Okrugli sto javnih emitera: Mijenjati medijsku sliku o Romima

U organizaciji Ministarstva kulture i Ministarstva za ljudska i manjinska prava, juče je u kolašinskom Centru za kulturu održan okrugli sto “Medijska slika o Romima”, kojem su prisustvovali predstavnici te populacije, ali i čelni ljudi nekoliko lokalnih javnih emitera.

Okrugli sto posvećen je presjedavanju Crne Gore projektom “Dekada Roma 2005-2015. godine”, a akcentovana je i uloga lokalnih javnih emitera o pitanjima inkluzije te populacije.

Zajednički zaključak učesnika bio je da treba popularizovati teme koje se tiču Roma, što će doprinijeti institucionalnom poboljšanju njihovog položaja i uključenje u glavne društvene tokove.

„Uobičajena slika sa TV ekrana su musava romska djeca, koja trče po blatu po Koniku i to je TV „pokrivalica“ za mnoge novinarske priče o toj populaciji"

Prema riječima sekretara Ministrastva za ljudska i manjinska prava Mersudina Gredića, od svih manjinskih grupa u Crnoj Gori, Romi su najugroženija i najmarginalizovanija manjinska nacionalna zajednica. Sistemski odgovor Vlade na takvo stanje, smatra on počeo je kad je Crna Gora prihvatila projekat Dekada romske inkluzije 2005-2015. godina.

“Iako su postignuti određeni rezultati očekivani rezulatati u pogledu poboljšanja položaja romske i egipćanske zajednice još nijesu dovoljni”, kazao je Gredić.

Generalni direktor Direktorata za medije Željko Rutović smatra da pitanja koja se tiču romske polulacije treba da drže dnevnu pozornost, a lokalni javni emiteri u tome imaju posebnu i važnu ulogu.

“To su mediji koji se finansiraju od novca poreskih obveznika i zbog toga osjećam obavezu da aktuelizujem pitanje da li smo mi zadovoljni plasmanom i redistribucijom tih informacija”, rekao je Rutović.

Većina učesnika je primijetila da je dosadašnja medijska slika o Romima izuzetno stereotipna i da je treba mijenjati. Jedan od svijetlih primjera, gdje se drugačije i sa mnogo više senzibiliteta pristupa pričama o Romima je Radio Tivat. Direktor Dragan Popadić kazao je da je do sada u toj medijskoj kući realizovano mnogo programskim projekata koji se tiču života Roma, a u njima su učestvovali i romski novinari. Tivatski radio je izdavač i prve knjige dječje poezije na romskom jeziku čiji su autori Ivan Toskić i Popadić.

„Uobičajena slika sa TV ekrana su musava romska djeca, koja trče po blatu po Koniku i to je TV „pokrivalica“ za mnoge novinarske priče o toj populaciji. Mi se trudimo da pokažemo stvaralaštvo i kulturu Roma, tog čudnog miroljubivog naroda”, rekao je Popadić.

On je predložio fond iz kojeg će se finansirati projekti namijenjeni Romima, a zadaci medija su da prave kvalitetne programske sadržaje namijenjene Romima, a država treba za to da nađe novac.

Prema riječima predsjednika Romskog nacionalnog savjeta Isena Gašija medijska slika o njegovim sunarodnicima često vrijeđa.

„Okrenite malo sliku o Romima. Mnogo domicilnih Roma živi veoma dobro u skladu sa savremenim standardima. Na državnoj televiziji emitovana je emisija posvećena Romima u kojoj smo cijele godine gledali iste priče i kadrove sa Konika. Većina Roma živi mnogo bolje nego kako se to u medijima predstavlja. Ne pravite razliku između domicilnih Roma i raseljenih lica i u tome je osnovna greška”, rekao je on.

Predsjednik Udruženje lokalnih javnih emitera (ULES) i direktor Radija Bijelo Polje Dragić Rabrenović izrazio je sumnju da se može bitnije uticati na kvalitet života Roma emisijama o njima.

Rad lokalnih medija otežan

Organizatori jučerašnjeg okruglog stola u više navrata pokazali su nezadovljstvo što nije prisutan veći proj predstavnika lokalnih javnih emitera.

Jučerašnja rasprava o medijskoj slici o Romima bila je prilika da se još jednom raspravlja i o problemu koji postoji na relaciji država - lokalni javni servisi, odnosno, osnivači - mediji.

Kako se juče čulo od nekoliko urednika lokalnih medija, opštine neredovno izmiruju obaveze prema njima, čime im je rad znatno otežan. Podsjećajući da je Crna Gora jedinstvena po načinu na koji je napravila zakonski okvir za postojanje lokalnih javnih emitera, Rutović im je sugerisao, između ostalog, smanjenje broja zaposlenih.

( Dragana Šćepanović )