Marković: Ne žale za putovanja, a ne plaćaju savjetnike

Predsjednik Ustavnog suda Milan Marković optužio je političare koji su kritikovali rad tog suda da uz podršku medija, pokušavaju da uvjere javnost u ispravnost i neophodnost “atentata na Ustavni sud”.

Reagujući na optužbe poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Nevena Gošovića i profesora Đorđa Blažića da je Ustavni sud jedan od najneažurnijih u Crnoj Gori, Marković je rekao da neažurnost u rješavanju predmeta nije rezultat nerada. On je pojasnio da je do gomilanja predmeta došlo nakon donošenja Ustava 2007. godine, kada je taj sud postao nadležan za ustavne žalbe građana zbog povreda ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava.

“Novom nadležnošću broj predmeta se znatno povećao, više od hiljadu odsto u odnosu na raniji period, a broj sudija i ustavno-sudskih savjetnika, koji su značajni nosioci rada na predmetima u svim ustavnim sudovima, ostao je isti. Sud je na sjednicama rješavao oko 40 predmeta u prosjeku, što je polovina ukupno riješenih predmeta za godinu dana koje je sud rješavao prije 2007. godine”, saopštio je Marković.

On je naveo da je Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta Sud je povećao broj savjetnika ali da zbog nedostatka novca u budžetu ona nije mogla biti sprovedena. “Valja istaći da je Skupština za prvih šest mjeseci ove godine potrošila za službena putovanja “atentatora” 326.997 eura, što bi bilo dovoljno da Ustavni sud Crne Gore kao zaštitnik ljudskih prava i sloboda i zaštitnik pravnog sistema i poretka, bude efikasan”. On je kazao da izmjenama Ustava nijesu ispoštovane preporuke Venceijanske komisije koja je predlagala da Ustavni sud ima devet sudija, a da predsjednik Crne Gore bira troje sudija, a Skupština i Sudski savjet troje. Venecijanska komisija je, kako je podsjetio, predlagala da mandat sudija traje 12 godina i da predsjednika suda biraju sudije. Izmjenama Ustava predviđeno je da se sudije biraju u parlamentu dvotrećinskom većinom.

Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić kazao je da poruke kako su ustavne promjene atak na samostalnost i nezavisnost Ustavnog suda, potvrda ispravnosti izmjene Ustava. On je kazao da je problematično što sudije Ustavnog suda napadaju međunarodne institucije.

“Kada kažu da su ustavne promjene u pravosuđu i atentat na Ustavni sud organizovale i kriminalne grupe iz inostranstva, neko zaista mora da pokrene pitanje odgovornosti tog sudije i Ustavnoga suda. Da li su kriminalne grupe Evropska komisija, Venecijanska komisija, predstavnici OEBS-a i ODIHR-a, ili oni ambasadori koji su bili u Skupštini”, izjavio je Milić na Radiju Crne Gore.

On je ocijenio da je to što je Ustavni sud obesnažio raniji Sporazum opozicionih lidera i bivšeg premijera Igora Lukšića o nazivu nastavnog predmeta za maternji jezik uoči glasanja o amandmanima na Ustav bilo smišljeno kako bi se SNP natjerao da glasa protiv i tako označi protivnikom nastavka eurointegrativnog procesa.

“To je bila provokacija dogovorena u vrhu parlamenta sa pojedincima iz opozicije. Vrh SDP-a je izvršio politički pritisak na Ustavni sud, a političke lisice iz opozicionih redova plačom za srpskim jezikom za čiju zaštitu u Crnoj Gori čitavog života nijesu učinili ništa a imali su primanja upravo što su samo pričali o srpskom jeziku”, kazao je Milić.

Zoran Lakušić iz Demokratskog fronta pozvao je Milića da obznani ko je iz DF-a učestvovao u rušenju sporazuma o srpskom jeziku.

Gošović: Neću u Ustavni sud

Poslanik SNP-a Neven Gošović demantovao je da je ta partija podržala izmjene Ustava jer je prethodno sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) dogovorila da jedno mjesto sudije Ustavnog suda pripadne njemu.

“To je obična izmišljotina. Neizvodljivo je prije svega sa aspekta političke pripadnosti, transparentnosti javnog kokursa. Mi smo amadmanima odredili da za mjesto sudije Ustavnog suda kandidat mora imati 15 godina rada u struci i najmanje četrdeset godina života”, kazao je Gošović.

Sagovornici “Vijesti” iz vrha vlasti tvrde da je takav dogovor postojao sa SNP-om, kako bi se obezbijedila potrebna dvotrećinska većina za izmjene Ustava. Gošović je ranije saopštio da usvojena rješenja obezbjeđuju da izbor sudija Ustavnog suda više neće zavisiti isključivo od volje većine koju čine partije na vlasti, i omogućava izbor stručnih ljudi bez bilo kakve političke pripadnosti.

( Dejan Peruničić, Dragana Babović )