je da se jedan ne mali broj plovnih objekata, u prvom redu velikih motornih jahti, kreće kroz ova područja velikom brzinom, čime mogu da izazovu sudar sa delfinima i njihovo uginuće. Stoga apelujemo na sve, kako domaće skipere, tako i naše drage goste, da prilikom plovidbe kroz zaliv maksimalno smanje brzinu i obrate pažnju na eventualno prisustvo delfina ispred njihovih plovila”, kazao je juče tim povodom “Vijestima” rukovodilac NETCET projekta u Institutu za biologiju mora dr Mirko Đurović.

Kako je rekao, turisti na jahtama i gliserima, kada uoče prisustvo delfina, zastanu i uživaju da ih gledaju, ali većina to radi suprotno pravilima, kako bi na bezbjedan način uživali u njihovom posmatranju”.

“Stoga su, u okviru NETCET projekta, štampani posteri za skipere brodova, gdje su jasno istaknuta pravila kako i pod kojim uslovima možete posmatrati delfine a da to bude bezbjedno i za posmatrače i za njih. Osnovno pravilo jeste da, ukoliko ih vidite, smanjite brzinu kretanja plovila, ustanovite smjer njihovog kretanja i onda se plovilom krećete u njihovom smjeru, paralelno sa njima, ne približavajući im se na udaljenost manju od 100 metara”, istakao je dr Đurović.

Svi da se potrude oko delfina

On je kazao da je prisustvo delfina u zalivu turistička atrakcija, ali veliko bogatstvo sa prirodnjačko - ekološkog stanovišta, pa bi svi trebalo da se potrude da zaštite i što manje uznemiravaju te pametne morske sisare.

Istraživački tim kotorskog Instituta pozvao je i sve najmlađe stanovnike Boke Kotorske i turiste sa područja Orahovca, Krašića, Bijele i drugih mjesta u kojima je uočeno prisustvo delfina da, ako imaju mogućnost izlaska na more, posmatraju i uživaju u igri delfina, prije početka školske godine.

Prekjuče je pred plažom u Sutomoru poznati barski ribar Marko Dabović pronašao ranjenu morsku kornjaču – glavatu želvu (Caretta caretta) koja je na glavi imala lakše povrede, najvjerovatnije nastale od sudara sa nekim brzim plovilom. Dabović je kornjaču, koja je na sebi imala i metalnu pločicu sa brojem, što svjedoči da su je naučnici već ranije negdje tagovali, izvukao iz plićaka u kome se nalazila, čamcem odvezao dalje od obale na otvoreno more i pustio je, a o svemu su obaviješteni i stručnjaci kotorskog Instituta za biologiju mora.