Sastanak Parlamentarnog odbora EU: Neophodne dalje reforme i konkretni rezultati

Crna Gora je lider u procesu evropskih integracija, ali da bi zadržala tu poziciju mora da sprovede reforme i ostvari kredibilne rezultate u oblasti vladavine prava.

To je poručeno danas u Skupštini na sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).

Šef delegacije Evropskog parlamenta, Peter Kurumbašev, kazao je da je Crna Gora ostvarila impresivan napredak u pregovorima o pristupanju EU, ali da je ironično reći da je lider u tom procesu jer nema drugog takmičara.

„Mnogo je bolje biti u toj trci kada imate sa kim da se takmičite. Ovako se nadmećete sami sa sobom“, rekao je Kurumbašev.

On je naveo da ja važno što Bugarska, ali i države koje će predsjedavati EU, veliki fokus stavljaju na pristupanje zemalja Zapadnog Balkana Uniji.

„Bugarska je krenula sa tim, a mislim da će i Austrija i Rumunija tokom predsjedavanja to podržati“, rekao je Kurumbašev.

On je pozdravio povratak dijela opozicije u parlament i podsjetio da su 13. sastanak POSP-a bojkotovali svi opozicioni poslanici.

„Nadam se da se vraćamo u normalnost i da se na taj način poštuju naše preporuke u skladu sa Sporazumom o stabilizaciju i pridruživanju“, rekao je Kurumbašev.

On je ukazao da su poglavlja vezana za vladavinu prava i fundamentalna prava prva koja su otvorena i da će biti posljednja zatvorena u procesu pregovora.

„Zato je napredak u ovim oblastima ključni za uspješan nastavak procesa pristupanja Uniji“, istakao je evropski zvaničnik.

U Uniji su, prema njegovim riječima, posebno odsjetljivi na nedavne zabrinjavajuće događaje u vezi sa slobodom medija u Crnoj Gori, uključujući napade na novinare i pokušaj da se politizuje Javni servis.

Kako je dodao, posebnu pažnju posvećuju zaštiti privatne imovine i restituciji imovine koja je oduzeta.

Kurumbašev je kazao da su zadovoljni što je već formirana radna grupa koja će raditi na izmjeni izbornog zakonodavstva i pozvao opoziciju da se pridruži njenom radu.

„Crna Gora je lider u pregovorima, ali trebalo bi malo brže da trči. Jer ako ste lider to znači da imate posebnu odgovornost da budete primjer drugima“, istakao je Kurumbašev.

On smatra da bi, ukoliko Crna Gora postane članica EU, to moglo da ima efekat prelivanja na cijeli region.

Kurumbašev je naveo da otvaranje poglavlja nije indikator napretka.

„Možemo vidjeti dobre akcione planove i pozitivne zakonodavne promjene, ali nedostaju opipljivi rezultati na terenu i promjene“, rekao je Kurumbašev.

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Drljević, kazao je da je Crna Gora trenutno najnaprednija zemlja u regionu u pregovaračkom procesu, sa otvorenih 31 od 33 poglavlja.

On je rekao da se sa pažnjom pristupa svim obavezama i sprovođenju reformi iz evropske agende, u skladu sa evropskim standardima.

„Rukovodimo se kvalitetom reformi, a ne brzinom i očekujemo da će naš napredak biti vrijednovan shodno postignutim rezultatima“, istakao je Drljević.

Proces pristupanja EU je dug i, prema njegovim riječima, za Crnu Goru predstavlja mapu puta za sprovođenje reformi u cilju boljeg života crnogrskoih građana i ekonomskog i društvenog napretka države.

Drljević je kazao da je pažnje prvenstveno usmjerena na reformske napore ispunjavanja privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24.

Kako je naveo, sprovođenje neophodnih reformi iz domena vladavine prava i ekonomske i finansijske stabilnosti, koji podstiče rast i razvoj Crne Gore, potvrda su evropske orjentacije.

„Pokazali smo da su politička stabilnost, ekonomski kriterijumi i konstruktivan ulog u region, pored svih izazova, doprinijeli da zadržimo lidersku poziciju u pregovorima“, rekao je Drljević.

On je kazao da Berlinski proces za zemlje Zapadnog Balakna ima posebnu dimenziju i važnost.

„Poruke koje smo dobili na samitu u Londonu govore u prilog činjenici da je pet godina nakon pokretanja procesa ostvaren ozbiljan napredak“, rekao je glavni pregovarač.

