Marković potpisao sporazum sa Italijom

Ministar pravde Duško Marković potpisao je danas sa ministarkom pravde Italije Anamariom Kanćelieri sporazum o izručenju sopstvenih državljana između Crne Gore i Italije.

Potpisivanjem sporazuma otvoriće se mogućnost da i optuženi za međunarodni šverc cigareta preko Jadrana tokom devedesetih budu predati rimskim vlastima, ako one to zatraže.

Međutim, do sada nije bilo nikakvih zahtjeva za izručenje crnogorskih državljana, rečeno je “Vijestima” ranije u Ministarstvu pravde.

Ugovor koji su Marković i Kanćeleri danas potpisali sadrži svega dvije strane, a sastoji se iz tri člana: prvi član reguliše izručenje državljana, drugi tranzit lica koje treća država izručuje Italiji ili Crnoj Gori, dok treći član reguliše stupanje na snagu sporazuma 60 dana od obavještenja o ratifikaciji ugovora.

Potpisivanjem sporazuma Crna Gora će se obavezati da može Italiji izručiti sopstvene državljane, koji se potražuju zbog pokretanja krivičnog postupka, za djela za koja se, prema propisima obje države, može izreći kazna zatvora od pet i više godina.

Marković je, nakon potpisivanja, rekao da je tokom prethodne dvije godine Crna Gora Italiji uputila šest molbi za izručenje a crnogorska strana primila tri molbe za ekstradiciju. „U postupku su predmeti po molbama za transfer za izdržavanje kazne zatvora irnogorskog državljanina iz Italije u Crnu Goru i italijanskog za transfer u Italiju“, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, poseban uspjeh ostvaren je kroz instrument ustupanja krivičnog gonjenja gdje je slučaj Šarić najbolji primjer. Marković je rekao da Sporazum odgovor na najveće probleme i izazove savremenog čovjčanstva. „Organizovani kriminal i posledice koje proizvodi su najveća opasnost čovječanstvu i demokratijama. Zato je ovaj ugovor nastavak napora na odgovor organizovanom kriminalu. Ono što je do sada urađeno u ugovorima o izručenju sopstvenih državljana je najbolji dokaz tome a sasvim sigurno je da će to biti i sa Italijom“, naveo je Marković. Kanćelieri je kazala da će dvije države otežati aktivnosti organizovanog kriminala, „jer su instrumenti koje ćemo primjenjivati veoma efikasni“. „Sporazum nam daje pravne okvire da dvije države sarađuju brzo i bez teškoća“, poručila je ona. Kanćeleri je najavila da će Italija podržavati Crnu Goru na njenom evropskom i evroatlantskom putu.

„Crna Gora može da računa na podršku Italije, a sad i više, jer ovim potopisivanjem smo preuzeli međusobne obaveze. Italija se obavezala isto kao Crna Gora“, kazala je ona. Kanćeleri nije odgovorila koliko crnogorskih državljana Italija potražuje. „Ukoliko bude zahtjeva za ekstardicijom oni stignu na sto pred ministra pravde onog momenta kada je u potpunosti završena istraga tako da, kada bude i ako bude zahtjeva za ekstradicijom znači da će već biti kompeltan proces završen“, pojasnila je Kanćeleri. Upitana da li se u Italiji prati postupak koji se vodi protiv Duška Šarića, ona je odgovorila potvrdno. „Slučaj Šarić se prati, kao i svi slučajevi koji su interesantni u cijeloj regiji“, odgovorila je Kanćeleri. Marković je, na pitanje da li se Ugovorom predviđa izručenje pojedinaca, rekao da se ugovori ne potpisuju da bi se odgovorilo nekom pojedincu. „Ovo je bilateralni akt koji ima namjeru da se suprostavi pojavi i izazovima organizovanog kriminala i korupcije. Ko god se nađe u tom izazovu i za koga se god utvrdi da se ogriješio o zakon ulazi pod primjenu i ovog Sporazuma“, zaključio je Marković.

Mićunović, Barović...

Po optužnici Specijalnog tužilaštva za borbu protiv mafije, u Bariju se sudi optuženima Dušanki Pešić Jeknić, Branku Vujoševiću, Veselinu Baroviću, Branislavu Mićunoviću i ostalima za učešće u kriminalnoj organizaciji mafijaškog tipa, regulisano članom 416 italijanskog krivičnog zakonika.

Prema tom članu, krivično djelo učešće u mafijaškoj organizaciji kažnjivo je sa tri do 15 godina zatvora (tri do šest godina za članove, četiri do devet godina za šefove organizacije ili pet do 15 godina u slučaju da se radi o naoružanoj organizaciji).

Član 416 predviđa povećanje kazni u slučaju da su organizacije sačinjene od preko 10 članova, u slučaju da su naoružane i da organizacija za kriminalne aktivnosti koristi profit koji je ranije stečen ilegalnim putem. Otežavajuće okolnosti mogu povećati predviđene kazne i do 50 odsto.

U optužnici koju su potpisali tužioci Eugenia Pontasulja i Đuzepe Šelzi, crnogorski premijer navodi se kao glavni optuženi. Slučaj protiv Mila Đukanovića arhiviran je zbog političkog imuniteta maja 2009. godine. Teoretski postoji mogućnost za ponovnim pokretanjem slučaja protiv njega, ali nije poznato da li će do toga doći.

Početkom jula iz crnogorske policije “Vijestima” je saopšteno da nemaju podatke o tome da li je Nacionalni centralni biro Interpola u Rimu raspisao međunarodnu crvenu potjernicu za Mićunovićem.

“Vijestima” je u UP saopšteno da podatke o tome da li je Italija raspisala potjernicu za Mićunovićem može dati samo Interpol iz Rima.

Mićunović se pominje kao ključna figura u crnogorskom podzemlju, a za njegovo ime vežu se brojne afere, sumnjivi poslovi, ali i to da njegov novac stoji iza brojnih privatizacija. Njegovo ime se u javnosti pominje više od tri decenije, a posebno je bio aktuelan početkom novog milenijuma kada mu se sudilo zbog optužbi da je ubio Nikšićanina Radovana-Raca Kovačevića (22), ispred KC-a u Podgorici. Te optužbe nijesu dokazane, nakon čega je on oslobođen.

Galerija

( Jelena Jovanović, MINA )