Mršić: Ne obećavajte ono što ne možete da ispunite
Hrvatski ministar kaže da je Hrvatska u EU ušla sa radnim zakonodavstvom koje ne štiti previše zaposlene, a poslodavcima ne daje neumjerenu slobodu
Nakon reforme radnog zakonodavstava očekujem da postignutim rezultatima neće biti zadovoljni ni sindikati ni udruženja poslodavaca jer bi to značilo da smo uspjeli da nađemo pravu mjeru - niti radnike previše da zaštitimo, niti poslodavcima da damo neumjerenu slobodu, rekao je u razgovoru za “Vijesti” ministar rada i penzionog sistema u Vladi Hrvatske Mirando Mršić.
On je rekao da, iako su pregovori o priključivanju Hrvatske EU trajali 10 godina, u oblasti radnog zakonodavstva nijesu im nametani pretjerano teški uslovi. Svoje iskustvo, kako je dodao, spremni su da dijele sa Crnom Gorom.
Mršić je u Hrvatskoj optuživan da fleksibilizacijom radnog zakonodavstva, kroz izmjene Zakona o radu, ide na štetu zaposlenih, ali on kaže da “to baš i nije tako”.
“Sindikati su svjesni da se ne može ostati na nivou koji sada propisuje Zakon o radu i neke stvari treba unaprijediti, ali se ne može pristati ni na sve zahtjeve poslodavaca”, tvrdi Mršić.
On je istakao da je poznato da liberalno tržište nije zalog da će ekonomija krenuti naprijed.
“To nije automatizam i nakon liberalizacije tržišta neće teći med i mlijeko. Nama je cilj da se poslodovci mogu lako prilagođavati uslovima na tržištu ali i da radnik bude primjereno zaštićen u tim promjenama”, objasnio je Mršić.
Hrvatski ministar je dodao da “radnik ne smije biti na vjetrometini tržišta rada” te da će i on, kao socijaldemokrata, na tome insistirati.
Radnik ne smije biti na vjetrometrini tržišta: Zaposleni u Kombinatu aluminijuma Podgorica nakon uvođenja stečaja
EU je, prema njegovim riječima, od Hrvatske tražila da usvoji i primijeni njihove direktive iz oblasti radnog zakonodavstva, ali da nijesu imali posebne zahtjeve kada su u pitanju zakoni koji uređuju tu oblast.
“Moraju se sprovoditi direktive o radnom vremenu i radno zakonodavstvo mora odgovarati tržištu i biti dovoljno prilagodljivo da poslodavac može brzo da reaguje na krizu, ali mora štititi i radnike koji su u podređenom položaju”, objasnio je Mršić ističući da je “jedna od velikih promjena to što ulaskom u EU više nema radnih knjižica jer je to bila prepreka za zapošljavanje ostalih radnika”.
Jedan od zahtjeva je bio i unapređenje socijalnog dijaloga, koji je, prema tvrdnjama hrvatskih sindikalaca, između ostalog zahvaljujući i Mršiću “srozan na najniži nivo”.
On tvrdi da je socijalni dijalog neophodan jer održava socijalni mir.
“Nivo socijalnog dijaloga u Hrvatskoj zavisi od toga sa koje strane ga gledate, mi u Vladi smatramo da se razvija, da je na zadovoljavajućem nivou i prihvatamo kritike da smo u početku rada donosili zakone bez konsultovanja Gospodarsko socijalnog vijeća”, rekao je on.
Mršić je objasnio da je to urađeno jer su morali hitno da donose zakone kako bi što prije finansijski konsolidovali zemlju.
“Sada se dijalog sve bolje uspostavlja”, kazao je Mršić.
A dokaz je, kako je rekao, i to što će danas biti konstituisan novi tripartitni savjet. Socijaldemokrate su, tvrdi on, sa sobom donijele i novi pristup pregovorima.
“Ne trgujemo ispod stola, i kad govorimo o socijalnom dijalogu gdje je Vlada poslodavac, pređašnje vlade su nudile neodržive stvari sindikatima koji su to, naravno, prihvatali iako su svi znali da to neće moći da se ostvari. Mi smo rekli da ćemo poštovati ono što je realno i ne želimo odgođeni sindikalizam”, rekao je on.
