Janko Vučinić: Ugovor za Boku je mini agresija na Herceg Novi
Predsjednik skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu privatizacija Janko Vučinić poručio da je bilo dosta “prifatizacija”, pozivajući tužilaštvo da reaguje
Bilo je dosta privatizacija ili prifatizacija, posla ima i za parlamentarnu Komisiju za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, ali i istražne organe, ocijenio je predsjednik skupštinske komisije Janko Vučinić.
Komisija u sadašnjem sazivu do sada je ispitivala privatizacije hotelske kompanije Onogošt, HTP Boka i Rudnika mrkog uglja Berane. Do kraja godine je u planu da ispitaju još nekoliko značajnih privatizacija.
“Sljedeće na dnevnom redu, pored Marine Bar koja je već trebalo da bude ispitana, su privatizacije Gornjeg Ibra i Fabrike mašinskih elemenata u Rožajama, koje će se posebno pažljivo ispitivati. Zatim slijede Lenka i Bjelasica Rada u Bijelom Polju i hoteli u Ulcinju i na Žabljaku”, najavio je Vučinić u razgovoru za “Vijesti”.
Za ono do sada kontrolisano, kako je rekao, bilo je dovoljno obići i vidjeti stanje tih preduzeća i njihovih zaposlenih “i onda je bilo jasno o čemu se radi”.
Tokom rasprave o nikšićkom Onogoštu, naglasio je Vučinić, došlo se do zaključka da se privatizacija preko berze izvela po tada važećim propisima, ali da se u periodu koji je slijedio radilo na netransparentan način.
“Pri tome je HTP Onogošt ostao bez velikog dijela imovine i zaposlenih jer su uvođenjem stečaja na predlog većinskog vlasnika HLT fonda završili na Birou rada. Moglo se zaključiti da je namjera većinskog vlasnika bila da se domogne imovine Onogošta i da kompaniju ostavi bez radnika jer su jedino oni i manjinski akcionari štitili imovinu preduzeća. Veliki dio imovine rasprodat je bez upoznavanja i odluke Skupštine akcionara. Sada je ispitivanje postupka privatizacije ovog preduzeća posao za istražne organe”, kazao je Vučinić.
Tokom rasprave o nikšićkom Onogoštu, naglasio je Vučinić, došlo se do zaključka da se privatizacija preko berze izvela po tada važećim propisima, ali da se u periodu koji je slijedio radilo na netransparentan način
Jedna sjednica je bila posvećena Rudniku mrkog uglja Berane, zbog tada aktuelnog štrajka sedmorice rudara u jami Petnjik koji su neisplaćene zarade tražili iz jame dvjesta metara ispod zemlje.
Imovina Rudnika je privatizovana iz stečaja, a kupila je kompanija Balkan enerdži iza koje je Restis grupa uhapšenog grčkog biznismena Viktora Restisa. Ono što se dešavalo u rudniku i sa rudnikom je, smatra Vučinić, više za crnu hroniku nego za priču o ekonomiji.
“Rudnik su napustili i vlasnik i država, odnosno nadležno Ministarstvo ekonomije i po svoj prilici biće početkom jeseni ponovo aktuelna ova vruća tema, kojom će se opet baviti i Komisija. Sa isplatom zaostalih zarada na račun koncesija i na štetu građana samo je privremeno ugašen socijalni požar u Rudniku. O njemu su jedino vodili brigu rudari koji su svojim sredstvima i radom uspjeli da sačuvaju ogromnu materijalnu vrijednost i imovinu koju posjeduje napušteni rudnik”, smatra Vučinić.
Na sjednici Komisije, kada se raspravljalo o privatizaciji HTP Boka, bio je i biznismen i većinski vlasnik sadašnje Vektra Boke Dragan Brković.
“Taj privatizacioni ugovor je štetan u tolikoj mjeri da ga možemo smatrati napadom na Crnu Goru, odnosno nekom vrstom mini agresije na Herceg Novi”, ocijenio je Vučinić.
On je rekao da i onaj ko je u tom gradu bio samo jednom može da shvati kakvu i koliku imovinu ima ova kompanija koja sada propada. Vučinić je podsjetio da je srušen hotel Tamaris, ruiniran hotel Igalo, zapušten hotel Plaža, kao i da kompanija ima i drugu vrijednu imovinu imovinu u centru Herceg Novog, na Njivicama, Žanjicama i Rosama.
Sva ta imovina je, dodao je on, plaćena 22 miliona eura kreditom od NLB banke i uz to se Brković obavezao ugovorom da će investirati ne manje od 50, a kasnije aneksom 64 miliona eura.
“Investirano je u pravom smislu riječi nula eura. I ostavljeno 160 radnika bez posla i plata. A ima i tu povoljnost da u slučaju raskida ugovora dobije natrag 70 odsto kupoprodajne cijene ili 15 miliona eura”, rekao je Vučinić.
Vučinić, koji je poslanik Demokratskog fronta, ocijenio je da je proces privatizacije inače, ali naročito u Crnoj Gori, složen i zahtjevan posao, tako da za neko veliko zadovoljstvo i optimizam nema mjesta ni kada je u pitanju rad Komisje u aktuelnom skupštinskom sastavu.
“Odluka o formiranju ovog skupštinskog tijela obavezivala je ne samo mene kao predsjednika Komisije nego i sve njene članove da te poslove odrađujemo na najodgovorniji i najbolji način koji možemo i znamo. Upravo tako sam radio od samog početka, i sa tim mogu biti zadovoljan, ali o učinku Komisije sud donose drugi, između ostalog i vi novinari”, istakao je Vučinić.
Možda Brkoviću nije sve tolerisano džaba
Vučinić se osvrnuo i na prisustvo vlasnika Vektre Dragana Brkovića na prethodnoj sjednici Komisije na kojoj je, kako je rekao, nastupio sigurno, hvalisavo i ponosno sa riječima “ja sam izgradio pola Crne Gore, a da ne izgradim tri hotela” i “ja sam radnička majka”.
“Jedno od glavnih pitanje koje je bilo na sjednicama posvećenim privatizaciji HTP Boka je šta je sa imovinom preduzeća. Odgovor od Brkovića i predstavnika Vektra Boke Milića Popovića je bio da ni jedan dio imovine HTP Boka nije prodat niti stavljen u zalog za kredit kao i to da nijesu imali centa koristi od imovine.
Ako je ta tvrdnja tačna, onda bi se moglo vjerovati Brkoviću da je i radnička majka”, kazao je Vučinić. On je ocijenio da “na kraju nije kriv Brković”. “Krivi su oni koji su potpisali takav ugovor, koji ga nijesu kontrolisali, koji su mu oprostili garancije, produžili rok za investicije i potpisali aneks i trpjeli njegova izvoljevanja. Vjerovatno nije bilo sve za džaba”, istakao je Vučinić.
( Marijana Camović )