Konjević: Vlada obesmislila strategije, ugrožene državne finansije
“Država očigledno zbog nezajažljive neproduktivne potrošnje nema prostor ni za povećanje barem minimalne cijene rada, kako bi pomogla najugroženije i smanjenje nameta, kako bi podstakla dalji rast privrede”, smatra poslanik SDP-a Raško Konjević
Krajnje je vrijeme da Vlada raspravom o rebalansu budžeta shvati da se sistem ne može u nedogled održavati samo neracionalnim zapošljavanjem u javnom sektoru kako bi se čuvao politčki „mir“ nego da su potrebne ključne strukturne reforme koje će biti bolne ali odgovorne, kazao je “Vijestima” poslanik SDP-a Raško Konjević, koji je na kratko prije dvije godine u prelaznoj Vladi bio ministar finansija.
O novom rebalansu ovogodišnjeg budžeta, drugom za samo pola godine, Skupština će raspravljati 23. jula. On predviđa značajno povećanje stavke za bruto zarade zaposlenih u državnoj administraciji zbog povećanja broja službenika, kao i rast deficita i iznosa potrebnog zaduživanja.
Konjević podsjeća da je fiskalnom strategijom za period 2017-2020. godine, koja je usvojena u Skupštini, bila predviđena potpuna kontrola rashodne strane budžeta i smanjenje fonda bruto zarada za 3,5 miliona eura.
“Ukupan fond bruto zarada samo za pola godine je porastao 24 miliona eura, a obećano je smanjenje za 3,5 miliona. Nedostajuća sredstva umjesto 320 miliona eura kako je predviđala Fiskalna strategija najnovijim rebalansom planirana su 755 miliona. Ovakvim postupanjem obesmišljeni su ciljevi strategije i poništeni svi pozitivni pomaci na prihodnoj strani budžeta. Uvećanje prihoda se najvećim dijelom obezbjeđuje na teret građana povećanjem poreza i akciza. Ako se tome doda krupna greška sa priznanjem države da ne može da sprovede Akcioni plan za borbu protiv sive ekonomije i prelivanje miliona eura od nelegalne trgovine cigaretama nakon povećanja akciza u privatne dzepove umjesto u budžet, posljedice su još gore”, kazao je Konjević.
On navodi da je samo u dva resora Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu zdravlja uvećana potrošnja za skoro 40 miliona eura od čega je 15 miliona za poziciju bruto zarada i skoro 20 miliona za nastale dugove u sistemu zdravstva u poslednje dvije godine.
“Da li Vlada uopšte više vjeruje u ciljeve definisane Strategijom, a posebno onaj da će budžet biti u suficitu 200 miliona 2020. godine? I pored uvećanih prihoda od preko 50 miliona nego što je bilo planirano strategijom, rast rashoda je toliko narastao da deficit nije na planiranih 111 miliona iz fiskalne strategije nego je rebalansom planiran 142 miliona eura. A struktura uvećanja rashoda je izuzetno loša – povećanje fonda zarada i kreiranje neizmirenih obaveza krupnim neracionalnostima u budžetu. Zaključak je jasan, čim raste fond zarada i sistem kreira neplanirane obaveze uzroci su očigledni: prekomjerno zapošljavanje mimo plana i nepostojanje strukturnih reformi koje će riješiti sistemske probleme”, smatra Konjević.
Uz ovakvo rasipanje javni dug će samo da raste
Javni dug iz godine u godinu nominalno raste i iznosi skoro tri milijarde eura, a Konjević smatra da će se njegov rast nastaviti uz ovakvo ponašanje Vlade.
“Pokušaji Ministarstva finansija da poprave njegovu ročnost i uslove imaju jedino smisla ako se disciplinuje državna potrošnja. Nažalost, to se ne radi. Finansijska disciplina ne jača, prihodi se uvećavaju gotovo jedino povećanjem opterećenja prema građanima, krov veće stope PDV-a i akciza. Privreda je opterećena velikim nametima, a država očigledno zbog nezajažljive neproduktivne potrošnje nema prostor ni za povećanje barem minimalne cijene rada kako bi pomogla najugroženije i smanjenje nameta kako bi podstakla dalji rast privrede i obezbjedila jedan dio novca za nove investicije. BDP u većini raste zaduživanjem za projekat autoputa i bojazan je da nakon završetka prve dionice usljed velike osnove BDP bude imao negativana ili minimalan rast”, smatra Konjević.
( Goran Kapor )