Bulatović: Odgovorni bi počistili vrh pravosuđa

Neusvajanje izvještaja o radu tužilaštva i sudova za prethodnu godinu koje nije imalo za posljedicu odlazak čelnika Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva kao i Tužilačkog i Sudskog savjeta, pokazuje dominaciju vrha DPS i SDP nad parlamentom, smatra predsjednik skupštinskog Odbora za antikorupciju i poslanik DF Predrag Bulatović.

U pravnom sistemu ne postoji odredba koja predviđa kosekvence u situaciji kada parlament ne usvoji izvještaj o radu državne institucije. Od uvođenja obaveze pravosudnih predstavnika da o radu referišu poslanicima, prvi put se desilo da njihovi izvještaji budu oboreni u parlamentu.

“Parlament će biti samo formalni dio vlasti ukoliko se hitno ne donese propis po kojem bi takva situacija automatski značila i ostavke čelnika i stručnih timova, kaže Bulatović za “Vijesti”.

On ukazuje da Sudski savjet, predsjednik Vrhovnog suda, VDT, Tužilački savjet koji su birani u parlamentu, nijesu dobili podršku tog istog parlamenta.

Osnovno bi bilo da je posljedica toga- ostavke, ali njih nema. “To pokazuje suštinu, nemoć parlamenta i dominiciju, ne Vlade u odnosu na parlament, već vrha DPS-a i SDP-a. Dakle, dominaciju partija nad skupštinom, a time i nad građanima koji biraju tu državu.To je dokaz da je Crna Gora privatno partijska država bila i ostala”, tvrdi Bulatović.

Predsjednica Vrhovnog suda i Sudskog savjeta Vesna Medenica je međutim zaključila da.“Skupština Crne Gore nema ovlašćenje da usvaja ili ne usvaja Godišnji izvještaj o radu sudova”.

Bulatović smatra da treba definisati sankcije za neizglasavanje izvještaja:

“Ako u narednom periodu ne napravimo da se to desi kroz promjene Ustava i zakona, onda treba ukinuti brojna izvještavanja u Skupštini kao i druge oblike kvazikontrolne uloge parlamenta nad izvršnom vlašću. Skupštinska tijela nijesu dala rezultate, poput anketnih odbora u slučaju afera “Telekom” i “Snimak”, jer je očigledno da partijska mašinerija neće da kaže da je bilo zloupotreba i dolazio do toga da je parlament samo formalno mjesto u vlasti”, kaže Bulatović.

On kaže da se tokom ljetnjih mjeseci pokazala sva suština “osione bahate i neodgovorne vlasti u Crnoj Gori”.

“Moram primijetiti da je takvo njihovo ponašanje i karakter projektovano kroz Ustav, zakone i podzakonska akta. Saznali smo da je rebalans povučen, jer ne bi prošao u Skupštini, da Vlada ne bi morala po automatizmu da ode kao što je to praksa u značajnom broju demokratskih zemalja, kao i zakon o zdravstvenoj zaštiti, o visokom obrazovanju, a SDP je padom tih zakona pojačao svoju poziciju u koaliciji kao i u vlasti”, kazao je Bulatović.

Izvještavanje državnih institucija pred poslanicima dodatno je obesmišljeno što se izvještaji o njihovom radu nađu na dnevnom redu najmanje pola godine od kada se napišu i čitave rasprave se vode povodom bajatih informacija. Tako je prošle godine u julu mjesecu raspravljano o tome kako se Sektor za vanredne situacije nosio sa nevremenom koje je u januaru i februru 2012. zahvatilo Crnu Goru.

Poruka Medenici i Čarapić da su odslužile svoje

Neusvajanje dva važna izvještaja, kako se spekuliše, je jasna poruka čelnika DPS-SDP-a doskorašnjoj VDT Ranki Čarapić da ne mora da se muči da prikuplja dokumentaciju za izbor po novom Ustavu, a Vesni Medenici da je na svojoj poziciji do konstituisanja novog Sudskog savjeta, takođe u skladu sa novim Ustavom.

“Rekao bih da manji koalicioni partner pokušava da pošalje odgovarajuće poruke većem koalicionom partneru, odnosno ugovori neku novu formu unutar koalicije. Poruka takvog karaktera može da proizvede neku novu trgovinu od strane SDP-a ili pokušaj disciplinovanja DPS-a.

Ono što je sasvim sigurno ja da ne smatram da je to iskorak u demokratiju u Crnoj Gori, jer stav Ranka Krivokapića da, ako se ne izglasa rebalans nema pada Vlade, drugim riječima govori o tome da su oni čvrsto vezani uz Vladu i uz vlast”, rekao je Bulatović.

Koordinator neće o izvještajima

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković je i koordinator za oblast pravosuđa u okviru praćenje preporuka i obaveza preuzetih kandidaturom Crne Gore za članstvo u EU.

On za “Vijesti” nije želio da saopšti da li je neusvajanje dva izvještaja pokazalo neuspjeh pravosudnih organa. Izostao je odgovor i na pitanje da li, kao koordinator za te oblasti, osjeća ličnu odgovornost zbog nezadovoljstva predstavnika naroda učincima sudija i tužilaca u prošloj godini.

Marković nije odgovorio ni šta će sa svoje pozicije preduzeti nakon odluke parlamenta, s obzirom na činjenicu da ne postoji norma u pravnom sistemu koja reguliše takvu situaciju. On nije želio da odgovori ni na pitanje da li je bespredmetno da predstavnici tužilaštva i sudstva referišu o svom radu poslanicima ako nema nikakvih konsekvenci.

Galerija

( Dragana Babović )