Objavljeni uslovi za izdavanje zemljišta u Nikšiću i Ulcinju

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je u petak javni poziv poljoprivrednim proizvođačima za zakup državnog zemljišta na tri lokacije. Radi se o zemljištu u nikšićkom Kapinom i Grahovom polju te šaski dio u Opštini Ulcinj, a tender je otvoren do 30. avgusta.

Ponude za učešće mogu da dostavljaju oni koji su registrovani kao poljoprivredni proizvođači, dokažu da imaju novac za projekat, a treba da dostave plan sadnje ili sjetve.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović je nedavno izjavio da su tenderi za jednogodišnji zakup zemljišta jedan od načina da se ostvari cilj koji su zacrtali - povećanje proizvodnje.

“Zadovoljan sam što u pojedinim djelovima bilježimo rast od 100 do 170 odsto kada su u pitanju zasadi. To radimo jer će buduća podrška Evropske unije zavisiti od površine zasada koji se obrađuju”, ukazao je Ivanović.

Od ponuđeča se očekuje i da se obaveže da će zasaditi najmanje 80 odsto od zakupljenog zemljišta koje nakon isteka zakupa treba da vrati državi sređeno

Ponuđen je zakup lokacije na Grahovu, nekadašnji vojni dio u blizini Šaskog jezera i poljoprivredno zemljište na Kapinom polja u blizini nikšićkog aerodroma. Ivanović je pozvao i sve poljoprivrednike koji su zainteresovani da obrađuju zemlju da se prijave.

“Parcele su velike za crnogorske prilike i daće sjajnu šansu onima koji žele da riješe problem stočne hrane ili zasada žitarica”, kazao je Ivanović.

U tenderima se navodi da država zemljište izdaje na godinu uz mogućnost da se produži ugovor za još toliko.

Na Kapinom i Grahovom polju se nudi zemljište na po 1.000 hektara, a na lokaciji Šas 812.216 kvadratnih metara.

„Od ponuđača se, između ostalog, očekuje da predloži strukturu i iznos zakupnine po hektaru zakupljenog zemljišta, s tim da taj iznos ne može biti manji od 150 eura po hektaru. Ponuđeni iznos zakupnine predstavljaće jedini kriterijum za ocjenu ponude“, navodi se u javnom pozivu.

Od ponuđeča se očekuje i da se obaveže da će zasaditi najmanje 80 odsto od zakupljenog zemljišta koje nakon isteka zakupa treba da vrati državi sređeno.

„U slučaju da postoji dva ili više ponuđača koji su dali istu cijenu za zakup zemljišta, prednost će dobiti onaj koji dostavi ponudu za zakup veće površine”, navodi se u pozivu.

Prednost ulcinjskog Šaskog polja je, kako smatraju, cjelovita površina odnosno plodno zemljište i to što se nalazi u blizini Šaskog jezera koje je bogato ribom

Ako se jave ponuđači koji bi da zakupe istu površinu za istu cijenu, prednost će se dati onome ko se obaveže da će imati veći procenat pod zasadima od ukupno zakupljene površine.

Grahovo i Šasko polje su najveće dvije neiskorišćene zemljišne parcele, pogodne za poljoprivrednu proizvodnju, koje bi, ukoliko se pravilno iskoriste, mogle da doprinesu smanjenju uvoza hrane u Crnu Goru. Iz Ministarstva su ranije obavijestili Vladu da bi, između ostalih projekata, zakup zemljišta mogao da bude “mamac” za direktne strane investicije. Tri aktuelne parcele predstavljaju rijetke površine u Crnoj Gori koje nijesu usitnjene.

Predio Grahovog polja zauzima više stotina hektara obradivog zemljišta koje se karakteriše kao plodno i na kojem se mogu gajiti različite poljoprivredne kulture, a može se baviti i stočarstvom.

U analizi Ministarstva je istaknuto da je moguća izgradnja ili rekonstrukcija objekata za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačke kapacitete, kao i rekonstrukcija sistema za navodnjavanje.

Prednost ulcinjskog Šaskog polja je, kako smatraju, cjelovita površina odnosno plodno zemljište i to što se nalazi u blizini Šaskog jezera koje je bogato ribom.

Zemljište se može koristiti za uzgoj organskog povrća u staklenicima, a tvrde da zainteresovanost investitora postoji. Na Šaskom polju se, navode u analizi, mogu se graditi i solarni paneli za proizvodnju električne energije.

Samo da ne prođu kao sa Kovačem na Grahovu

Izdavanje zemljišta na Grahovom polju kontroverznom biznismenu Tomislavu Kovaču, vlasniku kompanije Aleksandrija, propalo je 2008. godine, jer nijesu ispunjene ugovorene obaveze.

Vlada je Kovaču izdala 51 hektar državnog zemljišta i dogovoren je zakup 11 hektara privatnog, ekološki najčistijeg zemljišta u Crnoj Gori, po cijeni nižoj od tržišne. On je najavljivao proizvodnju zdrave hrana po svjetskim standardima. Iz Vlade su, kada je potpisan ugovor u aprilu 2006. godine, obećavali razvoj poljoprivrede, milionska ulaganja i nova radna mjesta, što se nije desilo.

Tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović kazao je da "Crna Gora ambiciozno kreće u realizaciju svojih poljoprivrednih potencijala" i obećao da će Kovač u poljoprivrednu proizvodnju "uložiti dva miliona eura i za početak zaposliti 45 ljudi". Koncesioni ugovor je, uz eksploataciju 62 hektara poljoprivrednog zemljišta, podrazumijevao i korišćenje jezera za navodnjavanje na Grahovu.

Nakon što je oko dvije godine djelimično koristio zemljište, ugovor je raskinut, a Kovač je tvrdio da nije mogao ispuniti obaveze jer je bilo problema sa zahtjevima o povraćaju zemljišta.

( Marijana Camović )