Je li na redu i Sahat kula?
Ulica slobode i juče bila u magli od prašine srušenog glavnog dijela hotela „Crna Gora” i gradske kafane, građani i arhitekte zaprepašćeni
Ulica slobode i juče ujutro je bila u magli prašine od srušenog glavnog aneksa hotela „Crna Gora”, koji je u prizemlju imao gradsku kafanu, a na spratu salone.
Video: Zoran Bojović
Nekoliko lokala u toj ulici vlasnici su zatvorili, jer zbog prašine i buke nemaju uslove za rad, a brojni građani koji su prolazili sa tugom su posmatrali ostatke kultne terase zatrpane ostacima korčulanskog kamena. Rušenje hotela prije dvije noći, izgrađenog 1953. godine, autora Vujadina Popovića, zaprepastilo je građane, kao i arhitekte, tim prije što nikada nije bilo pomenuto da će biti srušen, nego rekonstruisan. Hotel je srušen u sklopu radova na novom hotelu „Hilton”.
Vlasnik firme "Normal" Žarko Burić, koja je izvođač radova, prilikom polaganja kamena temeljca za novi hotel u decembru 2011. godine, rekao je da će doći do nekih promjena u izgledu "Crne Gore", ali da će, ipak, zadržati prepoznatljivost.
"Imamo obavezu da sačuvamo duh hotela "Crna Gora" koji je bio simbol Podgorice i nadam se da će to i ostati", istakao je tada Burić.
Arhitekta Andrija Markuš ocijenio je da je aneks hotela "Crna Gora" srušen, iako je rečeno da neće, već samo dograditi jedan sprat, "jer je bilo važnije mišljenje budućeg vlasnika ovog hotela, nekadašnjeg kelnera, nego najvećih autoriteta iz zemlje i inostranstva koji su se pridružili akciji zaštite hotela".
"Potpuno je srušen glavni aneks hotela, koji je u prizemlju imao gradsku kafanu, a na spratu salone, izgrađenog 1953.godine, autora Vujadina Popovića, koji je, sa svojom zgradom "Pošte" i urbanizmom, "embrion" savremene arhitekture i urbanizma Crne Gore. Sa potpunim uništavanjem nastavlja se i na drugom dijelu ovog hotela", kazao je Markuš.
On je podsjetio da je na inicijativu Udruženja arhitekata "Arhitektonski forum" održan naučni skup četiri najveće strukovne organizacije Crne Gore za zaštitu tog hotela, ali da je to bilo uzalud.
"Nevjerovatno posrnuće u ovom vremenu naše istorije najbolje ilustruje da nikad za ovo djelo ili za drugo autorizovane arhitekture iz ovog vremena nijesu ustali Ministarstvo kulture, Zavod za zaštitu kulturnih dobara, Univerzitet Crne Gore, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, ni Fakultet umjetnosti, ni privatni univerziteti, ni Dukljanska akademija, ni ovih dana oglašeni, za interna pitanja, 25 dobitnika Trinaestojulske nagrade", kazao je Markuš.
Hotel “Crna Gora” srušen je preksinoć, a prašina koja se digla nakon rušenja hotela zahvatila je gotovo čitavu Ulicu slobode i raskrsnicu kod hotela.
Mnogi građani koji su se našli u blizini gradilišta zabilježili su svojim foto-aparatima rušenje starog hotela.
Prašina je ušla u stanove građana, koji su tokom večeri pred rušenje otvorili prozore, a u okolnim ulazima juče ujutro je reporter „Vijesti" vidio velike slojeve prašine.
Na rukohvatima su se mogli jasno vidjeti otisci ruku ljudi koji su se penjali do stanova, a na stepenicama otisci stopa.
Iz podgoričke kompanije „Normal", koja je investitor i glavni izvođač radova, na pitanje „Vijesti" da li je rušenje hotela urađeno na bezbjedan način, odgovorili da su upravo iz bezbjednosnih razloga tražili saglasnost Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj.
Sekretarijat je, navode, donio rješenje kojim se zatvara saobraćaj na dijelu Ulice slobode radi demontažnih radova i rušenja u okviru projekta rekonstrukcije i sanacije postojećeg hotela "Crna Gora".
Na pitanje da li je ugovorom bilo predviđeno kompletno rušenje hotela i terase i kako će se sačuvati autentičnost kafane ako je srušena, iz te kompanije su saopštili da "u potpunosti razumiju brigu za jedan objekat koji je bio simbol ovog grada, ali kao što su od početka govorili, i sada potvrđuju da će terasa gradske kafane ostati neizmijenjena".
"Trenutno se u novoizgrađenom bloku izvode radovi na vodovodnim i elektroinstalacijama, termotehnici i drugi zanatski radovi. Centralni dio se neće rušiti, jer je analizom utvrđeno da to nije neophodno, već će se statički ojačati. U centralnom dijelu ruše se pregradni zidovi, skidaju podovi i postojeće instalacije", objasnili su iz te firme.
