Žugić povukao predlog rebalansa budžeta

Ministar finansija Radoje Žugić je privremeno povukao predlog rebalansa budžeta, i najavio da će u septembru predložiti novi.

Žugić je ranije prihvatio amandman grupe poslanika iz Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i FORCE da se iz rebalansa budžeta izbriše sporni dio koji se odnosi na prebijanje dugova između KAP-a i Elektroprivrede na teret građana, a koji je vrijedan 61 milion eura.

Poslanik Damir Šehović (SDP) kazao je da neće glasati za rebalans ni u toj varijanti, jer koalicija nema dogovor oko tog pitanja.

"Pozivam vas da povučete rebalans budžeta", rekao je Šehović Žugiću.

SDP je i protiv namjere Vlade da kroz rebalans odobri nove subvencije za struju KAP-u od 45 miliona eura za šest narednih godina.

"Predlažem da povučemo rebalans do donošenja rebalansa koji će obuhvatiti sve elemente. Nastojim da to ne bude neozbiljno i da to ne bude kupovina vremena, već da na taj način pokušamo da napravimo nove dogovore u cilju jačanja fiskalne i finansijske održivosti", rekao je Žugić na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

On je odlučio da Predlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta povuče, nakon što je, prema njegovim riječima, postalo očigledno da ni modifikovani predlog, koji ne bi predviđao obavezu država da plati dug Kombinata aluminijuma (KAP) za struju, neće dobiti većinu u parlamentu.

Žugić je saopštio i da bi odbijanjem rebalansa budžeta bila ugrožena i nova emisija eurobonda, u cilju nalaženja najboljeg mogućeg načina za sanaciju elemenata definisanih Zakonom o budžetu. Ministarstvo finansija je planiralo da u tom cilju emituje novu emisiju euro ili dolarskih obveznica.

"Nova emisija bi bila ugrožena neusvajanjem budžeta, a time i sve finansije", poručio je Žugić.

Šehović je tražio od Žugića da povuče predloženi rebalans jer on ne obezbjeđuje jasnu viziju u vezi sa strateškim pravcem države u pogledu KAP-a. On je tražio da se Predlog povuče iz procedure kako bi se dobili svi neophodni odgovori i počeli razgovori o suštinskom rebalansu.

SDP, prema riječima Šehovića, ne bi podržao predloženi rebalans, jer bi se na taj način građanima nametnula obaveza da plate dug za struju koju nijesu potrošili, dok bi država nastavila da subvencionira privatnu kompaniju.

Odboru za ekonomiju, finansije i budžet prvobitno je bilo dostavljeno 12 amandmana na predloženi rebalans, od kojih je usvojeno pet. Odbijena su dva amandmana Liberalne partije, dok su poslanici Pozitivne Crne Gore svojih pet povukli iz procedure.

Žugić je prihvatio četiri amandmana grupe poslanika iz Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force, Almera Kalača, Sulja Mustafića, Kemala Zoronjića, Ljerke Dragićević i Gencija Nimanbegua, među kojima je ključni onaj kojim se iz rebalansa izuzima obaveza države da plati dug KAP-a za struju od oko 61 milion eura.

Poslanik Demokratskog fronta, Milutin Đukanović, upozorio je da bi prihvatanje amandmana kojim se izuzima obaveza države da plati Elektroprivredi (EPCG) dug KAP-a za struju mogao značiti pokretanje arbitražnog postupka kod suda u Njujorku.

"Ukoliko EPCG pokrene taj postupak, mi ćemo ga izgubiti i moraćemo da platimo naknadu od 600 miliona eura", poručio je Đukanović.

Žugić je odbio njegovu tvrdnju da je određenom modifikacijom predloženog rebalansa pristao na arbitražu.

"Ne prihvatam arbitražu, već pokušavam da nađem makar minimum smanjivanja štete koja može nastati po osnovu neusvajanja rebalansa", poručio je Žugić.

Odbor je prihvatio i amandman grupe poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), kojim se obezbjeđuju pravni osnov za stvaranje povoljnijih preduslova za otkup i refinansiranje postojećeg duga Crne Gore, čime bi se snizili troškovi finansiranja, odnosno kamata.

Odbor nije usvojio amandman Liberalne partije kojim je traženo da se kroz brisanje jednog člana Zakona spriječi dodatno kreditno zaduživanje države za potrebe otplate dugova KAP-a.

Ministarstvo finansija nedavno je zaključilo kreditni aranžman od 60 miliona eura sa Dojče i Erste bankom, kako bi obezbijedilo novac za izmirenje obaveza po osnovu aktiviranih državnih garancija

Nije prošao ni drugi amandman te partije, koji je predviđao izdašnije finansiranje određenih sektora, odnosno preusmjeravanje spornih 61 milion eura na zdravstvo, prosvjetu, sport i saobraćajnu infrastrukturu.

Žugić je saopštio da posljedice eventualnog neplaćanja garancija datih za kredite KAP-a kod OTP i VT banke mogu biti daleko veće od iznosa koji država po tom osnovu treba da izmiri.

"Na taj način se gubi reputacija i rejting države, a zatvara se i pristup finansijskim tržištima, što je daleko veći fiskalni rizik", upozorio je Žugić i dodao da je za izdašnije finansiranje određenih sektora privrede neophodno povećati fiskalni kapacitet.

Vlada je rebalansom budžeta trebalo da riješi dužničko povjerilačke odnose između Kombinata aluminijuma, Elektroprivrede (EPCG), Rudnika uglja, Crnogorskog elektoprenosnog sistema (CGES) i države u iznosu od 61 milion eura.

Predlog rebalansa budžeta za ovu godinu Vlada je usvojila početkom jula i njime je bilo predviđeno izmirivanje duga KAP-a prema EPCG od 61 milion eura, kao i dodatno zaduživanje države od 102 miliona eura po osnovu pada garancija kod mađarske OTP i ruske VT banke (VTB), u iznosu od 102 miliona eura, koje su već aktivirane.

Ministarstvo finansija nedavno je zaključilo kreditni aranžman od 60 miliona eura sa Dojče i Erste bankom, kako bi obezbijedilo novac za izmirenje obaveza po osnovu aktiviranih državnih garancija.

Krediti su obezbijeđeni na tri godine, uz grejs period od 18 mjeseci i fiksnu kamatnu stopu od 6,42 odsto.

Radi se o garancijama za koje je Vlada žirirala vlasniku KAP-a, Centralno evropskoj aluminijumskoj kompaniji (CEAC) Olega Deripaske, krajem 2009. godine. Taj kredit je trebalo da se počne vraćati 2016. godine u tri jednake polugodišnje rate.

Na ime garancija prošle godine je vraćeno 23,4 miliona eura Dojče banci.

Galerija

( Marija Mirjačić, Mina )