On je kazao da će Crna Gora u daljem procesu pregovora biti posebno posvećena političkim krieterijumima, reformi javne uprave i pravosudnog sistema, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, temeljnih prava, slobodi izražavanja, ekonomskim kriterijumima i regionalnoj saradnji.

Drljević je rekao da Crna Gora očekuje da će tokom austrijskog predsjedavanja otvoriti poglavlje 27- Životna sredina i klimatske promjene i dobit poziv za predaju pregovaračke pozicije za poglavlje 8 – Konkurencija.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna da zaokruži rad na ispunjavanju privremenih mjerila i dobijanja završnih za poglavlja 23 i 24, ali i da se krene sa zatvaranjem više preogvračkih poglavlja.

„Crna Gora je spremna za snažne iskorake kada je u pitanju kvalitet cijelog procesa integracija i zaokruživanje reformi koji će državu uvesti u EU“, rekao je glavni pregovrač, dodajući da je realizacija obaveza iz evropske agende prioritet crnogorske administracije, ali i društva u cjelini.

Ambasadorka Austrije u Podgorici, Anna Janković, kazala je da je Austrija tokom predjsedavanja posvećena predvođenju proširenja na osnovu vrijednosti EU i sopstevnih zaluga.

Ona je kazala da je Crna Gora predvodnica pristupnih pregovora i da stalno napreduje na tom polju, ali da mora da odlučno nastavi sa reformama.

Ambasadorka je naglasila da napredak u oblasti vladavine prava, pokazan opipljivim rezultatima, i dalje opredjeljuje dinamiku pregovora sa Unijom.

„Crna Gora treba da intezivira napore na suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala, pranja novca, trgovine ljudima, oduzimanja imovine stečene kriminalom“, poručila je Janković.

Prema njenim riječima, nedavni napadi na novinare ukazuju na potrebu da crnogorski organi garantuju bezbjedno okruženje za ostvarenje sloboda.

Janković je kazala da je sada važno održati političku posvećenost reformskim procesima zakonodavstva, kako bi se povratilo povjerenje u izborni okvir.

Ona ja pozdravila povratak dijela opozicije da se vrate u parlament i kazala da se nada da će sve stranke voditi konstuktivni dijalog u interesu građana Crne Gore i procesa pristupanja EU.

Šef delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, rekao je da je EU dosljedno podsticala sve aktere u Crnoj Gori da se vrate političkoj debati tamo gdje pripada - u Skupštini.

On je pozdravio povratak opozicije u parlament koji je, kako je naveo, presudan za konstuktivan politički dijalog.

„U tom smislu, naglašavam suštinsku važnost uspotavljanja parlamentarne ad hoc radne grupe koja bi trebalo da radi na izmjenama i dopunama izbornog zakonodavstva, da se odluči o organizaciji lokalnih izbora koji će se održavati istog dana, izmijeniti propisi o medijima“, rekao je Orav.

On je podsjetio da je stvaranje ad hoc grupe i agendu reformi predložio dio opozicije, a inicijativu prihvatili evropski komesar za proširenje Johanes Han i visoka predstavnica EU, Federika Mogerini.

„Nadamo se da će dijalog dovesti do opipljivih rezultata i unaprijeđenja vezano za ovaj zakonski i insitutucionalni okvir“, naveo je Orav.

On je podsjetio da je EK nedavno usvojila Strategiju za Zapadni Balkan u kojoj je Crnu Goru, zajedno sa Srbijom, navela kao predvodnicu procesa pristupanja.

„Crna Gora, da bi održala taj zasluženi status, mora da da prioritet vladavini prava, pravosuđu i temeljnim vrijednostima. Samo naporan rad i snažne reforme mogu da daju neophodne preduslove da se ispuni cilj pristupanja EU“, poručio je Orav.

Kako je rekao, EU ohrabruje Crnu Goru da iskoristi pozitivan zamah nakon samita u Sofiji i Londonu kako bi ubrzale reforme i osigurala ostvarenje konkretnih rezultata.

Ostvaren je značajan napredak tokom proteklih godina što se tiče zakonske reforme i izgradnje institucija, ali su potrebni čvrsti rezultati u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija.

„Cjelokupan sistem vladavine prava treba da daje i proizvodi više rezultata“, rekao je Orav, ističući da je poglavlje o vladavini prava presudno za napredak u pristupu pregovora.

On je posebno naglasio važnost slobode izražavanja i medija za proces pristupanja.

„U najboljem interesu Crne Gore je da pokaže snagu svoje demokratije time što će osigurati uslove koji podstiču medijske slobode“, zaključio je Orav.

( MINA )