Iz kompanije "Normal" je saopšteno da se ruši i dio kuhinje i gradske kafane za koje je nakon analize o statičkoj stabilnosti utvrđeno da ih nije dovoljno samo dodatno ojačati i na taj način završiti projektom predviđenu dogradnju, već se mora pristupiti rušenju.
Sedamdesetogodišnji Savo Gardašević živi u zgradi do nekadašnjeg hotela “Crna Gora” i tvrdi da se veoma potresao kada je srušen.
"Čini mi se kao da se sva prašina iz hotela sručila u naš stan. Otvorili smo sinoć prozore, kako bi ušlo malo svježeg vazduha, ali izgleda da ovdje ni na to nemamo pravo", kazao je Gardašević.
Stanari zgrada u ulicama Vuka Karadžića i Slobode, koje se graniče sa hotelom, žalili su se proteklih dana jer se tresu zidovi.
"Od prašine i buke ne može se živjeti. Dio zgrade koji se graniči sa hotelom, prije nekoliko dana se tresao kao da je zemljotres. Tek su se juče sjetili da prskaju zemlju kako bi spriječili dizanje prašine. Ne znam da li mi imamo neka prava na život", kazao je Gardašević.
Radnici su juče prskali zemlju i šut, ali je ipak velika prašina prekrila Ulicu slobode, dok izvođači radova iz preduzeća "Normal kompani" tvrde da rade sve što mogu kako bi radovi što manje uznemiravali građane.
“Buka i prašina koje su izazvane rušenjem i rekonstrukcijom sigurno ne prijaju i jasno je da predstavljanju problem susjedima. Radimo sve što je u našoj moći da to bude u što manjoj mjeri i ovim putem im se izvinjavamo zbog toga, a istovremeno zahvaljujemo na razumjevanju”, saopšteno je iz tog preduzeća.
Tvrde da se uprkos visokim temperaturama, neki radovi, zbog svoje složenosti, ne smiju prekidati.
“Radovi se izvode u dvije smjene, a određene pozicije zbog svoje složenosti se ne smiju prekidati iako vremenski uslovi nisu najidealniji za rad. Podizvođači radova se trude da poštuju preporuke Ministarstva rada i socijalnog staranja povodom rada za vrijeme visokih ljetnjih temperatura”, navodi se u saopštenju. Iako se digla velika prašina u Ulici Slobode, građani su juče ipak uveliko prolazili, a mnogi bi zastali pored i glasno komentarisali rušenje hotela. Pedesetogodišnji Marko Babić sa tugom je gledao ruševinu, nekada najuglednijeg hotela u Podgorici, jer, tvrdi, tamo je zaprosio svoju ženu, a kasnije i vjenčao.
"Mnogo lijepih uspomena vežu me za hotel, žalosno je da takav simbol završi na ovaj način", kazao je Babić.
Zatvorili radnje zbog opasnosti
Nekoliko radnji i butika, koji se nalaze u zgradi koja se graniči sa hotelom, zatvorene su zbog ogromne prašine i opasnosti da neko bude povrijeđen. Iako je Glavni grad zabranio odvijanje saobraćaja za motorna vozila u dijelu Ulice slobode kod hotela, kako tvrde mnogi, građani su uveliko šetali i niko ih nije upozorio da se sklone.
"Odjednom se sinoć sve oburdalo, mislio sam da se zgrada ruši. Svi smo tražili ćošak u koji bi se sakrili dok ne prođe opasnost. Jedna djevojka je ušla neposredno pred rušenje, da je malo kasnije došla, na glavu bi joj pali ostaci. Ne znam kako su to smjeli učinjeti bez ikakvog obavještenja i to dok su ljudi normalno šetali", kazao je Nikola, koji radi u butiku do hotela.
On je juče zatvorio radnju jer tvrdi da se niko ne usuđuje da šeta glavnom ulicom, a kamoli da priđe srušenim zidinama. "U ovoj ulici su veoma visoki zakupi i jedan neradan dan je dovoljan da se stvore veliki gubici", kazao je.
Dmitrović: To mogu samo ljudi bez osjećaja
Arhitekta Predrag Dmitrović smatra da je rušenje hotela ravno zločinu, istakavši da je vjerovatno srušen, jer su to tražili iz „Hiltona", koji ima prepoznatljivu arhitekturu.
"Nemam ništa protiv hotela, ali bilo je u Podgorici dosta slobodnih lokacija, kao što su rupa iza RTCG, lokacija iza kasarne "Morača" ili na dijelu od Ljubovića do magistrale. Međutim, tamo bi trebalo plaćati komunalije, ukloniti privatne objekte i dodijeliti stanove", kazao je Dmitrović.