Mršić je istakao da ne žele da potpisuju dogovore koji se ne mogu ostvariti u njihovom mandatu i da obavezuju neku drugu Vladu da to realizuje.
“Rekli smo sindikatima da nema novca za isplatu božićnica i regresa za ovu godinu, odrekli su se toga za sad, a svake godine ćemo pregovarati. Moramo biti realni prema sopstvenim mogućnostima. EU u tom dijelu nema posebnih zahtjeva, oni insistiraju da dijalog postoji i da se jača na nivou kolektiva i grana”, kazao je Mršić.
Osiguranje preko vaučera u poljoprivredi
Jedan od načina na koji Vlada Hrvatske pokušava da obezbjedi građanima “dostojnu penziju” je i Fond otpremnina koji pokušavaju da promovišu. Mršić je kazao da su otpremnine određene Zakonom o radu, ali one su rezervisane za ljude koji rade duže od dvije godine, koji su proglašeni viškom i slično, dok je njihova ideja da se iz plate, od dijela doprinosa, uplaćuje novac u poseban fond koji bi bio na ime radnika.
“Na taj novac bi imao pravo svako, bez obzira na način zbog kojeg su dobili otkaz i to kada su nezaposleni ili kada odu u penziju na način na koji oni žele da ga koriste. Fond bi bio u vlasništvu države”, objasnio je Mršić. Novina će biti i Zakon o očuvanju radnih mjesta koji omogućava poslodavcu da radi smanjenim kapacitetom tokom sedmice i u dane u koje ih on radno ne angažuje država će uplaćivati minimalne dnevnice, a poslodavci doprinose. Hrvatska je uvela i osiguranje preko vaučera u poljoprivredi, a Mršić je kazao da je taj projekat predstavio i kolegama u Crnoj Gori.
“Na taj način smo 62.000 ljudi koji su na crno radili sezonske poslove osigurali i omogućili im da rade legalno. Osoba koja radi u poljoprivredi ima knjižicu sezonskog radnika, poslodavac od države kupi vaučere sa markicama u kojima su sadržani doprinosi za zdravstveno i peneziono osiguranje i zaštitu na radu na minimalne iznose i lijepljenjem tog vaučera dokazuje se da je tog dana radio kod tog poslodavca”, objasnio je Mršić.
Radnik svakog dana može raditi kod drugog poslodavaca najduže 90 dana. Sa tom knjižicom ide u službu u kojoj se upisuje radni staž. Sistem vaučera planiraju da prošire na druge djelatnosti.
Prekomjerna potrošnja
Hrvatska ima prekomjernu javnu potrošnju a, prema Mršićevim riječima, bruto domaći proizvod i ekonomija ne mogu izdržati tako skupu državu. I Crnu Goru sa međunarodnih adresa upozoravaju da mora hitno smanjiti javnu potrošnju.
“Štedimo na materijalnim rashodima i redukujemo plate na svim nivoima. Niti ćemo prekomjerno da štedimo niti da štampamo novac kako bi nadoknadili nedostatak i u budžetu, a ne želimo ni da se kreditno zadužujemo da bi isplaćivali plate”, kazao je on.
Mršić je rekao da je javni dug najmlađe članice EU veći od 180 milijardi kuna (oko 24 milijarde eura) što je preko 60 odsto BDP-a.
“Cilj nam je da zadržimo što je moguće više radnih mjesta i zato su svima snižene plate za tri odsto i to se tokom ove godine neće mjenjati”, kazao je on. Crnogorski javni dug zajedno sa garancijama iznosi 2,32 milijarde eura ili 69,6 odsto bruto-domaćeg proizvoda. To se odnosi na dug države, preduzeća u njenom većinskom vlasništvu i garancije kojima je Vlada bila žirant za tuđe kredite. Državni dug iznosi preko 1,7 milijardi, odnosno 51,2 odsto BDP-a.
( Marijana Camović )