U Indiji znatno opao broj ženske djece: Sin ili abortus

Kada je Mitu Hurana saznala da je trudna, nije mogla da bude srećna. Suprug i njegova porodica istog dana su počeli da vrše nasilje nad njom, da je zanemaruju, uskraćuju joj hranu i vrše pritisak da abortira – samo zato što nije nosila sina.

Ova 36-godišnja ljekarka je prva žena u Nju Delhiju, u Indiji koja je tužila supruga, njegovu porodicu alii članove bolničkog tima koji su otkrili pol njenih nerođenih bliznakinja – čin koji je zabranjen u Indiji.

Njena tužba se smatra "slučajem od nacionalnlog interesa".

Iz Ujedinjenih nacija su saopštili da je "dramatična razlika" u odnosu polova u Indiji "razlog za zabrinutost"

Indija zvanično osuđuje praksu ubijanja ženskih fetusa, a prenatalno utvrđivanje pola zabranjeno je zakonom gotovo dvije decenije.

Međutim, vladini podaci, kao i tužba Hurane, ukazuju da ova praksa nije iskorijenjena. Prema posljednjem popisu stanovništva, na svakih 1.000 dječaka u Indiji rodi se 940 djevojčica.

Međutim, ova razlika je veća u bogatijim gradovima, poput Nju Delhija - svega 870 djevojčica na 1.000 dječaka.

Za manji broj djevojčica u zemlji stručnjaci krive zanemarivanje, visoku smrtnost porodilja i čedomorstvo – što je trend koji je dijelom motivisan mirazom, kao i željom roditelja da dobiju sina, te sve većom upotrebom polno selektivne tehnologije.

Iz Ujedinjenih nacija su saopštili da je "dramatična razlika" u odnosu polova u Indiji "razlog za zabrinutost".

Hurana je za britanski list "Indipendent" ispričala da su je suprug Kemal i njegova porodica na prevaru naveli da 2005. uradi ultrazvuk kojim se utvrđuje pol fetusa, a zatim pokušavali da je primoraju da abortira.

Svi članovi porodice negiraju optužbe. Oni će se kasnije ovog mjeseca pojaviti pred okružnim sudom, zajedno sa predstavnikom bolnice Džaipur Golden, gdje je ova procedura navodno obavljena.

Ispričala je da je tokom trudnoće trpjela ogromno nasilje, između ostalog da ju je suprug gurno niz stepenice, da je zatvarana u jednu prostoriju, da su joj uskraćivani ljekovi i neophodan odmor.

"Moram da se borim kako bih za moje kćerke stvorila bolji svijet i bolje društvo“, kaže Hurana

"Kazali su mi da bi trebalo da uradim abortus i da bi morali da plaćaju miraz kako bih udala kćerke“, požalila se.

Nakon što je uložila tužbu, Hurana je napustila supruga. Naglasila je da su se sve njene muke isplatile rođenjem kćerki.

"Rađanje me je učinilo snažnijom i samopouzdanijom. Roditelji i kćerke su moja inspiracija i snaga“, kazala je.

"Stvari se mijenjaju. Žene se bude. One govore protiv nasilja, ali i dalje ima puno toga što treba da se uradi. Naš sistem je i dalje patrijarhalan i želi da guši svaki glas žena. I dalje me krive za ono što se desilo".

Hurana je podnila tužbu u skladu sa zakonom o prenatalnim dijagnostičkim tehnikama. Osobi koja bude proglašena krivom pod ovim zakonom prijeti i do tri godine zatvora i novčana kazna. Međutim, procenat onih koji su osuđeni u skladu sa ovim zakonom je svega šest odsto.

Iz UN krive za to postojeće patrijarhalne vrijednosti i želju za dobijanjem nasljednika. Doktor Kamal Hurana, ortopedski hirurg, negirao je optužbe.

"Ove optužbe su neistinite. Ona pokušava da uništi mene i moju karijeru. Ne znam zašto izmišlja ove optužbe. Nije bilo zahtjeva za miraz, niti fizičkog nasilja“.

Time je mislio na izvještaj glavnog zvaničnika okružnog ministarstva zdravlja, koji je zaključio da nema "direktnog ili posrednog dokaza utvrđivanja pola“ u bolnici Džaipur Golden. Doktor Kiran Čavla , šef bolničkog odjeljenja za kontrolu kvaliteta, kazao je:

"Ovo je veoma ugledna bolnica. Takvi testovi se ovdje nisu radili i svako ko tvrdi drugačije vara se“.

Mitu Hurana osporava rezultate izvještaja.

"Moram da se borim kako bih za moje kćerke stvorila bolji svijet i bolje društvo“.

( Miloš Rudović )