Ističući da će oni koji su učestvovali u rušenju to "nositi na duši", Dmitrović je naglasio da je hotel bio veoma dobro projektovan i da je studentima arhitekture služio kao matrica kako treba graditi takve građevine.
"Hotel je bio moderan i danas. Njegov arhitekta Vujadin Popović je bio vizionar, koji je čak 1948. godine projektovao bulevar sa četiri trake. Zbog toga je morao da napusti zemlju, jer se tvrdilo da se razbacuje državnim parama", kazao je Dmitrović.
On je ocijenio da hotel mogu da sruše samo ljudi bez intelekta i osjećaja, istakavši da je nezamislivo da se sruše hoteli "Mažestik" ili "Moskva" u Beogradu ili "Bristol" u Sarajevu.
Izbrisana najvrijednija djela
Markuš je optužio Ministarstvo za urbanizam i održivi razvoj da je "pomoglo akciju" kao ekspozitura privatnog neregularnog biznisa. "Oni su nečinjenjem i direktnom pomoći Ministarstva za urbanizam i održivi razvoj, uz građevinsku dozvolu, ohrabrili istog investitora koji je uništio hotel "Podgorica" da uništi i hotel "Crna Gora". Zavod za zaštitu kulturnih dobara, umjesto da reaguje u roku od tri mjeseca, po prijavi za zaštitu ovog dobra kulture, kako zakon nalaže, ne reaguje već 15 mjeseci, jer mu moćnici iz vlasti ne dozvoljavaju da obavlja svoj posao. I opet niko neće odgovarati", kazao je Markuš.
On je istakao da brojna kulturna nasljeđa stradaju u posljednjih 24 godine, jer su na dobrim lokacijama za "gradnju privatnih koještarija od neškolovanih biznismena" i da su praktično obrisana najvrijednija djela istorije arhitekture XX vijeka Crne Gore, po kojoj smo zastupljeni u baštini svjetske kulture.
Markuš je 2011.godine u ime strukovne organizacije zahtijevao od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) da vlasniku kompanije "Normal" Žarku Buriću ne odobri zajam od 23,9 miliona eura za rekonstrukciju i adaptaciju hotela „Crna Gora”. „Ne dozvolite, zbog raznih dezinformacija, da EBRD bude upisana u istoriju svjetske kulture kao banka za rušenje”, napisao je tada Markuš Evropskoj banci. U odgovoru, EBRD je napisala Markušu da hotel „Crna Gora” nije zaštićen, „to jest nije na popisu kulturnog nasljeđa Republike Crne Gore”.
Ugovor potpisan 2010.
Predstavnici hotelske korporacije “Hilton” i podgoričke kompanije "Normal" potpisali su u maju 2010.godine ugovor, na osnovu koga bi hotel trebalo da bude izgrađen na lokaciji sadašnjeg hotela "Crna Gora". Hilton korporacija preuzela je upravljanje kultnim podgoričkim hotelom za narednih 15 godina.
Prema informacijama sa sajta "BusinessArt", rekontrukcija kompleksa Hotel Hilton Podgorica, kapaciteta od oko 200 soba, izvodi se u dvije faze, pri čemu će prva faza obuhvatiti izgradnju novih cjelina koje su u funkciji smještajnog kapaciteta sa kongresnim salama na prizemnoj etaži, velnes centar sa zatvorenim bazenom, fitnes centrom i VIP spa centrom i podzemnom garažom na dva nivoa.
Druga faza podrazumijeva rekonstrukciju postojećeg hotela sa servisnim blokom i izgradnju funkcionalno nezavisne cjeline – biznis centra koji se sastoji od trgovačkog centra na nižim etažama i kancelarijskog prostora na višim.
Hotel će raspolagati sa devet kompletno opremljenih multifunkcionalnih sala za sastanke, velikom konferencijskom dvoranom i Executive Loungeom, čime će ovaj hotel, a samim tim i glavni grad postati kongresni centar Crne Gore. Planirano je da tradicionalna terasa u modernom ruhu bude idealno mjesto za ispijanje jutarnje ili popodnevne kafe, dok će u restoranu hotela posjetioci imati priliku da uživaju u mediteranskoj i internacionalnoj kuhinji. Završetak rekonstrukcije planiran je za maj 2015. godine.
Ulica slobode gubi bitku
Čuvena knjižara „Kultura” iz Ulice slobode prije nekoliko godina preseljena je, a mjesto je ustupila butiku.
Na uglu Ulice slobode i Bulevara Ivana Crnojevića nedavno je srušena zgrada gdje je bila picerija “Ćošak” i “Pub 111”, a tu će se graditi stambeno-poslovna zgrada.
Prije dvije godine, odnosno u avgustu 2011., bageri i teška mašinerija, srušili su i staru zgradu kultnog podgoričkog bioskopa “Kultura”.
Galerija
( Željka Vučinić, Ivan Čađenović )