Kako će američka špijunaža uticati na izbore u Njemačkoj

Njemačka kancelarka Angela Merkel, u vrtlogu afere vezane za američku špijunažu i pod žestokom "paljbom" sopstvene opozicije, kritički raspoloženih medija i sumnjičavih Njemaca, odlazi danas na godišnji odmor, a ankete pokazuju da joj američko nadgledanje njemačkih građana do sada nije ozbiljno naškodilo.

"Uprkos uvijek novim pitanjima i sumnji, izgleda da američka afera prisluškivanja nije do sada ozbiljno naškodila izbornim šansama Merkelove", ocjenjuje tabliod “Bild”, prenoseći rezultate najnovije ankete, prema kojoj 66 odsto Njemaca smatra da Merkelova u toj aferi nije bila ubjedljiva, ali na drugoj strani, i 59 odsto njih kažu to isto i za njemačku opoziciju.

Na pitanje koji će uticaj afera američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) imati na njihovu izbornu odluku, 40 odsto Njemaca je odgovorilo u kategoriji “mali”, 33 odsto u kategoriji “veliki”, dok je 28 odsto njih reklo da će imati “srednji” uticaj.

Ugled Merkelove u očima Njemaca, očigledno, nije narušen kroz američku špijunsku aferu, od koje, pokazuje anketa instituta “Forsa”, međutim, ni njemačka opozicija nije profitirala.

Vladajuća koalicija, dva mjeseca pred savezne izbore, ima prednost i dobila bi više glasova nego sve tri opozicione partije zajedno, pokazala je ovonedjeljna anketa instituta “Forsa”, koju su objavili magazin “Štern” i televizija RTL.

Ugled Merkelove, očigledno, nije narušen kroz tu aferu i za nju bi, kada bi Njemci mogli direktno da biraju kancelara, glasalo nepromijenjenih 57 odsto Njemaca, dok bi za njenog “izazivača”, kandidata za kancelara opozicione Socijaldemokratske partije (SPD), Pera Štajnbrika, glasalo 21 odsto, što je za procenat više nego u prošloj anketi.

Prema ovoj anketi demohrišćani bi, sa Merkelovom na čelu, dobili nepromijenjenih 41 odsto, a njeni koalicioni partneri, liberali, pet odsto glasova, dok bi na drugoj strani, opozicione SPD, Zeleni i Ljevica, sa kojom za sada i socijaldemokrate i zeleni isključuju mogućnost koalicije, imali zajedno 43 odsto glasova.

Za SPD bi glasalo svega 22 odsto Njemaca, procenat manje nego u prošloj anketi, za “Zelene” 12 odsto, što je njihov najlošiji rezultat od oktobra 2012, a za Ljevicu, nastalu spajanjem nasljednika bivših istočnonjemačkih komunista i WASG stranke, devet odsto, procenat više nego u prošloj anketi.

Prema riječima šefa “Forse” Manfreda Gilnera, od američke špijunske afere profiritala je jedino Piratska partija za koju bi sada glasalo četiri odsto Njemaca, umjesto dosadašnjih dva odsto.

Progam nadzora NSA jedva prošao kroz Kongres

Administracija američkog predsjednika Baraka Obame u srijedu je jedva izbjegla da u Kongresu bude blokiran dalji rad Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) na prikupljanju podataka o telefonskim razgovorima.

Sa 217 glasova protiv i 205 za, nije prošao predlog republikanskog kongresmena Džastina Amaša iz Mičigena koji se založio za smanjenje nadležnosti NSA.

Za predlog ovog kongresmena glasali su liberalno opredijeljeni republikanski kongresmeni, konzervativci kao i liberalno orijentisani demokratski kongresmeni, svi ujedinjeni pod premisom da NSA prekoračuje svoja ovlašćenja skidanjem telefonskih listinga ljudi koji se ne nalaze pod krivičnom istragom.

Kritičari predloženog amandmana, koji je išao uz zakon o odbrani, smatraju da bi smanjenje nadležnosti NSA predstavljalo težak udarac za obavještajni program SAD koji je spriječio brojne planirane terorističke napade. Međutim, kongresmen Amaš smatra da bi na taj način vlast samo bila spriječena da preuzima podatke bez ikakvih kriterijuma, dok istrage usmjerene na terorizam ne bi bile ugrožene.

Portparol Bijele kuće Džej Karni kritikovao je taj predlog, dok je bivši padobranac iz Iraka i kongresmen Republikanske partije iz Arkanzasa Tom Koton rekao da bi njegov usvajanjem bio uništen program nadzora. Predloženom amandmanu su se suprotstavili i senator Dajen Fajnstajn, predsjedavajuća Komiteta za bezbjednost Senata i njen kolega Majk Rodžer koji predsjedava istim Komitetom u Kongresu.

Galerija

( Tanjug )